Sultan 21. stoljeća: teror i progon neistomišljenika (II. dio)

Autor: Matija Šerić

Erdoganov režim je po uzoru na egipatsko Muslimansko bratstvo zauzeo negativan stav prema kršćanima. U 2023. kršćani su bili najprogonjenija vjerska manjina (ima ih oko 150 tisuća), a protiv njih su zabilježena ukupno 22 nasilna napada. Vlada ograničava vjerske slobode, zapljenjuje crkvenu imovinu i negira prava na izgradnju ili obnovu crkava. Povijesne crkve i manastiri, poput onih u jugoistočnoj Turskoj ili Istanbulu, često su preuzete od strane države i potom prenamijenjene.

U veljači 2024. tursko Ministarstvo obrazovanja poslalo je priručnik školama u kojem se ističe kako se ne smiju obilježavati kršćanski blagdani. U travnju je povijesna armenska crkva Svete Marije u selu Goydun, pokrajina Sivas, stavljena na prodaju za 500.000 dolara. Crkva je registrirana kao zaštićeno kulturno dobro i njezina prodaja bi trebala biti protuzakonita. Sljedeći mjesec je crkva Presvetog Spasitelja u polju (Hora) u Istanbulu odlukom predsjednika Recepa Erdogana ponovno pretvorena iz muzeja u džamiju (isti slučaj kao s Aja Sofijom 2020.). U najgorem položaju je Grčka pravoslavna crkva zbog loših tursko-grčkih odnosa. Nadalje, turska vlada koristi kazneni zakon za maltretiranje svećenstva (posebno sirijskog i armenskog), lažno ih optužujući da rade na potkopavanju njenog suvereniteta. Mnogi strani kršćanski misionari su izbačeni iz zemlje.

Progon oporbe

Represija Erdoganovog režima nad političkom oporbom karakterizira se uhićenjima, zatvaranjima i suđenjima političarima, novinarima i aktivistima, posebno nakon 2016. Vlada koristi široko definirane zakone o terorizmu kako bi kriminalizirala opozicijske stranke, osobito prokurdske stranke. Opozicijski mediji su zatvoreni ili stavljeni pod kontrolu, dok se aktivisti suočavaju s cenzurom i prijetnjama. Time se ograničava prostor za slobodnu političku aktivnost i demokratsku raspravu u zemlji. Sloboda govora je veoma ugrožena.

Od 2014. do 2022. više od 160.000 ljudi je pod istragom zbog optužbi za vrijeđanje predsjednika, protiv njih 45.000 podignute su kaznene prijave, a 13.000 ljudi je osuđeno. Najmanje 972 maloljetnika prošle su godine pod istragom zbog navodnog vrijeđanja Erdogana ili turske države. 16-godišnja djevojka u Istanbulu 12. prosinca je uvjetno osuđena na više od 10 mjeseci zatvora zbog navodnog vrijeđanja predsjednika. Bilo bi komično da nije užasno.

Erdogan progoni disidente diljem svijeta

Progon Turaka u inozemstvu

Zanimljivo je da Erdoganov režim ne progoni samo oporbene građane u Turskoj, već i Turke u dijaspori. Zabilježen je progon protivnika Erdogana u 31 državi u Amerikama, Aziji, Africi i Europi. Turska tajna služba MIT cilja prvenstveno osobe povezane s religijskim pokretom Fetullaha Gulena, ali i kurdske i ljevičarske aktiviste. Tako su u siječnju 2013. tri kurdska prognanika, uključujući suosnivača PKK-a, ubijena u kurdskom kulturnom centru u Parizu. Turčin koji je uhićen nakon ubojstva umro je u pritvoru prije suđenja, što je potaknulo sumnje da je bio turski agent. Bajkerska skupina Osmanen Germania bila optužena za špijuniranje i prijetnje turskim prognanicima u Njemačkoj, pa su je njemačke vlasti zabranile 2018. Nakon propalog puča 2016. uslijedila je globalna ofenziva MIT-a protiv „opasne“ oporbe. Turski visoki dužnosnici otvoreno priznaju zasluge MIT-u za otmice pripadnika Gulenova pokreta. Otmice su vršene u Azerbajdžanu, Sudanu, Grčkoj, Kosovu i drugdje.

Diskriminacija LGBT+ zajednice

Početkom siječnja ove godine Erdogan je proglasio Godinu obitelji u Turskoj koja je, osim što je usmjerena na „pojačavanje“ nataliteta, orijentirana i na maltretiranje LGBT+ zajednice. U više navrata turski lider je poručio kako smatra seksualne manjine dijelom strane urote koja želi potkopati razvoj Turske. Pod Turskom je, naravno, mislio na samoga sebe i svoju vlastitu diktaturu. Iako je, malobrojna, seksualna manjina u Turskoj je posljednjih godina pod prismotrom vlasti koja provodi konstantnu represiju kroz javno zastrašivanje, policijski teror i demoniziranje u medijima.

Gej parade su zabranjene od 2015., a oni koji žele sudjelovati izlažu se vodenim topovima, policijskim barikadama i suzavcima. Zanimljivo kako teror nad LGBT+ zajednicom Erdogan provodi pod opravdanjem pada stanovništva. To je čista laž. Tursko stanovništvo je 2000. iznosilo 67 milijuna, a 2023. nešto više od 85 milijuna. Ipak, to Erdogana nije spriječilo da promovira agendu od troje djece u obitelji i kažnjava neoženjene i rastavljene većim porezima. Totalna besmislica koja neće pridonijeti većem broju rođenih.

Narcistički kvazi-diktator

Erdoganov režim transformirao je Tursku iz zemlje s demokratskim potencijalom u autoritarnu državu koja krši ljudska prava i guši političke slobode. Politika sustavne represije, poticanja podjela i suzbijanja prava manjina osigurala je Recepu Erdoganu gotovo apsolutnu vlast, ali po cijenu urušavanja društvenog povjerenja i međunarodnog ugleda Turske. Iako koristi nacionalizam i religiju kao alat za održavanje moći, posljedice njegove narcističke vladavine vidljive su u rastućem nezadovoljstvu građana, rapidnoj stagnaciji gospodarstva i dubokim društvenim podjelama.

Teror se nastavlja 2025.

Najnoviji teror Erdoganova režima započeo je u ožujku ove godine kada je uhapsio i utamničio svog glavnog protukandidata za vlast, talentiranog istanbulskog gradonačelnika Ekrema İmamoğlua. Formalni povod uhićenja su optužbe za korupciju i pomaganje zabranjenoj kurdskoj stranci PKK, što oboje zvuči neuvjerljivo. Osim Imamoglua uhićeno je oko 100 novinara i poslovanjaka. Stoga su kao reakcija 19. ožujka uslijedili veliki narodni prosvjedi diljem Turske (Izmir, Istanbul, Ankara, Bursa) koji traju do danas. Prosvjeduje ujedinjena turska oporba od krajnje ljevice i desnice. Prosvjednike motivira i loša financijska situacija jer je turska lira izgubila u ožujku 16% vrijednosti u odnosu na američki dolar. Hoće li moderni turski sultan pasti, vidjet ćemo uskoro. To bi bilo dobro za budućnost Turske i turskog naroda.

Za prvi dio članka kliknite ovdje. 

Actualitica.com

Novoosnovani online časopis posvećen je objektivnom istraživanju i analizi različitih tema. Glavni cilj je pružiti nepristrane informacije i istinit prikaz događaja.