Autor: Matija Šerić
Sve do nedavno kada bi ljudi govorili o porocima s kojima se suočava hrvatsko društvo ponajprije bi pomislili na alkohol, nikotin, kocku ili prostituciju. Premda se droga spominjala i u školama i u javnosti, postojalo je uvriježeno mišljenje kako je to neki egzotičan porok koji dolazi iz Južne Amerike i rezerviran za manjinu koja je financijski potkovana. I takvo gledište nije bilo specifično samo za Hrvatsku nego i za mnoge druge europske države. Ipak, stvarnost je puno tamnija.
Droga – najrazorniji porok
U novije vrijeme droga, odnosno narkotici, stigli su na vodeće mjesto poroka u svijetu pa tako i u Europi i Hrvatskoj. Zasigurno se radi o najrazornijem poroku. Za sve nas koji nismo involvirani u korištenje, uzgoj ili distribuciju droga zvuči frapantno koliko su narkotici nazočni u životu zajednice a naročito mladih.
Javna je tajna kako povremeni konzumenti i stalni ovisnici o narkoticima u srednjim i većim europskim gradovima mogu lako pronaći drogu svake večeri prilikom noćnog izlaska. Ilegalna trgovina drogom postala je najzlokobnija bolest suvremenog čovječanstva, a osobito bolest mladog stanovništva. Droga je bolest društva i pojedinaca. Opasnija je do koronavirusa, HIV-a, tumora, terorističkih skupina ili bilo koje države. Za drogu ne postoje granice nego ona uništava društva iznutra i to veoma efikasno.
Definicija narkotika
Prema definiciji Hrvatske Enciklopedije, „narkotici se povezuju s opojnim drogama, supstancama prirodnog ili sintetskoga podrijetla višekratnom primjenom kojih se javlja psihička i fizička ovisnost, kao što su narkotički analgetici: opijum, morfin, kodein, heroin, metadon, te opioidi – nemorfinski i endogeni analgetici poput endorfina, encefalina i dimorfina.“ Prema svome učinku, narkotici se dijele u tri skupine: 1) sredstva opasna po zdravlje ljudi koja se ne koriste u medicini (heroin, meskalin, psilocibin, kanabis, LSD, crack, ecstasy); 2) sredstva koja su opasna po zdravlje ljudi, a rabe se u medicini (kokain, metadon, amfetamin, metamfetamin i dr.); 3) sredstva koja mogu ugroziti zdravlje ljudi, a koriste se u medicini (diazepam, lorazepam, meprobamat, itd). Narkotici se konzumiraju injekcijama, oralnim putem, pušenjem ili ušmrkavanjem.
Kokain uništava mozak
Ilegalna trgovina drogom – unosna i raširena djelatnost
Trgovina (ili distribucija) droga odnosi se na proizvodnju, prodaju, prijevoz i ilegalni uvoz i izvoz narkotika. Većina država zabranjuje trgovinu drogama. Kazne za posjedovanje droge često ovise o vrsti droge i njezinoj klasifikaciji, količini koja se krijumčari, mjestu na kojem se droga prodaje i načinu kako se distribuira. Ako se droga prodaje maloljetnim osobama, kazne mogu biti strože nego u drugim okolnostima. U nekim državama kazna može uključivati višegodišnje zatvorske kazne, bičevanje pa čak i smrtnu kaznu (u Singapuru, Maleziji, Indoneziji). Kad se to uzme u obzir, pojava krijumčarenja droge je izravan rezultat političke odluke da se droga kriminalizira.
Procjene govore da je globalno tržište narkotika 2014. iznosilo između 426 i 652 milijardi dolara. S obzirom na to da je svjetski BDP te godine iznosio 78 bilijuna američkih dolara, ilegalna trgovina drogom može se procijeniti na gotovo 1 % ukupne svjetske trgovine. Konzumacija ilegalnih droga globalno je raširena i vlastima je vrlo teško smanjiti stope konzumacije.
SAD – obećana zemlja za narkomane
Premda podacima CIA-e, ilegalno tržište droga u Sjedinjenim Državama etablirano je kao jedno od najprofitabilnijih na svijetu. Amerikanci su najveći svjetski potrošači kokaina, a svrstavaju se i među najveće potrošače drugih narkotika, poput heroina, marihuane i metamfetamina. Prema američkom Ministarstvu zdravstva i socijalnih usluga, skoro 20 milijuna Amerikanaca u dobi od 12 ili više godina bili su konzumenti nedopuštenih droga 2004., što znači da su upotrijebili ilegalnu drogu barem jednom u prethodnom mjesecu.
