Autor: Matija Šerić
Talijanska vlada na čelu s premijerkom Giorgijom Meloni 6. kolovoza dala je zeleno svjetlo za izgradnju Mesinskog mosta. Tako bi konačno trebao zaživjeti san kojeg su sanjale mnoge generacije Talijana: mostovno povezivanje Sicilije s Kalabrijom, odnosno ostatkom Republike Italije. Ako se ostvari, to bi trebao biti najveći infrastrukturni projekt na Zapadu kako je slavodobitno izjavio talijanski ministar prometa Matteo Salvini. Kopneno povezivanje Sicilije i ostatka Italije bit će stavka koja će promijeniti sliku Italije, ali i geopolitičku sliku Sredozemlja. Usprkos određenim glasnim protivljenjima, potencijalni most mogao bi donijeti promjene revolucionarnog karaktera.
Povijest prepuna neostvarenih ideja
Most preko Mesinskog tjesnaca ima dugu povijest, to jest težnja da se most izgradi je drevna. Čak su Stari Rimljani iznosili zamisli da povežu kalabrijsku i sicilijansku obalu bačvama i brodovima. Tu je ideju prvi iznio rimski znanstvenik Plinije Stariji u 1. stoljeću. Zbog kompliciranosti tehničke izvedbe, most nije zaživio, a pogotovo zato što se pomorski promet na Sredozemnom moru odvijao u pravcu sjever-jug, a ne istok-zapad kako ide zamišljena putanja mosta. Veliki osvajač Karlo Veliki u 9. stoljeću zanosio se idejom da se Kalabrija i Sicilija povežu serijom mostova, a slične ideje nastavile su živjeti sve do ujedinjenja Italija u 19. vijeku.
Otada je talijanska vlada nekoliko puta pokušala iznijeti održivu ideju Mesinskog mosta ili Mesinskog tunela. No, tek su 1990-ih napravljene ozbiljnije studije koje su podrazumijevale izgradnju visećeg mosta koji bi omogućio cestovnu i željezničku povezanost. Vlade Silvija Berlusconija na početku 21. stoljeća nisu uspjele implementirati projekt zbog vrlo visokih troškova izgradnje, upitne prometne rentabilnosti mosta, strahova da bi se mogle obogatiti mafijaške organizacije Cosa Nostra i ‘Ndrangheta i drugih ekoloških pitanja.
Meloni se odlučuje upisati u povijesne knjige
Aktualni pokušaj Giorgije Meloni čini se najkonkretniji. Već u proljeće 2023. premijerka, koja dolazi iz populističke desničarske stranke Braća Italije (koju neki optužuju za radikalizam), i njen živopisni ministar prometa Matteo Salvini dali su odobrenje za oživljavanje starog projekta, te su stvari pokrenule s mjesta. Početkom ovog mjeseca vlada je donijela konačnu odluku da se most krene graditi. Preciznije, 6. kolovoza Međuministarski odbor vlade zadužen za nadzor strateških javnih ulaganja odobrio je projekt koji zadivljava svojim grandioznim opsegom. Preliminarni radovi oko mosta mogli bi započeti između kraja rujna i početka listopada ove godine, odmah nakon što talijanski Državni revizorski sud da odobrenje, dok se početak same izgradnje očekuje iduće godine. Usprkos birokratskim zavrzlamama, most bi prema Salvinijevim riječima trebao biti dovršen između 2032. i 2033. Ako se projekt realizira, Meloni će zauvijek ostati upisana u povijesti kao političarka koji je ostvarila ideju koju su drugi neuspješno pokušali ostvariti dva milenija.
Most će promijeniti sliku Italije i Mediterana
Tehničke karakteristike mosta
„S tehničke točke gledišta, riječ je o apsolutno fascinantnom inženjerskom projektu“ izjavio je Salvini. I u pravu je. Most bi trebao biti dug 3,66 km i smješten na visini od 382,6 m iznad površine Mesinskog tjesnaca. Planirano je da sadrži šest prometnih traka (tri u svakom smjeru), dvije zaustavne trake, a na mostu bi trebala biti smještena i dvokolosiječna željeznička pruga. Most bi trebao omogućiti dnevni kapacitet prometa do 6.000 automobila u jednom satu i 200 vlakova dnevno.
Zahvaljujući velebnoj građevinskoj konstrukciji, vrijeme prelaska Mesinskog prolaza smanjit će se s 100 minuta trajektom na samo 10 minuta automobilom. Za vlakove bi izgradnja mosta značila skraćenje putovanja za otprilike dva sata, jer bi se ukrcaj na trajekt i plovidba preko tjesnaca zamijenili izravnim željezničkim putovanjem preko mosta, čime bi putovanja između Sicilije i kopna Italije postala znatno učinkovitija i brža.
Potencijalno najveći most na svijetu
Ako se izgradi, Mesinski most bit će najduži viseći stalni most na svijetu s 3.666 m. Trenutno su tri najduža viseća mosta na svijetu turski 1915 Canakkale most (2.023 m), japanski Akashi Kaikyo most (1.991 m) i kineski Yangsigang most preko rijeke Jangce. Stoga ne iznenađuje kako vrijednost projekta iznosi vrtoglavih 13,5 milijardi eura. Toliko više-manje iznosi nominalni BDP država kao što su Republika Kongo i Bahami (a to nisu male države). Most bi se u cjelokupnom iznosu trebao financirati iz talijanskog državnog proračuna. Projekt je dodijeljen konzorciju predvođenom talijanskom infrastrukturnom tvrtkom Webuild, koja je prvotno pobijedila na natječaju za izgradnju mosta još 2006., prije nego što je projekt kasnije otkazan.
