Autor: Matija Šerić
Sukob Irana i Izraela se pretvorio pravi bespoštedni rat u kojem se ne biraju sredstva. Kao i u svakom ratu, i u iransko-izraelskom najviše stradavaju nevini koji nemaju veze s politikom. Iako je izraelska „Operacija Lav u usponu“ formalno u početku ciljala vojna i nuklearna postrojenja te generale i znanstvenike, odmah se vidjelo kako je cilj prouzrokovati i civilne žrtve. I te žrtve, nažalost, nisu beznačajne.
Prema relevantnim izvorima, u trenutku pisanja teksta, do 20. lipnja u Iranu je najmanje 657 ljudi, uključujući 263 civila, ubijeno, a više od 2.000 je ranjeno. Prema izraelskim izvorima, Iran se osvetio tako što je ispalio najmanje 450 projektila (neki od njih su i hipersonični) i tisuću dronova na Izrael. Iako je izraelski proturaketni štit Željezna kupola većinu projektila i dronova srušila, najmanje je 25 ljudi poginulo, a više od 2.500 je ranjeno.
Gašenje najmoćnije platforme
Jedna od najnegativnijih posljedica rata, osim naravno poginulih i ozlijeđenih, jest i gotovo potpuni nestanak interneta u Iranu. Od srijede 18. lipnja Islamska Republika skoro je odsječena od svijeta na mreži svih mreža. Lobi skupina za pristup internetu NetBlocks.org izvijestila je kako od srijede navečer samo nekoliko postotaka iranskog stanovništva ima pristup internetu i to putem privatnih mreža.
Ne samo što Iranci ne mogu komunicirati s ostatkom svijeta, puno je veći problem to što ne mogu komunicirati sa svojim rođacima, prijateljima ili kolegama. Velika većina od 91 milijuna Iranaca tako ne može znati jesu li im drage osobe među živima ili mrtvima. Ujedno, Iranci ne mogu koristiti međumrežje kako bi saznali kada će uslijediti novi izraelski zračni napad bombama, dronovima ili projektilima.
Beskorisni pametni telefoni
Iran je odsječen od interneta, a to znači i od aplikacija za komunikaciju kao što su WhatsApp, Instagram, Viber i Telegram,. Još važnije, ne radi online bankarstvo, GPS i druga navigacija, pametni sustavi prometa, mnogi poslovni komunikacijski kanali. Jedva funkcioniraju SMS poruke. Zapanjujuće je koliko je protok informacija unutar i izvan Irana ograničen, s obzirom na tehnološki napredak posljednjih par desetljeća. Bez interneta pametni telefoni, tableti, laptopi i drugi gadgeti su gotovo beskorisni. Internet je „gorivo“ koje pogoni sredstva komunikacije. Stoga su neki Iranci apelirali na tehnološkog giganta Elona Muska da putem Starlinka Iranu omogući internet slično kao što je to učinio za Ukrajinu.
Izraelski napad na iransku televiziju
Iranska vlada preventivno isključila internet
Najzanimljivije je kako internet nije pao zbog izraelskih napada, već je iranska vlada sama ugasila internet kao sredstvo zaštite u ratu. Novinska agencija Tasnim, povezana s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC), objavila je u četvrtak članak u kojem poziva na potpuno isključivanje interneta za stanovništvo. U članku se prekid interneta opisuje kao nužnost „za ometanje neprijateljskih kibernetičkih napada i operacija dronovima.”
Prema kritičarima iranske vlade, šijitski režim je namjerno isključio internet kako bi ojačao svoju kontrolu nad stanovništvom kroz kontrolu informacija te spriječio eventualnu antivladinu pobunu. Također, smatraju kako je vlada ugasila internet kako Iranci ne bi vidjeli štetu koju njihovoj zemlji nanose Izraelske obrambene snage (IDF). To je donekle točno. Nije prvi put da je vlada ograničila internet. Slično je postupila tijekom velikih Mahsa Amini prosvjeda u jesen 2022. kako bi spriječila okupljanja prosvjednika. Isti scenarij se ponovio i 2019. tijekom antivladinih prosvjeda zbog gospodarskih teškoća.
Čin u službi sprečavanja oružane pobune
Internet je moćan jer može narod okupiti oko vlade ili prosvjednika. To su dobro pokazali slučajevi Arapskog proljeća i Narančastih revolucija diljem svijeta. Premda internet ima veliki utjecaj, ali on nije svemoguć. Iako cijeli zainteresirani svijet u realnom vremenu vidi što se zbiva u Pojasu Gaze to ne zaustavlja izraelsku vojnu kampanju u kojoj uvjerljivo najviše stradavaju nevini civili.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u svom priopćenju povodom početka napada na Iran 13. lipnja pozvao obične Irance na pobunu protiv „tlačiteljskog“ režima. Očito su izraelska vlada i Mossad imali namjeru potpomoći unutarnju pobunu disidenata protiv vlade. Slično su strane agencije radile u Egiptu, Libiji, Siriji i drugdje. Kada je isključen internet takvu revoluciju je neusporedivo teže izvesti. Zato je iranska vlada povukla preventivni potez.
