Autor: Matija Šerić
Svi znamo kako, usprkos velikim obećanjima Donalda Trumpa u predizbornoj kampanji 2024. godine, ekonomsko stanje u Sjedinjenim Državama nije bajno. Baš suprotno, situacija je sve izazovnija. Upravo su pristigli najnoviji statistički podaci američke vlade koji pokazuju kako je u svibnju inflacija u SAD-u iznosila 4,2 posto – to je najviša stopa inflacije u Americi u posljednje tri godine. Sve veći rast potrošačkih cijena stvara nove gospodarske, društvene i političke izazove u SAD-u kojeg posljednjih desetak godina ionako muče velike političko-društvene podjele, ali i postojan pad životnog standarda. Američki san je za mnoge prosječne građane SAD-a potpuno nedostižan.
Stabilan rast inflacije
Inflacija raste kontinuirano iz mjeseca u mjesec. U svibnju je porasla za 0,5 % u odnosu na travanj, što predstavlja čak usporavanje u odnosu na prethodna dva mjeseca: u travnju je inflacija skočila 0,6 %, a u ožujku 0,9 posto. Inflaciju pogoni rat u Iranu, tj. oružani sukob SAD-a i Izraela protiv Irana te njegovih regionalnih saveznika kao što su libanonski Hezbolah i jemenski Huti. Islamska Republika Iran odlučila je iskoristiti svoju najjaču polugu i blokirati Hormuški tjesnac kojim prolazi više od 20 posto svjetske nafte i prirodnog plina pomorskim putem.
Porast cijena energenata, a naročito goriva, glavni je pokretač inflacije u Americi – oko 60 % inflacije u svibnju činio je upravo skok cijene energenata, poglavito benzina. Ukupne cijene hrane i namirnica u trgovinama nisu rasle dramatično, doživjele su skok od 0,2 i 0,1 posto respektivno. To pokazuje da se rast cijena energenata nije eksponencijalno odrazio i na druge potrepštine poput hrane, odjeće i stanovanja, barem zasad. Međutim, to se lako može promijeniti.
Razbuktavanje iranskog rata šteti američkim građanima
Ako se rat u Iranu završi u bliskoj budućnosti, prestat će rast cijena energenata i samim tim popustit će inflacijski pritisci. Međutim, upravo ovih dana svjedočimo ponovnom razbuktavanju rata i otvorenoj razmjeni vatre Irana s Izraelom, SAD-om i njihovim regionalnim saveznicima Kuvajtom i Bahreinom. Povod je rušenje američkog vojnog helikoptera u blizini Hormuza za kojeg je Trumpova administracija okrivila Iran. Očito je kako će rat na Bliskom istoku potrajati.
Inflacija u SAD-u je najveća u zadnje tri godine
Skuplja odjeća, zračni prijevoz i električna energija
Premda poskupljenja možda nisu astronomska, mnoge osnovne usluge života u SAD-u poput odjeće, zračnog prijevoza i električne energije su danas u sredinom 2026. godine znatno skuplje u odnosu na isti period lani. Cijene odjeće porasle su za 0,3 % u svibnju te su odjevni predmeti za 4,8 posto skuplji u odnosu na lani. To baš i nije zanemarivo poskupljenje, a najviše pogađa obitelji s djecom koja češće moraju kupovati novu odjeću. Zrakoplovne karte, pod pritiskom skupljeg kerozina, skočile su za 2,7 posto samo u svibnju, dok su na godišnjoj razini skuplje za gotovo 27 %. Nesumnjivo, riječ je o ogromnom skoku cijena. Taj skok najviše pogađa poduzetnike, pogotovo male i srednje, koji zbog obima posla moraju putovati na velike udaljenosti između različitih američkih saveznih država, ali i u inozemstvo.
Opada kupovna moć Amerikanaca
Cijene električne energije porasle su za 0,6 % u svibnju te su za 5,9 posto više nego u svibnju 2025. To je veliki udar na džepove američkih potrošača, a najgore prolaze siromašni. Električna energija je nešto bez čega ne možemo zamisliti svakodnevicu, a uz to prenosi se na informacijsko-komunikacijski sektor. Uz sve to, rastuće cijene nadmašuju rast američkih plaća. Realne, inflacijom prilagođene, plaće pale su drugi mjesec zaredom za 0,7 %, nakon pada od 0,3 % u travnju. Aktualni trendovi smanjuju kupovnu moć Amerikanaca.
Najavljivana Trumpova ekonomska renesansa je izostala
Rast cijena osnovnih životnih dobara i pad standarda američkih građana predstavlja velik izazov za Trumpovu administraciju, posebice za samog Trumpa, koji je uvelike trijumfirao na izborima u studenom 2024. zahvaljujući obećanju da će srediti stvari u ekonomiji. Za američke birače najvažnija je ekonomija jer taj segment politike najviše osjete na vlastitoj koži. Sada, poslije otprilike godinu i pol Trumpova drugog mandata, američka ekonomija nije doživjela uzlet. Štoviše, stanje je više-manje isto kao i u doba Bidenove administracije, s tendencijom da bude gore.
