Autor: Matija Šerić
Svakog 31. listopada u velikim dijelovima svijeta obilježava se praznik koji nosi naziv Halloween, odnosno Noć vještica u hrvatskom prijevodu. Izrezbarene bundeve (jack-o’-lantern), kosturi, crne mačke, vještice, duhovi ili svijeće koncem listopada preplavljuju ulice američkih, kanadskih, britanskih, irskih, meksičkih (premda se ondje ne slavi Halloween već Dan mrtvih) i drugih gradova. Praznik ima duboku povijest i predstavlja mješavinu tradicija: keltske, irske, škotske i paganske. Premda proslava izvorno nije kršćanska ima određene poveznice s kršćanstvom i drugim vjerama.
U suvremenom svijetu ovaj praznik za neke predstavlja ugodnu zabava i priliku za jednodnevno maškaranje, dok je za druge bogohuljenje koje ismijava vjeru u Boga i više sile. Međutim, kao i kod drugih tradicija, stvarnost nije crno-bijela. Halloween je integralni dio popularne kulture zapadnog svijeta i treba ga promatrati kao unikatan društveni fenomen s vlastitim specifičnostima koje valja promotriti.
Keltski blagdan Samhain
Korijeni proslave sežu 2.500 tisuća godina prije Krista. Dana 31. listopada Kelti su slavili blagdan Samhain koji je označavao kraj Stare i početak Nove godine. Sam izraz „Samhain“ znači kraj ljeta i prijelaz s dugih toplih sunčanih dana u kratke zimske dane u kojima prevladavaju duge hladne noći. Kako bi se zaštitili od duhova koji su lutali noću, Kelti su premazivali lica pepelom s lomača – običaj poznat kao „maskiranje“ (guising). Običaj se s vremenom transformirao u tradiciju nošenja maski. Skriveni iza pepela, sudionici manifestacije mogli su se stopiti s mračnim duhovima i izbjeći njihovu osvetu, a istodobno su mogli prepoznati i pozdraviti duhove svojih voljenih koji su napustili ovaj svijet. Iz tih drevnih vjerovanja i rituala postupno su se razvili suvremeni halloweenski običaji: paljenje lomača, prerušavanje, zabave u horor stilu i okupljanja u zajednici – sve ono što danas čini čaroliju i tajanstvenu privlačnost ovog praznika.
Lomače su bile srce drevnog festivala Samhaina. Kelti su spaljivali kostiju životinja koje su zaklali kako bi ih jeli tijekom zime. Moćni plamenovi su sjedinili ljude, bogove i duhove pod istim nebom. U poganskim vremenima, plamen je slavljen kao znak preobrazbe i prijelaza između svjetova, posvećen božanstvima koja su upravljale ciklusima života i smrti. Iz te je prastare prakse i rođena engleska riječ bonfire – izvorno „bone fire“ iliti „vatra od kostiju“.
Kršćanstvo preuzima keltske prakse
Kad je u 5. stoljeću kršćanstvo stiglo u Irsku, običaj spaljivanja kostiju životinja zaklanih za zimu nije nestao, samo je poprimio nove simbole. Pod kršćanskim pokroviteljstvom, iste su vatre zaiskrile u čast svetaca. Vatra je u novom ruhu ostala drevni jezik kojim ljudi prizivaju svjetlost u tamu i toplinu u srce dugih jesenskih noći.
U 8. stoljeću rimski papa Grgur III. premjestio je blagdan Svih svetih s 13. svibnja na 1. studenog, ciljajući da se poklopi s vremenom kada su Kelti slavili Samhain. Tako je 31. listopada postao večer uoči Svih svetih, noć između tame i svjetla. Zašto je papa to učinio? U to je vrijeme Crkva u sjevernoj i zapadnoj Europi nailazila na snažno pogansko nasljeđe, posebice među Keltima. Papa Grgur III. želio je kršćanskim sadržajem ispuniti to pogansko razdoblje kako bi olakšao prijelaz Kelta na kršćanstvo. Premještanjem blagdana Svih svetih na 1. studenoga, Crkva je stvorila poželjnu alternativu Samhainu, ali bez potrebe da ga izravno ukine. Umjesto poganskih duhova i bogova, vjernici su počeli slaviti Sve svete. To se pokazalo kao pametna odluka.
