Autor: Matija Šerić
Nakon Hamasova šokantnog upada u južni Izrael uslijedila je izraelska vojna kampanja u Pojasu Gaze koja je pokrenuta od 27. listopada 2023., a nastavila se do danas. Posljedice za palestinsko stanovništvo Gaze su užasne. Do lipnja 2025. u ratu je ubijeno preko 55 tisuća Palestinaca (više od polovice su žene i djeca), a više od 125 tisuća Palestinaca je ozlijeđeno. Usprkos, velikim gubicima i temeljitom uništenju nekih dijelova Gaze, Hamas nije eliminiran i ostaje trajna prijetnja Izraelu. Hamas opstaje uz pomoć Teherana koji su istaknuo kao glavni pokrovitelj.
Eskalacija 2024.
Brutalni rat u Gazi dodatno je pogoršao odnose Teherana i Tel Aviva. Dana 1. travnja 2024. izraelsko veleposlanstvo u Damasku bila je meta izraelskog zračnog napada. Izraelci su ubili 16 osoba, uključujući osam časnika Iranske revolucionarne garde (IRGC), a jedan od njih bio je i brigadni general i zapovjednik Quds snaga, Mohamad Reza Zahedi. Dana 13. travnja Iranci su napali Izrael sa 170 dronova, 30 krstarećih i 120 balističkih projektila. Većina tih naprava je srušena od strane izraelske Željezne kupole, a manja šteta je napravljena je dva izraelska aerodroma. Šest dana kasnije, Izrael je uzvratio vlastitim zračnim napadima koji nisu prouzrokovali štetu vrijednu spomena, osim jedne raketne baterija zemlja-zrak koja je oštećena kao i jedan radar.
Dana 31. srpnja agenti Mossada u Teheranu su likvidirali lidera Hamasa Ismaila Haniyeha koji je bio u iranskoj prijestolnici kako bi nazočio inauguraciji novog iranskog predsjednika Masuda Pezeškiana. Haniyeh je u tom trenutku vodio pregovore s izraelskim diplomatima o trajnom prekidu vatre u Gazi. Atentat je uvelike nanio štetu ugledu Irana kao zemlji gostoprimstva. Iran se osvetio za likvidaciju Haniyeha, čelnika Hezbolaha Hassana Nasrallaha i drugih dužnosnika tako što je 1. listopada 2024. lansirao oko 180 balističkih projektila na Izrael. Napad je nanio neznatnu štetu Izraelu: manja oštećenja na izraelskim zračnim bazama i smrt dva civila.
Krah Asadove Sirije
U prosincu 2024. krahirao je režim Bašara al-Asada u Siriji dobrim dijelom zahvaljujući izraelskoj logističkoj potpori različitim islamističkim pobunjenicima. To je promijenilo odnose u regiji na korist Izraela, a na štetu Irana. Iako nove islamističke vlasti u Damasku na čelu s teroristima Hayat Tahrir al-Shama (HTS) nisu nipošto prijatelji Izraela, Izraelcima odgovara da je Teheran izgubio službeni Damask – važnog partnera Osovine otpora u regiji. Nove sirijske vlasti su ionako nevješte kako bi stabilizirale situaciju u zemlji te se Sirijski građanski rat odvija i dalje, a zemlja ostaje podijeljena među različitim frakcijama.
Izraelski napad na Iran 13. lipnja
Lipanj 2025. – opasna eskalacija
Dana 13. lipnja 2025. krenula je najnovija runda oružanog sukoba Izraela i Irana. Zanimljivo je da su Izraelci sami pokrenuli napade na iranska nuklearna i vojna postrojenja bez konzultacija s Amerikancima, dok američki diplomati vode pregovore s iranskim kolegama oko zamrzavanja iranskog nuklearnog programa. Ovaj put situacija se neće tako lako smiriti. Štoviše, trenutni događaji mogli bi imati apokaliptične posljedice.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei nazvao je aktualno stanje „početkom rata“, etiketirao napade „velikim zločinom“ te zaprijetio cionističkom režimu da će doživjeti „gorku sudbinu“. Iran se krenuo osvećivati svojim napadima dronovima i balističkim projektilima na Tel Aviv i druge gradove, a situacija se mijenja iz minute u minutu. Hoće li sve ostati na izmjeni napredne baražne vatre ili će se pretvoriti u regionalni rat, vidjet ćemo uskoro.
