Autor: Bruno Rukavina
Najveći izazov Ruske Federacije na Dalekom istoku (ali i cijeloj državi) ostaje demografija. Centralizacija Rusije pridonijela je preseljavanju stanovništva iz regionalnih dijelova prema Moskvi i Sankt Peterburgu (eventualno južnim regijama na Crnom moru). Zbog toga se provode mnogobrojne pronatalitetne mjere poput novčane pomoći pri rođenju drugog i trećeg djeteta, subvencionirani krediti za obitelji s djecom, jačanje prenatalne i neonatalne skrbi, širenje mreže dječjih vrtića i predškolskih ustanova, ali i rad nevladinih udruga i kampova za djecu diljem Rusije.
Primjerice, upravo se u okolici Vladivostoka nalazi jedan veliki centar za djecu – „Sveruski dječji centar Ocean“ (Всероссийский детский центр Океан), koji je jedan od četiri velika glavna federalna dječja centra u Rusiji, uz Artek (Артек), Orljonok (Орлёнок) i Smena (Смена). Nalazi se u Primorskom kraju, na obali Japanskog mora, blizu Vladivostoka. Osnovan je 1983. godine kao savezno odmaralište za djecu iz cijelog Sovjetskog Saveza gdje i danas djeca idu po nekoliko mjeseci na različite radionice i izobrazbu iz cijele Rusije (ali i bivšeg post-sovjetskog prostora) (Океан, 2025).
Demografske poteškoće ometaju ruske dalekoistočne potencijale
Efikasnost demografskih mjera je ograničena u Rusiji, slično kao i na Zapadu, jer poboljšanje uvjeta života i liberalni razvoj okreću osobe individualizmu i liberalizmu što odgađa početak osnivanja obitelji, naročito kroz kulturni svjetski liberalni poredak u sklopu kojeg je važnije „proputovati svijet, materijalno se ostvariti i/ili pronaći sebe“ nego osnovati obitelj i graditi vlastito potomstvo. (Također je za mnoge i veliki izazov pronaći partnera/partnericu u današnjem svijetu s kojim/kojom se može graditi obitelj, što je pak posebno psihološko-sociološko istraživanje.) Međutim, Rusija je po tom pitanju borbe protiv liberalnog propagiranja samačkog individualističkog atomiziranog života potencijalna konzervativna avangarda u svijetu jer se potiču na društvenim, kulturnim i medijskim institucionalnim sustavima isključivo obiteljske vrijednosti, iako naravno, kao što je već spomenuto, mnogobrojni Rusi žive gotovo identičan život prosječnih liberalnih Zapadnjaka, što dokazuju sociološka istraživanja, ali i bilo koje putovanje po Rusiji.
Ruska okrenutost zapadnim vrijednostima rezultirala je demografskom krizom
Razlog možda leži u povijesnim strukturama dugog trajanja, i to ne samo višedesetljetna želja Rusije da bude dio liberalnog Zapada nakon raspuštanja SSSR-a i kraja hladnog rata, nego i višestoljetna orijentiranost Rusije prema zapadnom europskom kontinentu što je vidljivo u: 1) Petar I. Romanov i osnivanje Carske Rusije koji se ugledao na tadašnje zapadne apsolutističke monarhije te povezanost i sklapanje brakova između europskih aristokracija i ruske aristokracije u narednim stoljećima; 2) boljševičkim revolucijama 1917. godine koje je proveo Lenjin došavši sa zapada uništavajući tradicionalne ruske vrijednosne norme i institucije te implementirajući zapadnu socijalističko-komunističku ideologiju utemeljenu na učenjima Karla Marxa koji sigurno nije planirao proletersku revoluciju u Rusiji koja u to vrijeme ima feudalni sustav i kmetove, a ne proletere (Marx je gledao svoju rodnu industrijsku Njemačku za proletersku revoluciju); 3) liberalnim političkim elitama oko Jeljcina i njegove „Obitelji“ 1990-ih godina koje su provele liberalizaciju života u Rusiji koja je dovela do kaosa i katastrofalnih rezultata za ruske građane; 4) pragmatična suradnja Vladimira Putina sa Zapadom koja je trajala sve do 2022. godine kad je Rusija po prvi put ostala izolirana od strane Zapada i na putu traženja odgovora na izrazito teška i složena pitanja: Tko smo mi Rusi? Koji je naš put i naš način života? Koja su to naša svojstvena ideološka promišljanja i teorijski okviri koje nisu uvjetovane i/ili pridošle za Zapada?
