Autor: Matija Šerić
U 39. godini Bardot se povukla u svoju rezidenciju u St. Tropezu. Godine 1977. u javnosti se ponovo pojavila, ali ne kao filmska diva, već kao aktivistica za prava životinja. Život pod svjetlom reflektora usmjerio ju je na patnje i loš položaj životinja koje su često progonjene kao što je i ona bila velik dio svoga života. „Mogu razumjeti lovljene životinje, zbog načina na koji sam ja bila tretirana“, rekla je Bardot. „Ono što se meni dogodilo bilo je neprihvatljivo i nehumano. Stalno sam bila okružena svjetskim medijima“, izjavila je u jednom kasnijem intervjuu. Odbacila je luksuzni život i dobar dio svog bogatstva (nekretnina, nakita…) uložila u Zakladu Brigitte Bardot koju je osnovala 1986. za promicanje prava i zaštitu životinja.
Život Bardot u fotografijama
Karijera aktivistice za zaštitu životinja
Kao i na filmu i modelingu, i u novoj karijeri bila je jednako vatrena i nesvakidašnja, tj. žestoko je zagovarala prava životinja. Postala je vegetarijanka. Pokazivala je aktivizam bez granica. Putovala je na Arktik kako bi ukazala na masakr mladih tuljana. Osudila je korištenje životinja u laboratorijskim ispitivanjima te se usprotivila islamskim i židovskim ritualima klanja životinja. Pozvala je Južnu Koreju da zabrani prodaju sramotnu psećeg mesa i jednom je prilikom poslala pismo američkom predsjedniku Billu Clintonu u kojem ga je pitala zašto je Mornarica SAD-a vratila u zatočeništvo dva dupina koja je prethodno pustila u divljinu. Napala je stoljetne francuske i talijanske lovačke tradicije, uključujući palio, te se zalagala za vukove, zečeve, mačiće i golubice. Pozivala je i na zabranu prodaje konjskog mesa u Francuskoj i Europi, zbog čega je dobivala prijetnje smrću.
„Čovjek je nezasitan predator“, rekla je Bardot u jednom intervju 2007. „Ne marim za svoju prošlu slavu. To ne znači ništa pred životinjom koja pati, jer nema moć niti riječi kojima bi se obranila.“ Aktivizam za prava životinja 1985. godine donio joj je najveće francusko odlikovanje: Legiju časti.
Život B.B. u pet minuta
Politički aktivizam
Bila je dijelom i politički aktivna nakon što je stupila u brak s lobistom Bernardom d’Ormaleom koji je bio blizak suradnik radikalnog desničara Le Pena. Le Pena je opisala kao „divnog, inteligentnog čovjeka“ iako su ga mnogi optuživali za rasizam, jednako kao i njenog supruga.
Nakon što je iznijela vlastite stavove protiv doseljavanja imigranata, nekoliko francuskih gradova 1997. uklonilo je kipove Marianne nadahnute Bardot. U svojim knjigama i intervjuima je izražavala negativno mišljenje o gej osobama i muslimanima od kojih je neke optuživala za invaziju i islamistički terorizam. Smatrala je da se događa islamizacija Francuske. Šest puta je osuđena i kažnjena novčano pred francuskim sudovima zbog „poticanja rasne mržnje“, u incidentima koji su bili povezani s već spomenutim njezinim protivljenjem islamskoj praksi klanja ovaca tijekom vjerskih blagdana.
Uporno je odbacivala sve optužbe za rasizam. „Nikada nisam namjerno željela nikoga povrijediti. To nije u mojoj prirodi… Među muslimanima mislim da ima dobrih ljudi, ali i huligana, kao i svugdje.“ Podržala je 2012. godine predsjedničku kandidaturu Marine Le Pen, koja danas vodi očevu preimenovanu stranku Nacionalni zbor. Le Pen je u nedjelju odala počast Bardot – „iznimnoj ženi“ koja je bila „nevjerojatno francuska“.
Najbolji filmovi Brigitte Bardot
Odbijanje plivanja uz struju
Godine 2018., na vrhuncu #MeToo pokreta, u jednom intervjuu je izjavila kako je većina glumica koje prosvjeduju protiv seksualnog uznemiravanja u filmskoj industriji „licemjerna“, jer su mnoge od njih igrale uloge „zavodnica“ s producentima kako bi dobile uloge. Rekla je da nikada nije bila žrtva seksualnog uznemiravanja i da joj je bilo „šarmantno kada su mi govorili da sam lijepa ili da imam lijepu stražnjicu“. Posljednje je godine života provela u svojoj kući blizu Saint-Tropeza, u društvu supruga i mnoštva kućnih ljubimaca.
Lice i naličje uspjeha
Život i djelo Brigitte Bardot je sve samo ne običan. Doista, njena pojava i rad ostat će vječno živjeti na filmskom platnu. Njeni filmovi inspirirat će mnoge, a kod publike će buditi razno razne emocije. Neki će njenu razuzdanu ljepotu i seksualnu slobodu u filmovima podržavati, a neki osuđivati. Bez sumnje, radi se o jednoj od najvećih glumica, ali i modela, 20. stoljeća – zaštitnim simbolom Francuske. Doduše, u kasnijim godinama Bardot će reći kako ima malo dodirnih točaka s glumicom iz filma „I Bog je stvorio ženu“, ali njeno djelo nastavit će živjeti. Također, u pogledu zalaganja za prava životinja, među celebrityjima nema konkurenciju. Najkontroverzniji su njeni politički stavovi u kasnijim godinama, ali ona je izražavala samo svoje mišljenje koje nije imalo namjeru nekoga ponižavati, već je bilo tiho mišljenje većine (koliko god nekom bilo neukusno).
Iako je život Bardot život kojeg bi mnogi poželjeli, on je imao i svoju tamnu stranu: zabadanje očiju javnosti u njenu privatnost. Konstantna izloženost kamerama i fotoaparatima je kod glumice izazivala depresiju i skoro ju je koštala života. U više navrata pokušala je suicid koji se srećom nije dogodio. Kad se to uzme u obzir, države bi trebale zakonski regulirati, tj. zaštititi slavne osobe od nasrtljivih fanova i paparazzija. Koliko god je netko slavan, ima pravo na privatni život. Sve dok se ne podvuče crta, mnogi slavni će odlaziti prerano. Usprkos svemu, Brigitte Bardot doživjela je sretan kraj, i pod inicijalima B.B. ostat će umjetnička veličina za vječnost. Možemo se nadati kako je otišla na neko sretnije mjesto.
Prvi dio članka nalazi se ovdje.
Izvori:
https://apnews.com/article/france-bardot-obit-397b87b8550dec3d199b2b5754149d7c
https://www.npr.org/2025/12/28/1130645838/brigitte-bardot-dead
https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/brigitte-bardot-dead-obituary-1235457497/
