Autor: Matija Šerić
Nacionalno gospodarstvo uvelike pokazuje koliko je neka država jaka ili slaba. Gospodarstvo je svojevrsni kostur države koji joj olakšava ili otežava svakodnevni život. One države koje posjeduju potentne ekonomije u nekom smislu (izvoz, tehnološki hubovi, tranzitne rute) imaju svoje mjesto za stolom u relevantnim međunarodnim organizacijama. Država koja može biti ponosna na svoje gospodarstvo jest Republika Turska.
Turska – moćna gospodarska sila na globalnom planu
Suvremena država koju je utemeljio Mustafa Kemal Atatürk članica je respektabilnih važnih gospodarskih organizacija, kao što su Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Organizacija 20 najvećih gospodarstava svijeta (G20) i Organizacija za gospodarsku suradnju Crnog mora (BSEC). Štoviše, Ankara spada u države osnivačice tih organizacija. Još 1995. Turska i Europska unija potpisale su sporazum o slobodnoj trgovini koji omogućuju međusobnu trgovinu bez carina, što je veliki plus za Turke.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, tursko gospodarsko je 2025. godine bilo 16. gospodarstvo svijeta i 7. europsko gospodarstvo – nominalni bruto domaći proizvod (BDP) iznosio je 1,5 bilijuna USD. Lani je rast BDP-a iznosio 3,5 posto. Prema BDP-u po paritetu kupovne moći BDP PKM, tursko gospodarstvo 2025. bilo je 11. gospodarstvo svijeta i 5. gospodarstvo Europe s 3,7 bilijuna dolara.
Prilog o turskom razvoju
Obećavajući trendovi i velik izvoz
Struktura nacionalnog BDP-a otkriva dosta toga. Uslužne djelatnosti čine 57 %, industrija 26 %, poljoprivreda oko 5,5 % BDP-a, a oko 10 % su ostale djelatnosti. Smatra se kako turizam čini oko 10 posto BDP-a. To je očekivano jer je Turska 4. najposjećenija država svijeta.
Prošle godine Turci su izvezli roba i usluga u vrijednosti 273 milijardi USD, a istodobno su uvezli roba i usluga u vrijednosti 365 milijardi $. Najviše Turci izvoze u Njemačku, Veliku Britaniju, SAD i Italiju, a najviše uvoze iz Kine, Rusije, Njemačke i SAD-a. Očito je kako bi trebali poraditi na svome izvozu koji može biti još bolji, iako ni sada nije slab.
Srednje razvijena država
Ipak, brojke koje realnije oslikavaju standard Turaka dobivaju se kad se razmatra BDP per capita (po glavi stanovnika) jer se radi o državi s preko 86 milijuna stanovnika. Što je veći broj stanovnika, to je veći izazov zaposliti sve ljude i pružiti im odgovarajući životni standard. Prema nominalnom BDP-u per capita, tursko gospodarstvo nije snažno već je dosta slabo – 13,473 USD 2025. – 66. mjesto na svijetu. Prema BDP-u per capita PKM tursko gospodarstvo lani je bilo 51. gospodarstvo svijeta s 43,786 USD. To pokazuje kako veliki iskorak na poboljšanju života prosječnih građana tek treba napraviti.
Veliki uspon i opasan pad
U dosadašnjem dijelu 21. stoljeća došlo je do značajnih promjena u financijskim i društvenim aspektima turskog gospodarstva, uključujući rast zaposlenosti i povećanje prosječnih prihoda. Razdoblje snažnog gospodarskog rasta između 2002. i 2013. godine (uz iznimku 2009., obilježene Globalnom financijskom krizom) bilo je pogonjeno razvojem sektora proizvodnje, građevinarstva, financijskih usluga, turizma i trgovine.
To odlično desetljeće zamijenjeno je fazom stagnacije i recesije od 2014. do 2020. godine pogotovo kad se razmatra nominalni BDP u američkim dolarima. Došlo je do turske valutne i dužničke krize 2018. godine. Razvojno usmjerene i populističke financijske politike, uključujući nastojanje da se kamatne stope zadrže što je moguće nižima (Erdoganomika), dovele su od 2018. do jedne od najviših stopa inflacije u svijetu.
Djelomični oporavak donosi stabilnost
Usprkos tome, BDP prema paritetu kupovne moći (PPP) te nominalni BDP izražen u turskim lirama, nastavili su rasti. Turska se malo pomalo od države nižeg srednjeg sloja krenula transformirati u državu višeg srednjeg sloja. Od 2021. godine bilježi se stabilan oporavak i ubrzani rast nominalnog BDP-a izraženog u američkim dolarima, kao i BDP-a prema PKM-u, koji su proteklih godina dosegnuli svoje povijesno najviše razine.
Nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Turskoj 2023. godine te imenovanja Mehmeta Şimşeka za ministra financija i riznice, zemlja je usvojila ortodoksniji pristup monetarnoj politici, osobito u pogledu kamatnih stopa. Takav zaokret omogućio je postupno smanjenje inflacije, koja je s vrhunca od 86 % krajem 2022. pala na oko 31 % do kraja prošle godine.
