Autor: Matija Šerić
Kineski poslovni lobi je najvidljiviji kroz kineske multinacionalne korporacije u SAD-u. Među najpoznatijim kineskim kompanijama su Huawei, Tencent, Alibaba, ByteDance (vlasnik TikToka), ZTE i dr. Ove kompanije lobiraju kako bi osigurale povoljne uvjete za poslovanje na američkom tržištu, poput smanjenja carinskih prepreka i izuzeća kineskih proizvoda od sankcija. Zapošljavaju američke lobističke i odvjetničke firme kako bi osigurale političku podršku i utjecale na donošenje zakona.
Živahni poslovni lobi
Kineske tvrtke ulažu u američke tehnologije, nekretnine, proizvodnju i energetiku, a investicije služe kao poluge za jačanje kineskog utjecaja. Npr. kineske akvizicije američkih tehnoloških kompanija, poput onih koje se bave razvojem umjetne inteligencije ili poluvodiča, omogućuju Kini pristup sofisticiranim tehnologijama. Osim kineskih, važno je istaknuti i ulogu američkih kompanija koje imaju značajne poslovne interese u Kini.
Apple, Boeing, General Motors, Tesla i druge američke korporacije ulažu milijarde dolara u kinesko tržište. One često lobiraju protiv politika koje bi mogle ugroziti njihove poslovne operacije u Kini, kao što su sankcije ili restriktivne trgovinske politike. Nadalje, američke poslovne neprofitne grupe, poput Američko-kineskog poslovnog vijeća (US-China Business Council) i Nacionalnog odbora za američko-kineske odnose (National Committee on U.S.-China Relations) zastupaju interese 200 i više američkih tvrtki koje posluju s Kinom.
Kulturno-akademski lobi
Kulturno-akademski lobi manifestira se kroz promicanje kineske kulture, jezika i povijesti kroz različite programe, putem obrazovnih institucija i kulturnih centara. Najpoznatiji primjer su Konfucijevi instituti, koji su prisutni na brojnim američkim sveučilištima. Oni su službeno osnovani kako bi promovirali jezik i kulturu i sponzorirani su izravno od kineske vlade. Iako se na prvi pogled instituti čine kao kulturne organizacije, oni su predmet kritika zbog povezanosti s Komunističkom partijom Kine (KPK) te širenja prokineske propagande. Mnogi američki političari smatraju da Konfucijevi instituti služe kao sredstvo za nadzor i kontrolu tema povezanih s kineskom poviješću i politikom, kao što su Tibet, Tajvan i represija nad muslimanima u Xinjiangu. Zbog tih optužbi, brojni sveučilišni kampusi su zatvorili svoje Konfucijeve institute, dok su drugi podvrgnuti strožoj kontroli.
Kineska vlada također potiče akademske razmjene i stipendije kako bi promovirala intelektualne i kulturne veze s američkim sveučilištima. Kineski studenti čine jednu od najvećih grupa stranih studenata u SAD-u, a mnogi od njih nastavljaju raditi u visokotehnološkim ustanovama nakon završetka studija. Međutim, aktivnosti studenata su pod povećalom američkih obavještajnih službi, koje tvrde da ih Kina koristi kao špijune.
Političko-diplomatski lobi
Kineska vlada koristi mrežu diplomatskih misija, nevladinih organizacija i trustova mozgova kako bi izravno utjecala na američku politiku, tj. da se ona promijeni u prokineskom smjeru. U tu svrhu angažiraju američke lobističke firme i odvjetničke urede kako bi zastupali njihove interese. Lobističke firme često lobiraju kod članova Kongresa i drugih vladinih agencija kako bi osigurale da se kineski interesi uzmu u obzir u procesu donošenja zakona.
Iako kineska vlada izravno ne može financirati političke kampanje u SAD-u, kineske kompanije i pojedinci s kineskim poslovnim interesima često financijski podupiru američke političke kandidate unutar zakonskih okvira (donacije). Kineske tvrtke poput Huaweija i ZTE-a koristile su lobističke kampanje kako bi pokušale ublažiti zabrane na pristup američkom tržištu.
Kineska diplomacija često se fokusira na specifične teme poput Tajvana, Hong Konga, Sjeverne Koreje i Južnog kineskog mora. Kineski diplomati kontaktiraju američke političare, poslovne ljude i medije kako bi promovirali kinesko stajalište o tim osjetljivim pitanjima. Kineska vlada i tvrtke često lobiraju kod velikih američkih korporacija, poput Applea i Boeinga, kako bi ih angažirale kao svojevrsne posrednike za zaštitu kineskih interesa.