Demografija pogoduje vanjskoj ugroženosti
Demografske mjere također imaju manji učinak u siromašnijim regijama bez pristupa kvalitetnijim javnim uslugama, stoga je za Rusiju nužno promišljati i implementirati reformske pravce u zdravstvu, obrazovanju, radnoj politici i drugim javnim politikama koji su kontekstualno jedinstveni za Rusiju i njihov civilizacijski koncept. Demografska pitanja izazivaju zabrinutost ne samo zbog unutarnje stabilnosti već i zbog sigurnosnih implikacija. Pojedini istraživači na Zapadu ukazuju da sve veća ruska gospodarska ovisnost o Kini – kroz trgovinu, radnu snagu i investicije – potiče strahove od „tihe kolonizacije“, ali tu su i pitanja iskrenosti s kineskim partnerima (Aguiar, 2025) (Tselichtchev, 2017). Paralelno, Rusija balansira između taktičkog partnerstva s Kinom uslijed vojno-političkih tenzija sa SAD-om i Japanom. Teritorijalni spor s Japanom oko Južnih Kurila ostaje otvoreno pitanje i koči razvoj dublje rusko-japanske suradnje, iako ekonomski interesi, osobito u ribarstvu i energetici, povremeno nadilaze diplomatske barijere. Ako bi se Rusiju moglo u diplomatskom smislu opisati u dvije riječi to su onda definitivno: pragmatizam (s fokusom na ruske nacionalne interese) i improvizacija (u smislu prilagođavanja novim kontekstualnim uvjetima vječne kontingencije međunarodnih odnosa).
Pacifik kao geopolitička vrata ruske budućnosti
Važnost Ruske Federacije na Pacifiku vidljiva je i na forumu koji se održava od 2015. godine, u Vladivostoku – Istočni ekonomski forum (EEF) (Восточный экономический форум) pod pokroviteljstvom predsjednika Ruske Federacije. Forum je iniciran s ciljem promoviranja ruskog Dalekog istoka kao investicijske destinacije, ali i kao geopolitička platforma za približavanje Rusije azijsko-pacifičkim silama. EEF okuplja političke i poslovne lidere iz Kine, Japana, Južne Koreje, Vijetnama, Indije i drugih država ASEAN-a, čime Rusija jača svoju regionalnu prisutnost kroz ekonomske inicijative i „meku moć“ (soft power). EEF se ne ograničava na ekonomske teme, već služi i kao kanal za regionalnu sigurnosnu i infrastrukturnu suradnju – što potvrđuje i sudjelovanje visokih državnih izaslanstava.
Ruski predsjednik često koristi Forum kako bi najavio nove strateške projekte – od energetskih koridora i luka do digitalne transformacije i obrazovnih partnerstava – čime se Daleki istok osvještava kao geopolitička vrata ruske budućnosti za održavanje pacifičke politike. Ipak, geopolitička realnost – osobito sukob u Ukrajini, zapadne sankcije i rastući oprez azijskih partnera – ograničila je učinkovitost Foruma kao instrumenta dublje integracije. Broj zapadnih sudionika je drastično opao nakon 2022. godine, dok azijski partneri balansiraju između interesa i reputacijskog rizika. Međutim, Zapadna literatura i izvori upozoravaju da se EEF kreće prema „regionalnom umrežavanju u izolaciji“, dok ruski analitičari (Timofejev, 2023) naglašavaju njegovu dugoročnu važnost za multipolarno restrukturiranje globalne ekonomije. Također smo pisali da se na sve više ruskih ekonomskih i društvenih foruma i festivala dolazi do zaobilaženja sankcija od strane Zapadnih aktera. „Kad politika gradi granice, novac gradi zaobilaznice. Sudjelovanje na ekonomskim forumima diljem svijeta promovira i sama Europska unija kroz svoje projekte internacionalizacije putem EU fondova (naravno, trenutačno vjerojatno ne i u Rusiji), jer je uvidjela važnost promoviranja europskih proizvoda, koji su još uvijek dostupni i za građane Ruske Federacije jer se sankcije uspješno zaobilaze godinama. Sankcije su zidovi koje postavljaju države, ali novac uvijek pronađe vrata ili prozor jer on ne poznaje nacionalne zastave, nego samo putove do svog umnožavanja” (Rukavina, 2025b).