Opasnost stagflacije
Inflacija s vremenom može dovesti do rastuće nezaposlenosti, usporavanja ili izostanka gospodarskog rasta i pada produktivnosti, to jest može se pretvoriti u stagflaciju – najgori fenomen za svako gospodarstvo. To je opasnost koju ne treba olako eliminirati.
Trump – glavni krivac loše ekonomske slike Amerike
Budući da američko gospodarstvo nagriza inflacija i drugi strukturalni problemi (rast javnog duga, visoke kamatne stope, kriza dostupnih stanova, usporavanje potrošnje), sasvim je opravdano što je Trumpov politički rejting na povijesno niskim razinama. Danas, na dan 10. lipnja, Trump ima postotak odobravanja od 38,4 posto, a stopu neodobravanja od 58,1 %. Čak i da uzmemo u obzir da lijevo orijentirani Amerikanci radije daju svoje stavove u anketama, to je vrlo zabrinjavajuće za Trumpa, njegov MAGA pokret i Republikansku stranku. I politički slabije pismenim osobama je jasno kako je za slabije stanje u američkom gospodarstvu kriv osobno Trump jer je krenuo s drastičnim carinama u proljeće 2025. da bi u veljači 2026. pokrenuo napad na Iran, što je vrlo negativno utjecalo na američku gospodarstvo – ponajviše zbog rasta cijena uvoznih proizvoda, a potom energenata i svega ostalog.
Međuizbori u studenom – moguća prekretnica
Politički događaj godine u SAD-u su, naravno, međuizbori (midterms) koji će se održati 3. studenog. Tada će američki birači birati svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu te 35 od 100 zastupnika Senata. Trenutačno Trumpovi republikanci imaju većinu u oba doma Kongresa, ali bi prema svim procjenama republikanci (ponajviše zbog nabrojanih ekonomskih problema) mogli na tim izborima dobiti manje zastupnika nego sada. To bi značilo kako bi Trump izgubio kontrolu nad Kongresom i mogao vladati samo pomoću izvršnih dekreta. Doduše, Trump u svojim unutarnjim, a posebice vanjskopolitičkim avanturama (Venezuela, Grenland, Iran) nije tražio odobrenje Kongresa pa neki analitičari tvrde kako Trump to ni neće činiti i kad demokrati budu u njemu imali većinu.
Međutim, parlament pod vodstvom demokrata mogao bi Trumpu nanijeti veliku štetu. Moglo bi doći do vrlo tvrde kohabitacije, s mogućim učestalim gašenjem rada savezne vlade (što se već dva puta događalo u mandatu aktualne administracije jer je za usvajanje proračunskih sredstava potrebno dobiti i dio glasova manjinskih demokrata), blokade Trumpovih odluka i čak pokretanja postupka opoziva.
Kevin Warsh ima teške zadatke na čelu Federalnih rezervi
Potencijalni potezi aktualne vlasti
Trump može spriječiti trijumf demokrata na izborima zaustavljanjem rata na Bliskom istoku i adekvatnim ekonomskim mjerama što bi dovelo do smanjenja inflacije i pokretanja gospodarskog rasta. Hoće li i kako Trump završiti rat u Iranu posebna je priča u koju ovdje nećemo šire ulaziti. Pitanje je što će Trumpova administracija učiniti na polju ekonomske politike prije izbora u studenom?
Inflacija je prvi put u tri godine prešla psihološku granicu od četiri posto i to baš u mjesecu svibnju u kojem su Federalne rezerve (američka središnja banka) dobile novog guvernera Kevina Warsha. S obzirom na to da se inflacija kreće u pogrešnom smjeru, a tržište rada još uvijek pokazuje otpornost (stopa nezaposlenosti od 4,3 posto u travnju), ekonomisti očekuju da će američka središnja banka zadržati kamatne stope nepromijenjenima (tržišni prosjek u svibnju je iznosio 3,6 posto), pa čak i razmatrati njihovo dodatno povećanje. Trumpova administracija bi mogla primijeniti fiskalne mjere poput poreznih olakšica za poticanje potrošnje građana, određene deregulacije energetskog i financijskog sektora, pojačane kontrole javne potrošnje te restrikcija uvoza kako bi obuzdala inflaciju i ojačala domaću proizvodnju.
Amerika bi mogla radikalno skrenuti ulijevo
Sve da vlada realizira te mjere, pitanje je koliko će to u praksi osjetiti prosječni Amerikanci koji žive sve gore. Iako je Trump prvenstveno biznismen, u svom drugom mandatu pada na ispitu iz ekonomije. To baš i nije bilo za očekivati, ali s obzirom na Trumpovu kaotičnu i nepredvidivu politiku, to uopće nije čudno. Amerikanci žive sve gore iz dana u dan, a bogati su sve bogatiji. Takav društveni rascjep daje priliku za veliki povratak demokrata na kongresnim izborima u studenom, predsjedničkim izborima za dvije godine, ali i radikalan zaokret ulijevo. Možda bi demokratski socijalizam mogao trijumfirati u SAD-u 2028. godine.
