Autor: Matija Šerić
Upotreba droga sa sobom brojne negativnih posljedice po zdravlje. To može uključivati niz poremećaja fizičkog i mentalnog zdravlja, od kojih su najvažniji ovisnost, HIV infekcija, bolesti jetre povezane s hepatitisom, predoziranje i prerana smrt. Od 284 milijuna ljudi koji su koristili droge 2020. procjenjuje se da približno 13,6% pati od poremećaja ovisnosti o drogama. Ukupan broj pojedinaca za koje se procjenjuje da pate od ovisnosti povećao se s oko 27 milijuna u 2010. na oko 38,6 milijuna u 2020. UN-ovo izvješće procjenjuje da je 11,2 milijuna ljudi diljem svijeta intravenski uzimalo droge. Otprilike polovica ovog broja živjela je s hepatitisom C, 1,4 milijuna živjelo je s HIV-om, a 1,2 milijuna s oboje.
Negativni utjecaj droga na zdravlje
U Africi i Latinskoj Americi osobe mlađe od 35 godina predstavljaju većinu osoba koje se liječe zbog poremećaja ovisnosti o drogama. U mnogim zemljama Afrike te Južne i Srednje Amerike, najveći udio ljudi koji se liječe zbog poremećaja ovisnosti o drogama primarno je uzrokovan kanabisom. U Istočnoj i jugoistočnoj Europi te u Srednjoj Aziji ljudi se najčešće liječe zbog poremećaja ovisnosti o opioidima. U SAD-u i Kanadi smrtni slučajevi od predoziranja većinom su potaknuti epidemijom nemedicinske uporabe fentanila. Zabilježeno je rekordnih više od 107 tisuća smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u 2021., u odnosu na gotovo 92 tisuće u 2020.
Žene ostaju u manjini korisnika droga na globalnoj razini, ali imaju tendenciju da povećaju stopu konzumacije i preteknu muškarce. Žene sada čine između 45 i 49 posto korisnika amfetamina i nemedicinskih korisnika farmaceutskih stimulansa, farmaceutskih opioida, sedativa i sredstava za smirenje. Razlika u liječenju i dalje je velika. Premda je svaka druga osoba koja koristi amfetamine ženskog spola, žene čine samo jednu od pet osoba koje se liječe zbog poremećaja uzrokovanih uporabom amfetamina. Mnogim ženama nije dostupno adekvatno liječenje od ovisnosti. UN-ovo izvješće o drogama za 2022. također naglašava širok raspon uloga koje žene ispunjavaju u globalnim narko lancima, uključujući uzgoj koke, prijevoz malih količina droge, prodaju potrošačima i krijumčarenje u zatvore.
Negativni učinak na okoliš
Ilegalna tržišta droga mogu imati utjecaj na okoliš na razini nacionalne države, pokrajine ili na razini kućanstva. Ugljični otisak kanabisa u zatvorenom prostoru u prosjeku je između 16 i 100 puta veći od otiska konoplje na otvorenom. Ostali utjecaji na okoliš uključuju krčenje šuma povezano s nezakonitim uzgojem koke, otpad koji nastaje tijekom proizvodnje sintetičkih droga koji može biti 5 do 30 puta veći od volumena krajnjeg proizvoda i neadekvatno odlaganje otpada koje može izravno utjecati na tlo, vodu i zrak, a neizravno i na organizme, životinje i hranidbeni lanac.
Rekordni broj zapljena
Najveće količine droge zaplijenjene na globalnoj razini 2020. bile su biljke indijske konoplje. Zapljene kokaina također su porasle, unatoč pandemiji koronavirusa, na rekordne 1.424 tone iste godine. Gotovo 90% kokaina zaplijenjenog u svijetu 2021. krijumčareno je pomorskim transportom a osobito u kontejnerima koji se pokazuju kao bogomdani spremnici za narko kartele. Podaci o zapljenama pokazuju da se trgovina kokainom širi na druge regije izvan glavnih narko tržišta Sjeverne Amerike i Europe, s povećanim razinama trgovine u Africi i Aziji. Trgovina metamfetaminom nastavlja se zemljopisno širiti: 117 zemalja prijavilo je zapljene metamfetamina u razdoblju 2016.-2020. u odnosu na 84 zemlje u razdoblju 2006.-2010. U međuvremenu su se količine zaplijenjenog metamfetamina upeterostručile između 2010. i 2020. godine.