Tvornica Hyundaija u Turskoj
Visokotehnološko gospodarstvo
Tursko gospodarstvo je suvremeno, novoindustrijalizirano, i okrenuto je (visokoj) tehnologiji, a to je činjenica koju mnogi ne znaju. Na inicijativu turskih sveučilišta, početkom 2000-ih, nastali su brojni tehnološki parkovi. Oni danas predstavljaju dinamična središta inovacija s više od 1.600 istraživačko-razvojnih centara, koji privlače ulaganja kako domaćih, tako i međunarodnih korporacija.
Turska se ubraja među vodeće svjetske proizvođače motornih vozila, potrošačke elektronike, kućanskih aparata i obrambenih proizvoda. Poznati turski brendovi automobilske industrije su TOGG, BMC, Ford Otosan, Karsan i Temsa. U sektoru elektronike i kućanskih aparata istaknuti su Arçelik (s brendovima Beko i Grundig), Vestel i Profilo. U obrambenoj industriji prednjače Aselsan, Roketsan, Havelsan i FNSS, koji proizvode vojne sustave, oklopna vozila i raketne tehnologije.
Turska – važna točka za strane investitore
U Turskoj svoje tvornice imaju strani autobrendovi, kao što su Hyundai, Toyota i Renault. Osim automobilske industrije, u Turskoj svoje tvornice imaju i globalni brendovi poput Unilevera, Nestlea, Proctera & Gamblea i Pepsija, koji proizvode hranu, piće i kućanske proizvode za domaće i izvozno tržište. Također, Arçelik u partnerstvu s Whirlpoolom i drugim međunarodnim kompanijama proizvodi kućanske aparate koji se izvoze u Europu i Bliski istok. Stoga nije nikakvo iznenađenje da je Turska 2021. zauzela je osmo mjesto na globalnoj ljestvici tehnološke razvijenosti prema Indeksu ekonomske složenosti.
Izazove inflacije nije lako riješiti
Inflacija je i dalje značajan izazov
Turska središnja banka (CBRT) je 22. siječnja snizila ključnu kamatnu stopu za 100 baznih bodova, na 37 %, manje nego što su tržišta očekivala, upozorivši pritom na upornu inflaciju, poremećaje u formiranju cijena i inflacijska očekivanja koja usporavaju proces deflacije. Iz CBRT-a poručili su javnosti da će monetarna politika ostati restriktivna dok se inflacija trajno ne stavi pod kontrolu. Inflacija je i dalje velik problem.
Potrošačke cijene u prosincu su porasle za 30,9 % na godišnjoj razini, uz mjesečni rast od 0,89 %, što je manje od očekivanja, djelomično zahvaljujući snižavanju cijena hrane. Međutim, s obzirom na niz novogodišnjih prilagodbi cijena i povećanje minimalne plaće za 27 % u 2026. godini, očekuje se da će inflacija od siječnja biti znatno promjenjivija.
Onečišćenje ometa ekonomski razvoj
Velik problem turskog gospodarstva je nepostojanje zakonski propisanih granica za onečišćenje zraka i to je prema procjeni Platforme pravo na čist zrak, Tursku koštalo 10 posto BDP-a 2024. godine. Posljedice loše kvalitete zraka odražavaju se i na zdravlje građana, povećavajući troškove zdravstvene zaštite. Istovremeno, smanjenje onečišćenja moglo bi potaknuti produktivnost i dugoročni gospodarski rast. Unatoč tim problemima, očekivana životna dob za aktualnu 2026. godinu iznosi 78,5 godina, što je pokazatelj kako se u Turskoj, ipak, ne živi tako loše.
Perspektive i izazovi turskog gospodarskog razvoja
Kako bi Turska nastavila napredovati trebat će poboljšati makroekonomsku klimu i povećati produktivnost koja polako opada od sredine 2010-ih. Trebat će i smanjiti stopu siromaštva (13-14 %), kao i stopu ekstremnog siromaštva koja iznosi od tri do četiri posto. Turska vlada će morati sanirati štetu koju su uzrokovali veliki potresi iz 2023. koji su koštali zemlju oko 50 tisuća života, više od 100 tisuća ozlijeđenih, 1,9 milijuna uništenih domova i 3,3 milijuna raseljenih. Cijena obnove nakon potresa iznosi oko 81 milijardu dolara.
Već je dosta učinjeno – oko 70 % planirane stambene obnove je završeno, s desecima tisuća novih domova, izgrađenih i predanih stanovnicima bez krova nad glavom. Međutim, posao nije završen jer mnogi su i dalje raseljeni. Izazov predstavlja činjenica da oko 70 % državnog teritorija se nalazi na seizmički ugroženom području. Nužno je i unaprijediti izravna strana ulaganja koja su lani iznosila 13,1 milijardu USD. Sve u svemu, pregršt je izazova koji će turski ekonomski stručnjaci morati savladavati kako bi Turska mogla rasti i razvijati se. Potencijali su gotovo bezgranični.
