Autor: Matija Šerić
Usprkos grandioznom tehnološkom napretku i velikom bogatstvu čovječanstva u cjelini, još uvijek živimo na planetu na kojem je opskrba hranom snažno ugrožena. Mnogi dijelovi svijeta, odnosno države poput Palestine (Pojas Gaze), Sudana, Somalije, Nigerije ili Haitija gladuju u većoj ili manjoj mjeri. Gotovo svake godine nastaju problemi s uzgojem i distribucijom neke važne namirnice. Zadnjih tjedana mnogi indikatori ukazuju na to da bi se svijet mogao suočiti s globalnom nestašicom riže. I to je vrlo opasan scenarij.
Prehrambena važnost riže
Riža je jedna od esencijalnih namirnica u mnogim dijelovima svijeta – osigurava 20 posto globalnog kalorijskog unosa prehrane. Namirnica obiluje ugljikohidratima, koji se razgrađuju u glukozu kako bi opskrbili mozak i mišiće energijom, a sadrži i B vitamine kao i magnezij. Osobito je važna za prehranu azijskih i afričkih država. Kina, Indija, Indonezija, Bangladeš, Mjanmar, Vijetnam i Laos su najveći konzumenti namirnice. U tim državama riža ide u gotovo svaki obrok. Slično je i s Nigerijom i drugim državama u Africi. I u ostatku svijeta riža je vrlo važan prehrambeni proizvod. To bi se moglo promijeniti ako se sadašnji crni trendovi nastave.
Rat u Iranu – okidač svih poteškoća
Glavni pokretač krize proizvodnje i distribucije riže je aktualni rat u Iranu. Američko-izraelska agresija na tu zapadnoazijsku zemlju rezultirala je zatvaranjem vitalnog Hormuškog tjesnaca. Tim prolazom prolazi nešto više od 20 posto svjetske nafte i prirodnog plina pomorskim putem. Oko 75-80 posto tih energenata namijenjeno je tržištima azijskih zemalja. Otprilike jedna trećina svjetske pomorske trgovine umjetnim gnojivima, odnosno oko 16 milijuna tona godišnje, prolazi Hormuzom. Dobar dio njih namijenjen je azijskim državama.
Pojednostavljeno, države top proizvođačice riže (Indija, Kina, Bangladeš…) zbog zatvaranja Hormuza ostaju bez energenata i umjetnih gnojiva bez kojih je proizvodnja riže de facto nemoguća. Također, one energente i umjetna gnojiva koje azijski proizvođači uspiju nabaviti, nabavljaju po znatno većoj cijeni. U Aziji je gorivo poskupjelo u prosjeku 32 posto u travnju, a u Mjanmaru 101 %. Slično je i s umjetnim gnojivima.
Pad prinosa riže mogao bi biti osjetan
Iz opisanih razloga poljoprivrednici u državama poput Tajlanda i Vijetnama već smanjuju površine na kojima sade rižu. Važno je znati da većina azijskih proizvođača sije rižu dva do tri puta godišnje. Vijetnamci i Indonežani u svibnju siju glavne usjeve, a Filipinci, Tajlanđani i Indijci u lipnju i srpnju. Prema nekim procjenama, proizvodnja riže u Aziji bi se mogla smanjiti za trećinu. Zbog manjka goriva i nedostatka polipropilenskih vreća za pakiranje riže, njena distribucija Azijom je već uvelike otežana.
El Niño – prirodna opasnost za usjeve
I ove godine očekuje se pojava klimatskog fenomena koji se naziva El Niño. To je prirodni klimatski fenomen u kojem se površinska temperatura mora u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana neuobičajeno podiže. U Aziji to uzrokuje snažne promjene vremenskih obrazaca: izražene suše, toplinske valove i smanjene količine oborina. Monsunske kiše se odgađaju, a umjesto njih prevladavaju užarene tropske temperature. Posebice su pogođeni jugoistočna Azija, dijelovi Indije i Indonezija, što vrlo negativno utječe na poljoprivredu i prinose usjeva, uključujući rižu. U konačnici, smanjene padaline i poremećen vodni režim otežavaju navodnjavanje rižinih polja, što izravno dovodi do nižih prinosa i smanjene ukupne proizvodnje riže.
Izgledni poremećaji u opskrbi na svjetskim tržištima
Najnovije izvješće američkog ministarstva poljoprivrede otkriva da će globalna proizvodnja riže pasti prvi put u više od desetljeća. Iako su rekordne količine riže proizvedene prošle godine, zbog sadašnjih trendova opskrba rižom, mogla bi biti ugrožena u drugoj polovici ove godine i početkom 2027. To potvrđuju i iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Očekivani poremećaji u opskrbi izazvali su brze reakcije na globalnim tržištima. Od kraja ožujka, cijene tajlandske bijele riže porasle su za 15 posto, dok su terminski ugovori za rižu na Chicago Board of Trade porasli za 8 % te su dosegnuli najvišu razinu u posljednje dvije godine. Ovako snažan rast dodatno je pojačao zabrinutost zbog inflacije cijena hrane, osobito u zemljama poput Laosa, Bangladeša i Filipina, gdje se potrošači već suočavaju s rastućim cijenama osnovnih prehrambenih namirnica.
Novi udar na najsiromašnije
Poremećaji u globalnoj distribuciji riže, čak i manjeg intenziteta, dovode do njene slabije nedostupnosti, posljedičnih podizanja cijena na policama supermarketa i do toga da će mnoga kućanstva biti dovedena na rub egzistencije. Siromašni stanovnici Azije i Afrike većinu kućnog proračuna troše na hranu (između 50 i 70 posto) i zbog toga najviše pate od cjenovnih udara na prehrambene proizvode poput riže. Problemi s distribucijom riže su nastali i 2022. i 2023. kad je Indija srezala izvoz na što su kupci reagirali paničnom kupovinom, dok su cijene pomahnitale. Sada je stanje ozbiljnije. Ostaje nade kako će se Hormuz što prije otvoriti kako bi štetne posljedice bile što slabije.
