Čovječanstvo se aktualne 2025. nosi s velikim i to gorućim problemima. U prvom planu su geopolitičke napetosti na relaciji Washington – Bruxelles – Moskva – Peking – Teheran. Ratovi u Ukrajini, Sudanu i Mjanmaru, globalno nadmetanje supersila kroz instrumente kao što su NATO savez, BRICS i trgovinski ratovi predstavljaju opasne izazove koji mogu rezultirati okončanjem svijeta kroz nuklearni, kemijski ili neki treći armagedon.
Iako su klasični politički i drugi strateški izazovi veoma opasni i ne treba ih podcijeniti, neke prijetnje prolaze ispod radara. Drugim riječima, iako je neka opasnost svakodnevno vidljiva i moćnim strukturama koje upravljaju svijetom i prosječnim ljudima, malo tko čini konkretne korake kako bi se problem skinuo s dnevnog reda. Jedan od najvećih nadolazećih problema jest globalna nestašica hrane, koja bi se mogla manifestirati u narednim desetljećima.
Crne prognoze
Ako se nastave negativni aktualni trendovi kao što su inflacija cijena osnovnih dobara, pad prinosa usjeva, nedovoljno ulaganje u poljoprivredne tehnologije i alate, u svijetu bi do 2050. godine mogla nastupiti opća nestašica hrane i prehrambenih proizvoda. Takav stav su iznijeli brojni ugledni poljoprivredni stručnjaci kao što je dr. Cary Fowler, posebni izaslanik za globalnu prehrambenu sigurnost u administraciji Joea Bidena u periodu od 2022. do 2025. Fowler je poznat kao utemeljitelj poljoprivredne organizacije Svalbard Global Seed Vault, koja sadrži uzorke više od milijun različitih sorti usjeva i njegovo mišljenje nije nevažno.
Kako bi upozorili svijet na nadiruću opasnost, u siječnju ove godine, više od 150 dobitnika Nobelove nagrade i Svjetske nagrade za hranu izdalo je otvoreno pismo upozoravajući na moguću globalnu krizu gladi. Stanovništvo trećeg planeta od Sunca će sve više rasti, a hrana će se sve manje proizvoditi. Procjene govore kako će stanovništvo planeta Zemlje 2050. iznositi 9,8 milijardi. Aktualna brojka početkom 2025. iznosi nešto više od 8 milijardi. Problem je što prognoze govore kako će se do 2050. zbog utjecaja klimatskih promjena stope prinosa usjeva smanjiti za 3 do 12 posto.
Reportaža o globalnoj prehrambenoj krizi
Eksperti među kojima se nalaze fizičar velikog praska Robert Woodrow Wilson, kemičarka dobitnica Nobelove nagrade Jennifer Doudna, ekonomist Joseph Stiglitz, znanstvenica NASA-e Cynthia Rosenzweig, istaknuli su potrebu za značajnim povećanjem ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se povećala proizvodnja hrane za 50 do 70 posto u naredna dva desetljeća. Jednako tako, istraživanja ekonomista specijaliziranih za poljoprivredu ukazuju na to kako će svjetsko gospodarstvo do 2050. trebati proizvesti 50 do 60 posto više hrane u odnosu na razine s početka 2020-ih kako bi se nahranilo rastuće stanovništvo.
Alarmantni trendovi
Već sada stanje s prehranom ljudi na našem planetu nije bajno. Štoviše, jako je zabrinjavajuće i ide prema najgorem scenariju. Prema podacima Statiste i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tijekom 2024. u svijetu je 735 milijuna ljudi bilo pothranjeno – brojka jednaka stanovništvu dvije i pol Amerike. To je ogroman skok u odnosu na 2019. kada je bilo pothranjeno 613 milijuna ljudi. U samo pet godina zabilježen je porast pothranjenih osoba od 122 milijuna. Dakle, populacija veličine Japana je u pet godina postala toliko osiromašena da nema dovoljno hrane i hranjivih tvari za održavanje normalne ishrane i zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja. Očekuje se da će broj pothranjenih osoba ili osoba kojima prijeti glad iznositi oko 1,5 milijardi oko sredine 21. stoljeća. To je brojka veća od aktualnog stanovništva Kine ili Indije.
Glad i pothranjenost slabe imunitet i povećavaju osjetljivost na zarazne bolesti kao što su tuberkuloza, malarija i respiratorne bolesti. Pothranjenost može uzrokovati i kronične zdravstvene probleme poput anemije, kardiovaskularnih bolesti i slabljenja kostiju, a dugoročno može imati ozbiljan utjecaj na razvoj djece, uzrokujući fizičko i mentalno zaostajanje. U ekstremnim slučajevima, kronična pothranjenost može dovesti do smrti, osobito među najranjivijim skupinama poput djece, trudnica i starijih osoba.
Izrazito negativne brojke
Razlozi za drastičan porast gladnih u svijetu posljednjih godina su: pandemija koronavirusa, ukrajinski rat, suše i poplave koje su rezultirale visokim cijenama umjetnog gnojiva i žitarica. Rusija i Ukrajina su prije izbijanja općeg rata 2022. bile vodeći globalni opskrbljivači pšenice, ječma, suncokretovog ulja. Uz to, treba dodati i nedovoljne zalihe žitarica i drugih prehrambenih potrepština u mnogim zemljama. Te 2022. godine 131 država svijeta (od njih 196 međunarodno priznatih) je više uvozila nego što je uvozila hrane, pa je logično da je došlo do pogoršanja prehrane. Iste godine gotovo trećina globalne populacije nije mogla proizvesti ili kupiti hranu.
Najgore su bile pogođene one države koje jedva prehranjuju svoje stanovnike poput država Afrike i Bliskog istoka (Jemen, Somalija, Etiopija, Čad i Niger). Prema podacima Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), suša uzrokovana El Niñom (prirodni fenomen povezan s promjenama klime u tropima) tijekom 2023.-24. u Supsaharskoj Africi bila je najgora u posljednjih 40 godina i ugrozila je ishranu 2,2 milijuna stanovnika Angole.
Prirodni uzroci problema
U bliskoj budućnosti globalna nestašica hrane mogla bi nastati kao posljedica nekoliko uzročnih čimbenika. U prvom redu radi se o nepovoljnim vremenskim okolnostima, politički nestabilnom okruženju u kojem prevladava nezainteresiranost te gospodarske poteškoće poput poremećaja u opskrbnim lancima. Izvanredni vremenski događaji poput oluja, poplava, tuča, požara, suša, potresa, erupcija vulkana te neujednačen odnos padalina i sunčanih dana utječu na smanjene prinose usjeva. Istovremeno, rastuće globalne temperature štete poljoprivredi.
Povećanje temperature zrake od početka 21. st. iznosi od 0,4 °C do 0,5 °C, što je vrlo dramatično. Klimatske promjene smanjuju količinu i kvalitetu dostupne hrane. Toplija klima povećava isparavanje i smanjuje dostupnost vode za navodnjavanje usjeva. Visoke temperature smanjuju produktivnost uroda pšenice, kukuruza i riže. Ujedno pogoduju razmnožavanju insekata i biljnih bolesti. Nepravilni vremenski obrasci (izostanak klasičnih godišnjih doba) otežavaju predvidivost sadnje i žetve. Uzrok nestašice hrane su dodatni prirodni problemi kao što su erozija i degradacija tla te gubitak bioraznolikosti.
Autor: Matija Šerić