Svi sveti uništavaju Samhain
Do 16. stoljeća, noć s 31. listopada na 1. studenog pretvorila u vrijeme kada su siromašni obilazili kuće noseći svjetiljke i pjevajući crkvene pjesme. Zauzvrat su tražili „kolače za duše“ (soul-cakes) – male darove zahvalnosti za njihove molitve za pokojne. Taj je običaj, zvan souling, bio mnogo više od pukog traženja hrane: bio je to čin suosjećanja i sjećanja, svjedočanstvo povezanosti živih i mrtvih. Iz njega su, stoljećima kasnije, niknule moderne halloweenske tradicije. Molitve su se izgovarale kako bi se pomoglo dušama preminulih članova obitelji domaćina da pronađu mir u čistilištu. Nakon protestantske reformacije, kada je vjerovanje u čistilište odbačeno, molitve su se izricale za žive ukućane.
Trick-or-treating i boje Halloweena
Običaj darivanja „kolača za duše“ u zamjenu za molitve postupno je oblikovao ono što danas poznajemo kao trick-or-treating, odnosno obilazak kuća i prikupljanje slatkiša. Tu je i neizostavni pratitelj svake takve noći lutanja i maski: jack-o’-lantern: svjetlucava bundeva s urezanim smiješkom – simbol svjetla koje prkosi tami. Često se smatra da su klasične halloweenske boje, narančasta i crna, nastale iz starog običaja postavljanja upaljene, izrezbarene bundeve kako bi se odagnali zli duhovi što lutaju noći. No, i njihova priča seže do drevnih Kelta. U njihovo doba je vrijeme crna boja označavala smrt ljeta i kraj svjetla, dok je narančasta slavila jesen, obilje žetve i tople nijanse prirode koja se povlači na počinak. Tako su te dvije boje, spoj tame i plamena, postale vječni simbol Halloweena i podsjetnik da se i u tami uvijek krije iskra života.
Noć „zle“ djece
U protestantskim državama Europe Halloween se krenuo slaviti zajedno sa Svim svetima, a taj običaj su britanski, irski i drugi europski iseljenici donijeli sa sobom u 19. stoljeću u Sjedinjene Američke Države, Kanadu i ostatak svijeta. Do početka 20. stoljeća, Halloween je u mnogim dijelovima postao noć vragolija i nestašluka, kada bi nestašni mladići i djevojke često nanosili velike štete kućama koje bi obilazili. Taj običaj evoluirao je u ono što se danas naziva „mischief night“ – večer prije Halloweena, koja se sada uglavnom obilježava u umjerenijim, zabavnijim oblicima. Ipak, duh nestašluka i igre s granicom između tame i svjetla i dalje lebdi nad tom noći, podsjećajući nas da je Halloween uvijek bio vrijeme kada mašta i smionost izlaze na vidjelo.
Noć slatkiša
Negdje između 1920. i 1927. godine u Sjevernoj Americi, noć nestašluka polako se pretvorila u igru odlaska od vrata do vrata, gdje su djeca umjesto uništavanja imovine tražila slatkiše u zamjenu za obećanje da kuća neće biti oštećena. Među najomiljenijim poslasticama koje su punile vrećice mališana tijekom trick-or-treatinga bili su slatkiši od kukuruza i slatke cigarete. Prvi zapis o trick-or-treatingu u tiskanim medijima pojavljuje se 1927. godine u novinama iz Blackieja u Alberti (Kanada). No kako je do ove promjene došlo i zašto, ostaje obavijeno misterijem poput same čarolije Halloweena.
Karneval
Jedan od nekadašnjih halloweenskih top događaja bio je karneval koji se u školama često upotpunjavao paradom kostima. Oko samog 31. listopada škole bi priređivale prave male fešte s poslasticama, natjecanjima u kostimima, igrama i prodajom kolača. I dok bi karnevali ponekad započinjali s paradom, ona je gotovo uvijek bila nezaobilazni vrhunac, trenutak kada bi djeca pokazala svoju maštu, kreativnost i smionost kroz najluđe i najšarenije kostime. Halloweenski karnevali su popularni i danas, ali ne toliko u školama koliko na ulicama. Ljudi svih uzrasta sudjeluju u javnim proslavama, voze se kroz grad u kostimima ili organiziraju tematske zabave kod kuće. Na taj način duh zajedništva i veselja koji su karnevali donijeli u školske klupe i dalje živi, samo u širem, modernijem obliku.
