Autor: Matija Šerić
Kineski lobi u Sjedinjenim Američkim Državama jedan od najmoćnijih i najutjecajnijih stranih lobija (najjači nakon izraelskog lobija) čija moć i utjecaj drastično raste. Sastoji se od pojedinaca i različitih skupina (ne samo kineskih nego američkih i drugih), a sve imaju zajednički cilj: oblikovanje vanjske i unutarnje politike SAD-a tako da bude sukladna kineskim državnim interesima.
Kontinuirano jačanje kineskog lobija
Iako je u nekim slučajevima cilj lobija unapređenje poslovanja privatnih kineskih kompanija, u Kini je na snazi „socijalizam s kineskim karakteristikama“ gdje sve iole značajne privatne kompanije ne mogu poslovati mimo državnih interesa Narodne Republike Kine. Kineski komunisti su možda djelomično prihvatili kapitalističke gospodarske prakse, ali taj kapitalizam je pod strogom nadzorom komunističke vlade, kao i sve ostalo poput kulture, medija i obrazovanja. Iz desetljeća u desetljeće, i uz godine u godinu, kineski lobi sve više jača, pa analitičari s pravom pitaju koliko je američka unutarnja i vanjska politika u službi zaštite američkih, a koliko kineskih interesa. Razloga za zabrinutost ima pregršt.
Korijeni iz 19. stoljeća
U drugoj polovici 19. stoljeća, veliki broj kineskih useljenika dolazi u SAD, osobito na zapadnu obalu. Kinezi su bili privučeni Zlatnom groznicom i mogućnostima zaposlenja na velikim infrastrukturnim projektima, poput gradnje željeznica. Međutim, Kinezi su se u to vrijeme suočavali s rasizmom i diskriminacijom, što je kulminiralo donošenjem sramotnog federalnog Zakona o isključenju Kineza iz 1882. kojega je potpisao predsjednik Chester A. Arthur. Zakonom je ograničena kineska imigracija u SAD i onemogućeno stjecanje američkog državljanstva. Tada dolazi do početka nastanka kineskog lobija u Americi.
Rana faza kineskog lobiranja bila je u velikoj mjeri usmjerena na borbu protiv diskriminacije. Kineske zajednice su organizirale prosvjede, tražile pravnu zaštitu te koristile diplomatske kanale kako bi utjecale na američke političare. U to vrijeme, kineski lobi je imao ograničene resurse i utjecaj, no kineska dijaspora i kineski diplomati koristili su svoju mrežu kako bi poboljšali položaj Kineza u SAD-u. Ista misija lobija nastavila se i u prvoj polovici 20. st.
Reportaža o kineskom lobiju u SAD-u
Pobjeda socijalističke revolucije u Kini i Hladni rat
Kineski lobi u SAD-u značajno se transformirao nakon 1945. i nakon izbijanja Hladnog rata. Nakon konačne pobjede Komunističke partije Kine 1949. na čelu s Mao Ce-tungom u Kineskom građanskom ratu i osnivanja Narodne Republike Kine, odnosi između Kine i SAD-a postaju izrazito neprijateljski. Tada su Sjedinjene Države priznale Republiku Kinu (Tajvan) kao legitimnu kinesku vladu, dok je NR Kina bila međunarodno izolirana. Tijekom ovog razdoblja, kineske lobističke aktivnosti bile su u velikoj mjeri usmjerene na podršku Tajvanu, koji je bio ključni američki saveznik u borbi protiv širenja komunizma u Aziji.
Kineska dijaspora u SAD-u bila je podijeljena. Većina Kineza je podržavala nacionalističku vladu na Tajvanu, dok je manji broj imigranata simpatizirao komunističku vladu u Pekingu. Tajvanski lobi bio je mnogo snažniji i organiziraniji, s obzirom na podršku koju je dobivao od američke vlade. Međutim, promjena se događa početkom 1970-ih, kada dolazi do postupne normalizacije odnosa Kine i SAD-a.
