Najsiromašnija američka savezna država je Mississippi. Medijalni dohodak kućanstava 2022. iznosio je 48.610 $, što je znatno ispod nacionalnog prosjeka od 74.580 $. Mississippi ima najvišu stopu siromaštva u SAD-u – 18,7% stanovništva je živjelo ispod granice siromaštva 2023. Stopa nezaposlenosti je iste godine iznosila 3,2% što krije pravu istinu teškog života. Relativno veliki udio domaćinstava živi u teškim uvjetima. Otprilike 8% stanovnika Mississippija živjelo je u teškom siromaštvu, u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 5%. Treba napomenuti da po siromaštvu odmah nakon Mississippija slijede Louisiana (17,8%), Novi Meksiko (16,8%), Zapadna Virginia (15,8%), Arkansas (15,2%), Alabama (14,9%),

Problem beskućnika

„Teško je zamisliti da država koja kontrolira toliko mnogo nuklearne vatrene moći i baca toliko puno bombi svaki dan nevoljna obrazovati svoju djecu i udomiti vlastiti narod. Siromašni su bili s nama otkako ‘mi’ postojimo. I, koliko god bih voljela vidjeti nulto siromaštvo u Sjedinjenim Državama, državi koja troši bilijune na svoj domaći i međunarodni sigurnosni aparat, znam da danas ne postoji politička volja za takve politike.“ Napisala je to 2016. u svom komentaru o beskućništvu u Americi Cynthia McKinney bivša dugogodišnja zastupnica u Zastupničkom domu američkog Kongresa. I pogodila je u bit problema.

Teško je točno procijeniti kolika je konkretna brojka beskućnika u Americi, ali prema službenim brojkama u siječnju 2024. broj beskućnika je iznosio 770 tisuća. To predstavlja najveći broj beskućnika zabilježen u posljednjih nekoliko desetljeća, a trend rasta posebno je izražen u velikim gradovima poput Los Angelesa, New Yorka i San Francisca. Glavni uzroci beskućništva uključuju rastuće cijene stanovanja, nedostatak pristupačnog smještaja, mentalne bolesti i ovisnosti, kao i manjkave socijalne politike. Iako postoje programi pomoći, poput skloništa i subvencija za stanovanje, mnogi beskućnici i dalje nemaju krov nad glavom ni izvor prihoda.

Programi za borbu protiv siromaštva

Postoje savezni programi vlade SAD-a koji su usredotočeni za borbu protiv siromaštva i slabe ishranjenosti. Za siromašnu djecu postoji Nacionalni program školskog ručka NLSP koji nudi besplatne ili subvencionirane obroke djeci u školama diljem zemlje. U fiskalnoj godini 2023. program je osigurao 4,6 milijardi ručkova uz ukupnu cijenu od 17,2 milijarde dolara. Od osnivanja NLSP-a 1946. posluženo je više od 224 milijardi ručkova za djecu.

Preko 66% prehrambeno nesigurnih obitelji sudjelovalo je 2023. u jednom ili više od tri najveća savezna programa pomoći za prehranu. Najvažniji od njih je Dopunski program pomoći u prehrani SNAP (markice za hranu). To je savezni program pomoći u hrani koji pomaže osobama i obiteljima s niskim prihodima da kupe hranu. Korisnici programa primaju mjesečne subvencije u obliku elektroničkih kartica, koje mogu koristiti za kupovinu hrane u trgovinama. Program je ključan za borbu protiv siromaštva i neuhranjenosti, jer omogućava pristup osnovnim prehrambenim namirnicama onima. U 2021. više od 41 milijun Amerikanaca koristio je SNAP, dok je broj korisnika u 2022. bio manji – 34 milijuna korisnika. Otprilike 44% korisnika programa su obitelji s djecom. Više od četvrtine korisnika su stariji ljudi ili osobe s tjelesnim oštećenjima. Prosječan korisnik SNAP-a u prima oko 250 USD mjesečno. Program WIC pruža prehrambenu pomoć, savjetovanje i obrazovanje kako bi osigurao zdravlje trudnica, dojenčadi i djece iz siromašnih obitelji. Osim pružanja besplatnih ili subvencioniranih namirnica, program nudi i educiranje o zdravoj prehrani, dojenju i zdravlju, čime pomaže obiteljima da razviju zdrave prehrambene navike.

Minimalne plaće

Vlada SAD-a propisala je minimalnu plaću (kao i neke pojedinačne savezne države) kako bi se osigurao normalan život zaposlenicima i spriječilo siromaštvo. Trenutačna minimalna plaća iznosi 7,25 $ po satu i ona se nije mijenjala od davne 2009. Danas ima više od 30 saveznih država s minimalnom plaćom većom od saveznog minimuma. Neke od tih država, poput Kalifornije (16,50 USD), New Yorka (15 USD) i Washingtona D.C.-a (17,50 USD), imaju minimalne plaće koje su znatno više od savezne. Osim toga, mnogi gradovi imaju više minimalne plaće. Međutim, sadašnje minimalne plaće daleko su od idealnih i s njima je nemoguće prehraniti obitelj pa bi se u budućnosti minimalna plaća trebala povećati. Deseci milijuna Amerikanaca danas zarađuju plaću koja je znatno manja nego tijekom pedesetih i šezdesetih godina 20. st. Naime, tada su radnici u privatnom sektoru bili plaćeni prosječno čak s 9,08 USD/h.

Zaključak

Veliki problem od 37 milijuna siromašnih Amerikanaca ne može se riješiti preko noći iako je namjera Donalda Trumpa da podigne američki standard. Mogućih rješenja za prevladavanje siromaštva ima dosta, ali taj izazov se ne bi trebao rješavati individualno već u nekom širem paketu paketu. Najbolje rješenje bi bile značajne ekonomske strukturne reforme koje ne bi trebale na prvo mjesto stavljati dobit vlasnika korporacija već dobit i prosperitet prosječnih zaposlenika. To ne podrazumijeva uvođenje socijalizma u Ameriku već unapređenje američkog kapitalizma koji bi trebao dobiti „ljudsko lice“- osobinu koja mu sve više nedostaje i čini američki san izgubljenim.

Autor: Matija Šerić

Naslovna fotografija: Pexels