Gorka mjera za zaštitu države i naroda
„Već smo ranije izjavili da ćemo, ako bude potrebno, svakako prijeći na nacionalni internet i ograničiti pristup globalnoj mreži. Sigurnost nam je glavni prioritet, a svjedočimo kibernetičkim napadima na ključnu infrastrukturu zemlje i poremećajima u radu banaka.“ To je izjavila glasnogovornica iranske vlade Fatemeh Mohajerani. Nastavila je: „Mnogi neprijateljski dronovi upravljaju se i kontroliraju putem interneta, a velik broj informacija razmjenjuje se tim putem. Također je hakirana jedna mjenjačnica kriptovaluta, i uzimajući u obzir sve te okolnosti, odlučili smo uvesti ograničenja pristupa internetu.”
Neovisno o sprečavanju izbijanja mogućeg ustanka, zasigurno je iranska vlada isključila internet iz preventivnih razloga kako bi smanjila kibernetičke napade na važnu infrastrukturu (vojne sustave, energetske objekte i komunikacijske mreže), te spriječila moguće strane upade u osjetljive državne baze podataka tijekom eskalacije sukoba. Takva preventivna mjera omogućuje šijitskom režimu da ojača nacionalnu sigurnost ograničavanjem mogućnosti djelovanja stranih obavještajnih službi u njihovom radu unutar Irana.
Za gašenje interneta ne treba tužiti iransku vladu nego izraelsku koja je pokrenula brutalnu agresiju na drugu međunarodno priznatu državu. Da nije bilo izraelskih napada ne bi bilo niti ove iranske reakcije. Korak iranske vlade koliko god na prvi pogled bio neugodan, može biti dugoročno koristan jer je uspio spriječiti širenje panike i kaosa.
Proizraelski medijski narativ u svijetu
Nadalje, u petak 20. lipnja iranska je vlada optužila Izrael da vodi medijsku kampanju protiv istine i ljudske savjesti. Na društvenoj mreži X iransko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako Izrael sprečava strane medije da izvještavaju o raketnim i balističkim napadima na Iran. To je djelomično točno. Strani mediji naveliko izvještavaju o šteti koji trpi Tel Aviv i Beršeba dok malo interesa posvećuju Tabrizu, Isfahanu, Kermanšahu, Komu ili Ahvazu. U priopćenju su iz iranske vlade poručili kako će organizirati „globalne novinarske turneje kako bi razotkrili izraelske ratne zločine”. To bi bilo korisno za medijski narativ.
Iranski protunapad na Tel Aviv
Rijetki sretnici mogu do interneta
Malobrojni sretnici koji su ipak pronašli načine pristupiti internetu, pomažu onima koji to ne mogu. Oni pomažu poznatima i nepoznatima kako kako bi locirali svoje najmilije i osobe koje su napustile svoja prebivališta. Jedini službeni pristup internetu koji Iranci trenutno imaju ograničen je na neke internetske stranice unutar Islamske Republike. Također, Iranci mogu pristupiti iranskim mobilnim aplikacijama kao što je Rubika. Međutim, i takva vrsta interneta je dosta spora. Iranske državne televizijske i radijske postaje i tiskani mediji sažeto daju izvještaje o zbivanjima u zemlji, dok većinu vremena posvećuju prikazivanju štete koju su njihovi raketni i dronovski napadi nanijeli Izraelu.
Teheran se ispraznio, ali situacija ostaje pod kontrolom
Prema informacijama iz Irana, velik broj stanovnika Teherana je napustio grad u strahu od razornih (američkih) zračnih napada. Prethodnih dana zabilježene su duge kolone automobila koje su napuštale prijestolnicu, kao i dugi redovi na benzinskim crpkama. Trenutačno je grad od oko devet milijuna stanovnika gotovo prazan. Ipak, nisu svi otišli jer mnogi ni nemaju kamo. Niti jedno mjesto u Iranu danas nije 100 posto sigurno.
Međutim, ako se izuzmu zračni napadi i pad interneta, i dalje se život nastavlja uglavnom uobičajeno i zemlju nisu pogodile nestašice robe široke potrošnje. To bi se možda moglo promijeniti ako se rat intenzivira i produži. S obzirom na skupove potpore režimu u mnogim gradovima i velikih javnih molitvi u petak (unatoč zračnoj opasnosti), teško da je šijitski teokratski poredak ugrožen od strane samih Iranaca. Ostaje nada da će rat splasnuti i da će se internet ponovo vratiti u iranska kućanstva kao i druge blagodati mira.