Nixonov zaokret mijenja američko-kineske odnose
Povijesni posjet predsjednika Richarda Nixona Kini 1972. označio je prekretnicu u američko-kineskim odnosima. Tada dolazi do sporog ali sigurnog otvaranja Kine prema zapadnim zemljama, uključujući SAD, što je dovelo do značajnog porasta ekonomske i političke suradnje. Nakon Maove smrti, koncem 1970-ih Kina je započinjala ekonomske reforme pod vodstvom Denga Xiaopinga, što je stvorilo pretpostavke za jačanje odnosa sa SAD-om kao ključnim trgovinskim partnerom te izvorom tehnologije i ulaganja.
Godine 1979. Washington je priznao NR Kinu kao legitimnu Kinu i stavio je u prvi plan, dok je Tajvan dobio drugorazredno značenje. Tada vlada u Pekingu počinje ulagati značajna sredstva u izgradnju svojih diplomatskih i poslovnih veza s američkim vlastima i privatnim sektorom. U isto vrijeme, kineska dijaspora također je počela igrati sve aktivniju ulogu u promoviranju kineskih interesa.
Kraj 20. i početak 21. stoljeća
Tijekom 1990-ih, kineski lobi u SAD-u postaje sve moćniji, što je izravna posljedica ubrzanog gospodarskog rasta Kine i njezine integracije u svjetsko gospodarstvo. Tijekom Clintonove administracije, kineski lobi odigrao je ključnu ulogu u lobiranju za ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 2001., što je bilo presudno za otvaranje globalnih tržišta kineskoj robi. Američko-kineska trgovinska suradnja postala je najvažnija bilateralna trgovinska suradnja na svijetu. Kina je sve više postajala glavni izvoznik i proizvođač, dok su američke tvrtke postajale ovisne o kineskoj radnoj snazi i sve većem tržištu od preko milijardu stanovnika.
Kineski lobi počinje koristiti sofisticiranije metode utjecaja, uključujući angažiranje američkih lobističkih firmi, odvjetničkih kuća i trusta mozgova, kako bi oblikovali američko javno mnijenje i donosili odluke u korist kineskih interesa.
Kina i SAD vode tajne ratove za globalnu dominaciju
Djelovanje lobija u trenucima pogoršanja međudržavnih odnosa
Ulaskom u 21. stoljeće, kineski lobi u SAD-u suočava se s novim izazovima i prilikama. Kineski lobisti isticali su spremnost Kine da pomogne SAD-u u „Ratu protiv terorizma“. Usponom Kine kao globalne sile s rastućim gospodarskim i vojnim kapacitetima, američko-kineski odnosi postajali su sve napetiji. Vlada predsjednika Donalda Trumpa uvela je oštre carinske barijere i pokrenula trgovinski rat s Kinom, što je nastavila Bidenova administracija, a to je rezultiralo promjenama. Kina je uložila značajne napore da ublaži napetosti kroz diplomatske i poslovne kanale, dok su kineske tvrtke povećale ulaganja u američku infrastrukturu, tehnologiju i obrazovanje.
Kineski lobi tvori više skupina. Zbog njihove isprepletenosti teško ih je klasificirati, ali ugrubo moglo bi se navesti pet glavnih skupina: lobi dijaspore, poslovni lobi, kulturno-akademski, političko-diplomatski i medijski lobi.
Lobi dijaspore
Obično se kaže kako je dijaspora najbolji zastupnik svoje matične države u inozemstvu. U slučaju Kineza u SAD-u taj je učinak drastično uvećan. Trenutno u SAD-u živi oko 5,4 milijuna Amerikanaca kineskog podrijetla. Kineska zajednica nije homogena, ali ima čvrste povijesne, kulturne i ekonomske veze s Kinom. Mnogi članovi kineske dijaspore angažirani su u političkom životu SAD-a i sudjeluju u doniranju kampanjama političara. Kineski-američki poduzetnici često ulažu u projekte koji uključuju obje zemlje, dok su organizacije kineske zajednice angažirane u promicanju kulturnih veza, obrazovanja i ekonomskih projekata.
Kineska vlada, putem svojih diplomatskih misija i nevladinih udruga, potiče kinesku dijasporu da aktivno podržava kineske interese u SAD-u. Kineski konzularni uredi i veleposlanstva pomažu u koordinaciji tih aktivnosti, organizirajući razne događaje i inicijative za jačanje veza Kineza u SAD-u i Kine.