Marihuana je najpopularnija droga među Amerikancima. Početkom 21. stoljeća došlo je do porasta upotrebe droga u Sjevernoj Americi i Europi, a posebno je povećana potražnja za marihuanom i kokainom. Kao rezultat toga, mafijaške organizacije međunarodnog kriminala kao što su narko karteli Sinaloa i ‘Ndrangheta povećale su suradnju kako bi olakšale transatlantsku trgovinu drogom. U Europi je također povećana upotreba još jedne nedopuštene droge, hašiša.
Narko rute
U pogledu latinskoameričke rute, Venezuela je narko čvorište za izvoz droge podrijetlom iz Kolumbije, Perua, Bolivije i ostatka Južne Amerike. Dalje ruta ide Srednjom Amerikom, Meksikom i karipskim zemaljama poput Haitija, Dominikanske Republike i Portorika do SAD-a i Europe. U Zapadnu Afriku (Nigeriju, Kamerun, Mali, Togo, Ganu) droga se uvozi iz Južne Amerike. U tim zapadnoafričkim zemljama se i „pere“ novac zarađen trgovinom narkotika. Istočnoafrička i južnoafrička ruta koriste se za distribuciju droge iz Afganistana prema Europi i SAD-u. Rute su poznate kao „južne rute“ a najviše se distribuira heroin.
U Aziji narko rute prolaze Južnom i jugoistočnom Azijom, u novije vrijeme i Srednjom Azijom i Rusijom pogotovo od raspada SSSR-a kada su granice olabavljene. Heroin je droga koja se masovno izvozi iz pravca Azije u Europu i SAD. U Aziji je Afganistan je glavno izvorište heroina zajedno za područjem „Zlatnog trokuta“ (kako ga je nazvala CIA) – odnosi se na rubne i planinske dijelove Tajlanda, Mjanmara i Laosa. Osim na Zapad, iz tih država droga se distribuira i prema Australiji i Istočnoj Aziji. Iranska ruta postoji, ali se manje koristi jer je iranska vlada provodila žestok rat protiv narko kartela.
Venezuela – narko čvorište
Internetske narko rute
S razvojem interneta sve više jačaju online rute. U lipnju 2021. Interpol je otkrio operaciju u 92 zemlje koja je zatvorila 113 tisuća web stranica koje su prodavale krivotvorene, nedopuštene lijekove i medicinske proizvode. Operacija je rezultirala uhićenjem 227 ljudi diljem svijeta, vraćanjem farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 23 milijuna dolara i dovela je do zapljene približno devet milijuna uređaja i droga, uključujući velike količine lažnih testova za Covid-19 i maski za lice. Svjetsko izvješće o drogama Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) iz 2022. daje najnovije zastrašujuće podatke o rasprostranjenosti ilegalne trgovine drogom i konzumacije narkotika diljem svijeta.
Kanabis – štete uzrokovane legalizacijom
Uzgoj kanabisa (marihuane) ostaje globalni fenomen i mnogo se proizvodi u zemlji u kojoj se konzumira. Suprotno najavama liberalnih političara, legalizacija kanabisa u dijelovima svijeta kao što su Sjeverna Amerika ubrzala je njenu svakodnevnu konzumaciju kao i negativne zdravstvene učinke, pogotovo među mladima. Zabilježen je i srodan povećan broja osoba sa psihijatrijskim poremećajima, veći broj samoubojstava i hospitalizacija. Istovremeno, legalizacija je povećala porezne prihode i općenito smanjila stope uhićenja zbog posjedovanja kanabisa.
Južna Azija je raj za distribuciju narkotika
Drastični porast proizvodnje droga
Za razliku od kanabisa, uzgoj drugih droga specifičan je za određenu regiju i često je koncentriran u vrlo malom broj zemalja. U posljednjih nekoliko godina, u samo tri zemlje (Afganistan, Mjanmar i Meksiko) uzgajalo se više od 95% globalnog uzgoja opijumskog maka. Tri zemlje (Kolumbija, Peru i Bolivija) zaslužne su za gotovo sav svjetski uzgoj grma koke. Izvješće UN-a bilježi rekordni porast proizvodnje kokaina, širenje sintetičkih droga na nova tržišta.
Proizvodnja kokaina bila je rekordna u 2020., porasla je 11% u odnosu na 2019. na 1.982 tone. Oko 284 milijuna ljudi u dobi od 15. do 64. godine u svijetu je 2020. konzumiralo drogu, što je povećanje od 26% u odnosu na desetljeće ranije. To je populacija nešto veća od populaciji ogromne Indonezije (273 mil.) a znatno veća od Pakistana (223 mil.) i Brazila (212 mil.) Mladi ljudi koriste više vrsta droga, a razine uporabe danas nesmiljeno rastu.