Između ambicija i ograničenja
Pacifik za Rusku Federaciju predstavlja više od pukog geografskog prostora – on je projekcijsko platno njezinih geopolitičkih ambicija, ali i refleksija određenih unutarnjih slabosti, poput demografije. Dok Pacifička flota i energetski projekti signaliziraju volju za strateško pozicioniranje u Aziji, demografske i infrastrukturne slabosti, nesigurni odnosi sa susjedima i neriješeni teritorijalni sporovi ograničavaju domet tih ruskih ambicija.
U kontekstu multipolarnog svijeta, Pacifik i Dalekoistočni okrug za Rusiju postaje arena u kojoj mora simultano balansirati vojnu, gospodarsku i diplomatsku dimenziju vlastitog identiteta – između trenutačne europske kontinentalne izolacije i buduće potencijalne pacifičke pomorske integracije ili novog balansiranja u potencijalnom budućem tripolarizmu (eng. Tripolarity ili Tripolarism, rus. Триполярность ili Триполяризм) SAD-a, Kine i Rusije. U tom smislu, ruska prisutnost na Pacifiku je ispit zrelosti i dugoročnosti njezine nacionalne i/ili civilizacijske vanjskopolitičke i sigurnosne strategije.
Spec. pol. Bruno Rukavina je specijalist za vanjsku politiku i diplomaciju i doktorand na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Literatura:
Aguiar, Paulo (2025) China’s Quiet Threat to Russia: Espionage Rattles the Far East. Geopolitical Monitor. Dostupno: https://www.geopoliticalmonitor.com/chinas-quiet-threat-to-russia-espionage-rattles-the-far-east/
Иволгин, Артем (2025) Результаты переписи населения: основные итоги по городам, регионам и округам. Dostupno: https://t-j.ru/perepis-2021/
Океан (2025) Всероссийский детский центр «Океан». Dostupno: https://okean.org/
Rukavina, Bruno (2025) Uništeno povjerenje: Zašto si Zapad i Rusija ne mogu vjerovati?. Geopolitika News. Dostupno: https://www.geopolitika.news/analize/bismarck-je-znao-odgovor-tajna-uspjeha-u-politici-dobar-dogovor-s-rusijom/
Rukavina, Bruno (2025a) Sastanak Trump-Putin: Potraga za mirom: Tresla se brda, vratio se ruski medvjed. Geopolitika News. Dostupno: https://www.geopolitika.news/analize/sastanak-trump-putin-potraga-za-mirom-tresla-se-brda-vratio-se-ruski-medvjed/
Rukavina, Bruno (2025b) Paradoks: Dok politika razornim sankcijama udara Moskvu, zapadne tvrtke sveprisutne u Rusiji. Geopolitika News. Dostupno: https://www.geopolitika.news/analize/paradoks-dok-politika-razornim-sankcijama-udara-moskvu-zapadne-tvrtke-sveprisutne-u-rusiji/
Tselichtchev, Ivan (2017) Chinese in the Russian Far East: a geopolitical time bomb?. South China Morning Post. Dostupno: https://www.scmp.com/week-asia/geopolitics/article/2100228/chinese-russian-far-east-geopolitical-time-bomb
