Autor: Matija Šerić
Sreća. To je pojam koji je svugdje oko nas i ne shvaćamo ga svi isto. Prema definiciji enciklopedije Proleksis sreća je „subjektivno stanje čovjeka, u kojem se očituje njegovo zadovoljstvo životnom situacijom ili sudbinom. Karakterizira je povećana životna radost, ispunjavanje želja, ostvarivanje mogućnosti, uspješnost, prihvaćenost itd.“ Citirana definicija nije savršena, ali je dobra. Nisu samo pojedinci sretni ili nesretni, to mogu biti i kolektivi poput država. Finska je nedavno proglašena za najsretniju zemlju svijeta 2025. godine. Koliko je ta laskava titula opravdana, predmet je prijepora.
Šest kriterija sreće
Svjetsko izvješće o sreći je nevladino tijelo koje je uspostavio i kojim upravlja Wellbeing istraživački centar na Sveučilištu Oxford. Izvješće u partnerstvu s Gallupom svake godine rangira više od 150 zemalja prema subjektivnom osjećaju blagostanja, pružajući pregled globalne razine sreće u svijetu. Zahvaljujući toj organizaciji 20. ožujka je proglašen Međunarodnim danom sreće. Države se rangiraju prema nekoliko kriterija: društvenoj potpori, BDP-u per capita, očekivanom trajanju zdravog života, slobodi, velikodušnosti i percepciji korupcije.
U kategoriji društvene potpore misli se na to koliko nekoj osobi žele pomoći njeni prijatelji kada ona zaglibi u problemima. Finci su 9. na svijetu. U BDP-u po glavi stanovnika Finci su 17. (oko 60 tisuća eura), a 18. prema očekivanju zdravog života (69,9 godina). U rubrici slobode nalaze se na 11. mjestu, a drugi su na svijetu po nepostojanju korupcije. U kategoriji velikodušnosti, Finci su najslabiji – tek na 46. mjestu. Misli se na doniranje novca u humanitarne svrhe. Kad se sve zbroji i oduzme, Republika Finska biva broj jedan u kategoriji sreće na svijetu.
Sretni i nesretni narodi
U top 10 najsretnijih država svijeta nakon Finske ubrajaju se Island, Danska, Kostarika, Švedska, Norveška, Nizozemska, Izrael, Luksemburg i Švicarska. Zanimljivo je vidjeti status nekih drugih država. SAD je na 23., Francuska na 35., Hrvatska na 70., a Afganistan na posljednjem 147. mjestu. Izgleda kako mnogi imaju prostora za poboljšanje.
Finske specifičnosti
Finci drže prvo mjesto već devetu godinu zaredom. Kad se to uzme u obzir, izgleda da slučajnosti nema. Neke jedinstvenosti života u Finskoj izdižu je od ostatka planeta Zemlje. Prema kriterijima Svjetskog izvješća o sreći, ispada da su Finci najsretniji zbog visokog standarda, izostanka korupcije, slobode i spremnosti na pomoć drugima. Mnogi bi poželjeli živjeti u toj nordijskoj zemlji.
Geografija i klima nisu nagradili Fince
Pritom se zaboravlja geografski položaj Finske – sjeverna Europa (najsjevernija država Europske unije) u kojoj je veliki dio zemlje u sjevernom polarnom pojasu. Klima je snježna s dugim i hladnim zimama dok su ljetna kratka i blaga. Iz tog razloga većina stanovnika živi na južnom dijelu države prema Baltiku. Priroda je prelijepa, prevladava šuma tajga i više od 180 tisuća jezera. Ipak, ne živi se od pejzaža.
Važno je kazati kako je Finska dom za samo 5,6 milijuna stanovnika jer je njezin prostor veličine 338 tisuća četvornih kilometara – ogromna površina. Teški klimatski uvjeti onemogućili su razvoj zemlje koja je tijekom povijesti bila plijen okolnih imperijalnih carstava, Švedske i Rusije. Zato mnogim ljudima ne bi bilo tako ugodno ondje živjeti. Međutim, oštra klima na neki način motivirala je tamošnje vlasti da olakšaju druge pore života.
Prva država s općim pravom glasa
Finci su pokazali svoju progresivnost kad su još davne 1906. godine dali svim odraslima pravo glasa. Neovisnost od Rusije stečena je 1917. godine u Prvom svjetskom ratu, a kasnije se održala. Finska je sve do sredine 1950-ih bila relativno nerazvijena i pretežito poljoprivredna i ruralna zemlja. Tada je započeo brzi gospodarski rast. Osim strukturalnih reformi koje su poznate pod terminom nordijski ili skandinavski model socijalne države, razvoj je omogućen zbog suradnje sa Zapadnim blokom, iako je formalno država bila neutralna u Hladnom ratu. Finci su naučili pažljivo levitirati između Istoka i Zapada i to je bilo ključno u očuvanju neovisnosti od Moskve. Baš zbog privrženosti neutralnosti Finci su tek 2023. godine pristupili NATO savezu, što se ne bi dogodilo da nije bilo ruske invazije Ukrajine.
Reportaža o finskoj sreći
Blagodati finskog života
Finska je uistinu tijekom desetljeća postala lijepo razvijena država sa statusom srednje sile u međunarodnim odnosima. Finci se mogu dičiti svojim zdravstvom, obrazovanjem, zaštitom okoliša, ljudskim pravima, privatnim poduzetništvom (osobito informacijsko-komunikacijskim sektorom) i učinkovitom javnom upravom. Snažne socijalne politike daju odlično plaćen roditeljski dopust u trajanju 13-14 mjeseci i pomoć za nezaposlene od 300 do 500 dana. To pokazuje kako zajednica skrbi za pojedince u nevolji.
Uz to, visoko obrazovanje je besplatno, zdravstvo nije skupo, prometna infrastruktura je napredno izgrađena, a bogate i očuvane šume su jednostavno dostupne kao i jezera, često na deset minuta vožnje. Stopa kriminaliteta je niska iako je prošle godine porasla za tri posto, tj. Finska i dalje spada u najsigurnije države svijeta.
Mane itekako postoje, osobito droga
Nije ni sve u toj nordijskoj državi idealno. Osim nezgodne klime, velike izazove predstavljaju ilegalna trgovina drogom koja je u porastu. Država ima jednu od najviših stopa smrtnosti zbog konzumiranja droge, više od jedne velike Njemačke. Problem ovisnosti o drogama je velik, posebice među mladima. Nezgodan je i javni dug koji iznosi oko 190 milijardi USD – oko 90 % nacionalnog BDP-a.
Treba istaknuti i društvene probleme kao što su alkoholizam, usamljenost i depresija. Također, troškovi života su u porastu. Problem je i nasilje prema imigrantima i problem integracije imigranata u finsko društvo. U posljednje vrijeme Finska ima jedne od najstrožih antiimigrantskih zakona. Sve to pokazuje kako nema savršene države. Nije to ni Finska, premda mnoge dobre stvari otamo treba precrtati u druge države.
