Autor: Matija Šerić
Svakog 15. kolovoza diljem svijeta se obilježava katolički blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, popularno kazano: blagdan Velike Gospe. Radi se o jednoj od četiri ključne marijanske dogme Rimokatoličke crkve koje definiraju status Isusove majke: 1) Majka Božja, 2) vječno nevina, 3) bezgrešno začeta i 4) uznesena na nebo.
Pio XII. donosi ključni dekret
Premda su postojala pitanja kako je život na Zemlji završio za Majku Božju (u Novom zavjetu nema nikakve konkretne informacije o njenoj smrti ili uznesenju – doduše postoje apokrifna evanđelja koje idu u prilog uznesenju), Papa Pio XII. godine 1950. donio je apostolsku pobudnicu (Munificentissimus Deus) kojom je uznesenje Majke Božje (tjelesno i duhovno) postalo trajno vjerovanje katoličke vjere. To jest, papa je donio dekret prema kojem se smatra da je Majka Božja živa uznesena u raj i tamo sjedinjena sa svojim uskrslim sinom Isusom Kristom.
U svom dekretu papa je izjavio: „Mi proglašavamo, deklariramo i definiramo da je to Božanski objavljena dogma: da je bezgrešna Majka Božja, vječno Djevica Marija, po završetku svog zemaljskog života, uznesena tijelom i dušom na nebesku slavu.“ S druge strane, u nekim pravoslavnim crkvama smatraju kako je Isusova majka usnula vječni san i potom bila uznesena u nebesa.
Jedan od najvažnijih katoličkih blagdana
Nakon papina dekreta sve ostalo je povijest. Blagdan Velike Gospe jedan od od najvažnijih katoličkih blagdana nakon Uskrsa i Božića. 15. kolovoza nacionalni je blagdan u mnogim državama Europe, Azije, Afrike i Latinske Amerike koje imaju katoličko stanovništvo u većim brojkama. Na ovaj blagdan događaju se svete mise u svetištima, procesije s kipom Bogorodice, sajmovi i drugi svečani javni događaji. Vjernici odlaze na hodočašća u marijanska svetišta (Fatima, Lourdes, Guadalupe, Altötting, Aparecida, i drugdje) kako bi se iskupili za svoje grijehe i dali svoje zavjetne darove. Često se organiziraju narodne fešte ovisno o konkretnom podneblju. U nekim državama vrše se blagoslovi osoba i obitelji, domaćih životinja, polja i usjeva kako bi život i rad bio blagoslovljen.
Značenje blagdana u materijalnom svijetu 21. stoljeća
Ne ulazeći u detaljnije crkveno tumačenje blagdana Velike Gospe, možemo se zapitati kakvo je značenje ovog velikog kršćanskog dana u aktualno suvremeno doba u kojem dominiraju ratovi, novac, pohlepa, požuda, grijesi i nemoral svih boja i oblika? Lako je zaključiti kako su poruke blagdana Velike Gospe vrlo dobrodošle, plemenite i zdrave. Sam blagdan simbolizira pobjedu dobra nad zlom, odnosno pobjedu svjetla nad tamom, i u konačnici Boga nad Vragom. Blažena Djevica Marija nije umrla, već je uzdignuta na nebo od strane Stvoritelja čime joj je podaren vječni život. Ukratko, život je pobijedio smrt. Poruka za sve ljude svijeta glasi: Svi dobri ljudi na kraju svoga zemaljskog života odlaze u raj, a loši u pakao. To je konačni rezultat postojanja.
Upravo zato ljudi bi trebali paziti na svoje misli, djela, postupke i sve moguće svakodnevne radnje koje čine kako bi na kraju života bili na pravoj, tj. pobjedničkoj strani. Da bi naposljetku ljudi ostvarili vječni život moraju se pridržavati kršćanskih zakona kao što su Deset Božjih zapovijedi, Dvije zapovijedi ljubavi, sakramenata, molitve, pokore, življenja u milosrđu i praštanju i sl. To su sve univerzalne vrednote dobrote koje se mogu nametnuti kao zlatni standard dobrog života ne za samo katolike i kršćane, već i ljude drugih vjera, ali i nevjernike.
Objašnjeno uznesenje Bogorodice
Novac i zli ljudi ubijaju ljudskost
Na žalost čovječanstva, svijet 2025. uvelike je okrenut od ideala koje promiče kršćanstvo i Blažena Djevica Marija. Svijet je ispunjen teškim stradavanjima nevinih u Svetoj Zemlji, Ukrajini, Siriji, Sudanu, Mjanmaru i drugim zemljama. Ratovi i oružani sukobi i dalje donose veliku patnju iako su ljudi više puta rekli: „Nikad više rata“. U svijetu dominira kapitalizam koji je utemeljen na svom vrhovnom Bogu: novcu. Sve je podređeno profitu, pa i zdravlje i dobrobit radnika koje mnogi poslodavci gledaju kao na običan alat kojega treba maksimalno iskoristiti.
Gladi, bolesti i nesloga neprijatelji su čovječanstva
Glad i dalje vlada u velikim dijelovima svijeta poput Afrike i Azije, a u bogatim državama poput SAD-a, Njemačke, Francuske siromaštvo i beskućništvo su sve rašireniji. Oko 37 milijuna Amerikanaca živi u siromaštvu kao i 700 milijuna stanovnika planeta Zemlje. Općenito, standard građana u razvijenim zapadnim zemljama iz godine u godinu propada zbog pohlepe nekolicine bogatih vlasnika korporacija i njihovih pomagača. Mnoge obitelji su poharane jer se gotovo svaki drugi brak raspada. Najveći gubitnici su djeca. Svijetom vladaju bolesti, a u mnogim državama na bolesne i nemoćne se gleda kao na običan teret kojeg se treba otarasiti. Ljudi se okreću utrci za novcem umjesto da krenu u potragu za višim smislom života koja će ih na kraju odvesti do Boga i do vrednota koje promiče kršćanstvo i Bogorodica.
Zbog svega toga je blagdan Velike Gospe važan. Ljudi se trebaju osvijestiti jer prije ili kasnije svih nas čeka kraj zemaljskog života i odlazak u vječnu svjetlost ili vječnu tminu. Neupitno je gdje bismo svi mi (barem razboriti) željeli završiti.