Medijski lobi
Mediji su jedan od glavnih alata za oblikovanje javnog mnijenja u SAD-u. Kineske medijske kuće, kao što su China Global Television Network (CGTN), China Daily i Xinhua, aktivno šire kinesku perspektivu na globalna događanja putem svojih kanala. Osim toga, kineske državne medijske kompanije surađuju s američkim medijima kako bi promovirale narative koji su u skladu s interesima NR Kine. Posljednjih godina, Kina se uvelike oslanja na društvene mreže i digitalne platforme za širenje svoje propagande. Platforme kao što su WeChat i TikTok igraju ključnu ulogu u širenju sadržaja koji podržava kinesku vladu, ponekad suptilno, a ponekad otvorenije. Iako su ove aktivnosti podložne kritikama (u procesu je zabranjivanje TikToka u SAD-u) one su dio šire kineske strategije.
Netradicionalne radnje lobija
Treba istaknuti kako kineski lobi nije uvijek isključivo demonstracija kineske meke sile, ponekad se radi o klasičnoj tvrdoj sili. To se vidi na primjeru slučaja iz svibnja 2022. kada je američko Ministarstvo pravosuđa optužilo je Wang Shunjuna i četiri agenta kineskog Ministarstva državne sigurnosti za represivne aktivnosti usmjerene protiv Ujgura i Tibetanaca u SAD-u. Štoviše, cyber (kibernetičke) operacije, kao što su cyber napadi, predstavljaju sofisticirani način na koji Kina koristi tehnologiju za ostvarivanje svojih ciljeva.
Kineski online špijuni ciljaju američke institucije i tvrtke kako bi ukrali osjetljive informacije, osobito one koje se tiču tehnologije i sigurnosti. Te operacije nadopunjuju širi napor Kine da jača svoj utjecaj u ključnim tehnološkim sektorima. Stoga ne iznenađuje kako američke tvrtke i vlada optužuju kineske kompanije za prisvajanje inovacija i tehnologija kroz ilegalne radnje.
Američki političari u službi lobija
Za mnoge se ugledne američke političare pretpostavlja da su u službi kineskog lobija, što svjesno, a što nesvjesno. Nedavno preminuli Henry Kissinger poznat po svojoj ulozi u normalizaciji odnosa SAD-a i Kine 1970-ih kada je bio državni tajnik, a od tada do nedavno je bio aktivan u promicanju veza s Kinom kroz svoje savjetničke poslove. Zato su ga mnogi analitičari smatrali glavnim kineskim lobistom u Americi. Također, nedavno preminula dugogodišnja demokratska senatorica iz Kalifornije, Dianne Feinstein, bila je pod povećalom zbog dugogodišnjih veza s Kinom. Njezin vozač i pomoćnik bio je optužen da je bio kineski špijun, što je izazvalo zabrinutost u vezi njezine bliskosti s kineskim političkim i poslovnim krugovima.
Eric Swalwell, demokratski kongresmen iz Kalifornije, bio je pod istragom zbog svoje povezanosti s kineskom operativkom poznatom kao Fang Fang ili Christine Fang. Ona je navodno imala veze s američkim političarima, uključujući Swalwella, kako bi prikupljala informacije. Swalwell je tvrdio da nije bio svjestan njezine uloge te nije bio optužen za bilo kakvu suradnju s kineskim lobijem, ali slučaj je izazvao kontroverze.
Utjecajni republikanski senator Mitch McConnell suočavao se s kritikama zbog poslovnih veza svoje supruge Amerikanke kineskog podrijetla, Elaine Chao, i njezine obitelji (koja posjeduje brodarsku kompaniju) s Kinom. Chao, koja je bila ministrica prometa u Trumpovoj administraciji, i njezina obitelj imaju dugogodišnje poslovne odnose s kineskom vladom, što je izazvalo pitanja o sukobu interesa. Hunter Biden, sin bivšeg predsjednika Joea Bidena, bio je predmet kontroverzi zbog poslovnih veza s kineskim kompanijama. Optužbe su se odnosile na njegov rad s kineskim poduzećima dok je njegov otac bio potpredsjednik SAD-a. Iako su ove optužbe bile predmet političkih rasprava, nije dokazano da je Hunter Biden izravno djelovao kao agent kineskih interesa, no pitanja o potencijalnom sukobu interesa i dalje ostaju.
Zaključak
Kineski lobi u SAD-u jedan je od najutjecajnijih stranih lobija u toj zemlji, najutjecajniji nakon izraelskog lobija. Nazočnost lobija utječe na gotovo svaki aspekt američke politike prema Kini, od obrane, vanjske trgovine i tehnološke suradnje do odnosa prema Tajvanu, Hong Kongu i Xinjiangu. Iako kineski lobi donosi mnoge koristi SAD-u, kao što su jačanje gospodarskih odnosa i kulturna razmjena, istovremeno stvara izazove i rizike za američki politički sustav, a posebice za kreatore vanjske politike. Stoga su sve glasniji zagovornici oštrijeg pristupa prema kineskoj vladi i organizacijama pod kineskim utjecajem (npr. državni tajnik Marco Rubio). U budućnosti, bit će ključno osigurati transparentnost i odgovornost u lobiranju, kako bi se spriječilo da kineski interesi nadmaše interese američkih građana i SAD-a.