Rekviziti i običaji
Osim izrezbarenih bundeva, trick and treatinga, karnevala i zabava, halloweenske manifestacije danas podrazumijevaju i paljenje lomača, igrice s jabukama, igre proricanja, razne šale, ukrašavanje kuća strašnim dekoracijama, posjete „ukletim“ kućama i filmske maratone horora. Ljudi svih uzrasta uživaju natjecanjima za najbolji kostim, te u kreativnom izražavanju kroz šminku, rekvizite i svjetlosne efekte. Halloween je tako postao sveobuhvatna proslava mašte, zabave i laganog straha koji povezuje zajednicu i budi duh jeseni.
Iznimno popularan praznik
Zanimljivo je kako je nakon Božića Halloween najpopularniji svjetski praznik. Drevni keltski blagdan postao je osobito popularan u Sjevernoj Americi i Europi 1950-ih iako je popularnost varirala od lokacije do lokacije. Danas se pompozno slavi na neki način u više od 40 država svijeta. Amerikanizacija je putem masovnih medija Noć vještica dovela do najudaljenijih kutova svijeta, pa se ona danas slavi u državama poput Brazila, Japana, Čilea, Južne Koreje, Indije, itd. Popularnost donosi novac i to veliki. Prema američkoj Nacionalnoj federaciji trgovaca na maloprodaju, očekuje se da će Amerikanci potrošiti više od 13 milijardi dolara na Noć vještica ove godine. To je otprilike 114 dolara po osobi: 51 $ na kostime, 45 $ na dekoracije, 33 $ na slatkiše i 21 $ na čestitke. Ne mali iznos čak i za SAD.
Kulturni fenomen
U popularnoj kulturi, Halloween se doživljava kao proslava u vidu gledanja horor filmova (Halloween franšiza, Petak 13, Strava u Ulici brijestova) i televizijskih serija (Stranger Things, Wednesday) koje su ispunjeni jezom, mračnim pričama i nadnaravnim pojavama. Ova jesenska noć postala je trenutak kad se spajaju strah i zabava, a ljudi se kroz kostime i ukrase susreću s tajanstvenim, misterioznim i pomalo zastrašujućim svijetom.
Odnosi religija prema Halloweenu su ambivalentni, a najstroži je islam. Neki kršćanski i judaistički klerici iako ne slave Halloween imaju prema njemu pozitivan stav kao noć zabave koja ne može biti loša. Drugi su vatreno protiv. Katoličke zajednice su, naravno, češće protiv proslave nego protestantske, ali ne postoji unikatni stav. Većina kršćana ga promatra kao bezazlenu zabavu koja nije loša ako ne ide protiv kršćanske vjere.
Vlastiti odabir
Na koncu, na svakom je pojedincu kako će obilježiti noć koja je nekoć označavala prijelaz iz ljeta u zimu (i danas se Halloween slavi u tjednu kada počinje zimsko računanje vremena). Jedni će gledati maraton horor filmova, drugi će ići u karneval u grad, treći će ići na molitvu u crkvu, a četvrti neće obilježavati ovaj praznik. No, malo nekog vida zabave usred jeseni ne mora biti loše u turbulentnim vremenima u kojima danas živimo. Zabava bi trebala biti sastavni dio života. Ako nekoga usrećuju halloweenska čari u njima treba uživati.
Izvori:
https://kiricard.com/30-spooky-and-iconic-halloween-symbols/
https://www.worldhistory.org/article/2830/ten-halloween-facts-and-traditions-you-need-to-kno/
https://blogs.loc.gov/headlinesandheroes/2021/10/the-origins-of-halloween-traditions/
https://www.britannica.com/topic/Halloween
https://www.historic-uk.com/CultureUK/Halloween/
https://fox4kc.com/news/americans-to-spend-record-114-per-person-on-halloween-this-year/