Iranski kontranapad na Izrael
Eventualna pomirba
S obzirom na nepovoljne okolnosti, pomirba između Izraela i Irana nije realpolitički moguća u doglednoj budućnosti. Postavlja se pitanje što bi moglo ublažiti neprijateljstvo Irana i Izraela? Iranski islamisti smatraju Izrael nelegalnom i nelegitimnom državom koja je uzurpirala muslimansku zemlju (posebno mjesto u islamu zauzima Jeruzalem) i protjerala Palestince iz njihove domovine. Umjereni Iranci smatraju kako umjesto Izraela treba postojati nekonfesionalna država u kojoj bi muslimani i Židovi živjeli kao ravnopravni građani. Radikalni iranski dužnosnici daleko su oštriji. Bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad govorio je o brisanju Izraela sa stranica povijesti, citirajući pokojnog vođu revolucije ajatolaha Homeinija. Međutim, to nije jedina perspektiva unutar iranskog državnog uređenja.
Liberalniji i reformistički nastrojeni Iranci prihvaćaju realnost Izraela i njegovo pravo na postojanje, uz palestinsku državu. Kako bi odgovorio trendu normalizacije arapskih država i Izraela, Teheran bi se u jednom trenutku u budućnosti mogao osjetiti prisiljenim započeti vlastiti dijalog s Izraelom. Eventualno poboljšanje iranskih odnosa sa Zapadom također bi moglo potaknuti Iran da preispita svoje neprijateljstvo prema Izraelu, osobito ako bude popraćeno ponovnom pojavom umjerenijih trendova u Iranu. Da bi se to dogodilo preduvjet je da neke nove iranske vlasti u budućnosti zauzmu umjereniji stav prema Izraelu.
Napredak u rješavanju palestinskog pitanja također bi mogao utjecati da Iran preispita svoje neprijateljsko stajalište. Možda bi Kina, koja je u ožujku 2023. godine dogovorila normalizaciju odnosa između Irana i Saudijske Arabije, mogla posredovati i u nekim sporazumima između Izraela i Irana. Ne treba zanemariti niti ulogu Rusije koja ima dobre odnose i s Izraelcima, Palestincima i Irancima. No, zbog aktualne eskalacije očito je da takve trendove pomirbe još dugo nećemo gledati.
Zaključak
Nakon pobjede Iranske revolucije 1979. posljednjih 46 godina obilježilo je razdoblje Hladnog rata između Irana i Izraela bez pokazivanja pozitivnih trendova koji bi vodili prema pomirbi zakletih neprijatelja. Iran predvodi Osovinu otpora u koju još spadaju Libanon, Irak i Jemen, koja bezuvjetno podržava palestinsku stvar i smatra Izrael neprijateljem kojega valja uništiti. Islamska Republika Iran njeguje odlične odnose s Rusijom, Kinom i Globalnim jugom te želi reformu globalnog poretka. S druge strane, Država Izrael je glavni američki partner u regiji i ona želi izolirati Iran i njegove saveznike koje smatra egzistencijalnom opasnošću.
Najnoviji događaji, poput međusobnog bombardiranja projektilima i dronovima, uvelike podižu tenzije i stvaraju opasnost šireg regionalnog rata. Unatoč povijesnim napetostima, eventualna promjena u regionalnoj dinamici ili geopolitičkom okviru može dovesti do preispitivanja neprijateljstava između Irana i Izraela, ali trenutačno je teško predvidjeti konkretne pomake prema pomirenju „nepomirljivih“.