Proizvodnja opijuma u cijelom svijetu porasla je 7% između 2020. i 2021. na 7.930 tona, uglavnom zbog povećanja proizvodnje u Afganistanu. Međutim, globalna površina pod uzgojem opijumskog maka smanjila se za 16% u istom razdoblju. Na dva najveća tržišta metamfetamina zapljene su u porastu: 7% posto u Sjevernoj Americi, u jugoistočnoj Aziji 30% tijekom 2020. u odnosu na 2019. što su rekordne brojke u obje regije. Također je zabilježen rekordan broj zapljena metamfetamina u jugozapadnoj Aziji: skok od 50% u 2020. u odnosu na 2019.
Rat – raj za narko biznis
Nezakonita trgovina droga obično doživljava procvat u stanjima sukoba i ondje gdje je vladavina zakona slaba. Krijumčarenje i konzumiranje droge najčešće produžuje ratne sukobe. Podaci iz Bliskog istoka, Južne Amerike i jugoistočne Azije sugeriraju da konfliktne zone mogu djelovati kao magnet za proizvodnju sintetičkih droga. Povijesno gledano, zaraćene strane koriste drogu za financiranje sukoba i stvaranje prihoda. UN-ovo izvješće o drogama za 2022. također otkriva da sukobi mogu poremetiti i promijeniti rute trgovine drogom kao što se dogodilo u ratovima na Balkanu 1990-ih i u Ukrajini. Došlo je do vrtoglavog porasta u broju otkrivenih tajnih narko laboratorija u Ukrajini: porast sa 17 uništenih laboratorija u 2019. na 79 u 2020. Od njih 79 čak 67 laboratorija proizvodilo je amfetamine.
Kolumbija
Proizvodnja i distribucija droga u mnogim se slučajevima zemljopisno preklapa s ratnim sukobima. Najbolji primjeri uključuju Kolumbiju i Afganistan, zemlje koje su imale dugotrajne pobune i koje su zajedno odgovorne za značajan udio u globalnoj proizvodnji heroina i kokaina. U Kolumbiji su uzgoj i trgovanje listom koke bili ključni za višedesetljetno gerilsko ratovanje Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC). Međutim, kada je FARC pristao prekinuti svoje sudjelovanje u poslu s drogom u sklopu mirovnog sporazuma iz 2016. uzgoj koke nije smanjen, dijelom zato što sporazum nisu potpisale sve oružane frakcije. Također je došlo do povećanja uzgoja i trgovine koke u nekim područjima. Proizvodnja je dosegla rekordnu razinu 2017. jer su neki poljoprivrednici uzgajali koku kako bi dobili vladine potpore da je prestanu uzgajati.
Afganistan
U Afganistanu je nezakonita trgovina drogom usko povezana s dugotrajnom nestabilnošću, siromaštvom i ratovima. Opijum se koristi u sjevernim dijelovima zemlje od 18. stoljeća, ali je tek 1980-ih godina zemlja postala glavni globalni opskrbljivač. Dok trgovina drogom ima značajnu ekonomsku težinu u svim zemljama, nigdje nije toliko važna kao u Afganistanu, gdje čini značajan udio u nacionalnom gospodarstvu. Procjenjuje se da je prihod od ilegalne ekonomije opijata u Afganistanu iznosio između 1,8 i 2,7 milijardi dolara u 2021., što je ekvivalentno čak 12% BDP-a. Poljoprivrednici su dugo plaćali poreze nedržavnim akterima, uključujući talibane prije njihovog dolaska na vlast u kolovozu 2021. U svibnju 2021. afganistanska vlada izvijestila je da su talibani također bili umiješani u brzo rastuću proizvodnju metamfetamina.
Kako riješiti problem?
Problem uzgoja i ilegalne trgovine narkotika jedan je od glavnih problema čovječanstva u 21. stoljeću. Nema savršene formule kako riješiti taj problem jer da ima on bi dobrim dijelom već bio riješen. Ono što je sigurno jest da narko karteli spadaju u organizacije organiziranog kriminala a dobro se zna da organizirani kriminal postoji zato što ga država ili štiti ili tolerira.
Da se uistinu države žele obračunati s narko kartelima i narko tržištem to bi u većini slučajeva uspješno učinile. Problem je što u nekim državama Latinske Amerike, Azije i šire moćne strukture društva su upetljane u tu ilegalnu djelatnost i imaju od nje koristi. Nesporno, nekim centrima moći širom planeta odgovara da se mladi drogiraju kako ne bi bili svjesni i pobunili se protiv brojnih nepravdi. Bilo kako bilo, da bi se konzumiranje droge smanjilo ili iskorijenilo važno je angažiranje međunarodne zajednice, nacionalnih vlada, organizacija civilnog društva i ostalih dionika koji moraju poduzeti hitne mjere, uključujući jačanje prevencije, bolje liječenje ovisnika te jaču borbu protiv narko kartela i narko lanaca.
