Sjedinjene Američke Države po mnogo čemu su država koja drugima može biti uzor. Osim što je SAD politička najmoćnija politička sila svijeta, i po ekonomskim mjerilima Amerika prednjači i može biti ponosna na svoje gospodarstvo koje je još uvijek najveće na svijetu. Ako se gleda veličina nominalnog BDP-a za aktualnu 2025., tada je Amerika najbogatija država svijeta s bruto domaćim proizvodom u iznosu od 30 bilijuna USD. Slijede Kina s 19,5 bilijuna $, Njemačka 4,9 bilijuna i Japan 4,3 bilijuna $. Premda se američkim gospodarskim uspjesima treba odati počast: američka nacija kao kolektiv još je uvijek najbogatija, postoji i druga strana priče.
Osiromašenje američkog naroda
Amerika je država koju snažno obilježava siromaštvo iako je to nešto o čemu se slabo govori i malo zna. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) definirala je siromašne kao osobe koje nemaju dovoljno novca da zadovolje svoje osnovne životne potrebe kao što su hrana, odjeća i krov nad glavom. Nažalost, takvih je u Americi sve više. Problem siromaštva odavno nije nevolja rezervirana samo za siromašne države Trećeg svijeta ili za države s ogromnim pučanstvima poput Kine, Indije i Brazila. Nezaposlenost, zaposlenost s niskim plaćama nedostatnim za vođenje pristojnog života, dugoročni krediti, hipoteke i deložacije predstavljaju američku svakodnevicu.
Nejednakost u primanjima se počela širiti tijekom 1980-ih, a s vremenom je zahvatila tradicionalno najjače snage američkog gospodarstva – visokoobrazovane, poduzetnike, kapitalna tržišta, industrijske komplekse i menadžment. Mnogi mali poduzetnici jedva preživljavaju, a nove velike kompanije se ne otvaraju prečesto. Nakon izbijanja Svjetske financijske krize 2008. siromaštvo se još snažnije udomaćilo u SAD-u, a isti scenarij se dogodio nakon nastanka recesije kao posljedica pandemije koronavirusa 2020. Premda zadnjih godina američkoj ekonomiji ide nešto bolje, fenomen siromaštva daleko je od rješenja.
37 milijuna siromašnih
Prag siromaštva odrađuje američka savezna vlada. Prema najnovijim dostupnim podacima američkog Zavoda za popis stanovništva, stopa siromaštva u Americi 2023. je iznosila 11,1% što je smanjenje od 0,4% u odnosu na 2022. Američka stopa siromaštva je danas otprilike jednaka stopi prije izbijanja Rata protiv terorizma, tj. 2000. iznosila je 11,3%. Više od 37 milijuna Amerikanaca živjelo je u siromaštvu 2023. To je brojka otprilike jednaka stanovništvu Ukrajine. Dodatnih 29,9% stanovništva iliti 93,6 milijuna živjelo je rubu siromaštva. Čak 5,3% stanovništva—odnosno 17,3 milijuna ljudi—živjelo u teškom siromaštvu, s prihodima upola manjim od praga siromaštva. Godine 2024. čak se 47 milijuna Amerikanaca suočilo s pothranjenošću te nije unosilo dovoljan broj dnevnih kalorija zbog nedostatka novca. Siromaštvo u SAD-u ostaje vrlo važan društveno-ekonomski izazov, usprkos povremenim poboljšanjima. Inflacija i visoki troškovi stanovanja kontinuirano otežavaju izlazak iz siromaštva mnogim obiteljima te onemogućuju normalan život.
Struktura siromašnih
Tko točno živi u siromaštvu? Službene stope siromaštva variraju ovisno o veličini kućanstva, prihodima i životnoj dobi. Prag za četveročlanu obitelji iznosi 25.701 dolar. Siromaštvo naravno ne pogađa jednako sve slojeve stanovništva. Najpogođenije skupine su osobe koje rade za minimalac, sezonci, umirovljenici i osobe s razvojnim poteškoćama (invalidi). Najviše su ugroženi invalidi od kojih jedna četvrtina živi u siromaštvu (25,7%) i umirovljenici sa stopom siromaštva od 9,7%. Invalidi i umirovljenici spadaju u najugroženije skupine u svakom pogledu pa je to ponižavajuće za SAD s moralne točke gledišta. Siromaštvo nejednako pogađa spolove. Godine 2018. bilo je 12,9% siromašnih žena i 10,6% muškaraca. Žene su i dalje često slabije plaćene za iste poslove. Uz to, veća je vjerojatnost da će raditi u slabije plaćenim sektorima i imati veće odgovornosti za skrb o djeci i obitelji.
Stopa siromaštva u Sjedinjenim Državama jako varira među različitim etničko-rasnim skupinama. Američki Indijanci i domoroci na Aljasci etničke su skupine s najviše siromašnih – oko 25 posto. U siromaštvu živi 20% crnačkog i 17% hispanskog stanovništva. U usporedbi s njima, samo 8,6% bjelačkog (nehispanskog) i azijskog stanovništva živi ispod granice siromaštva. Razlike u stopama siromaštva među etničko-rasnim skupinama rezultat su povijesnog spleta okolnosti, rasne diskriminacije i nedostatnog pristupa obrazovanju. Američki Indijanci, crnci i Hispanoamerikanci teže dobivaju poslove ako dolaze iz siromašnih obitelji i ne mogu si priuštiti kvalitetno obrazovanje. S druge strane, bjelačko i azijsko stanovništvo u pravilu ima bolji pristup obrazovanju i radnim mjestima. Naravno, teško je generalizirati i mnogi bijelci i Azijci ne osjete „blagodati“ američkog sna.
Siromašna djeca
Djeca su jedna od siromaštvom najugroženijih skupina stanovništva u SAD-u između 1990. i 2022. Siromaštvo djece doseglo je vrhunac 1993. Te je godine čak 22,7% djece živjelo u siromaštvu. Između 2000. i 2010. stopa siromaštva djece u SAD-u povećavala se svake godine. Međutim, stopa je pala na 15% u 2022. Unatoč padu, siromaštvo djece i dalje ostaje ozbiljan problem s dugoročnim posljedicama po zdravlje i buduće mogućnosti zapošljavanja. U praksi, to znači da bi u skupini od 100 djece bilo njih 15 siromašnih. Otprilike svako 6. ili 7. američko dijete živi u uvjetima siromaštva. Djeca iz siromašnih obitelji često imaju otežan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti.
Autor: Matija Šerić
Naslovna fotografija: Pexels
