Prostitucija: Neželjeni brend suvremene Ukrajine (II. dio)

Autor: Matija Šerić

Rusko-ukrajinski rat je značajno smanjio broj stranih klijenata prostitutki. Uvjeti rada i s financijskog aspekta su se urušili u odnosu na predratni period. Tako su prema pričama samih prostitutki cijene rada pale s 12 $ po satu na 6-7 $. Uz to, ugrožena im je sigurnost. Često vojnici i drugi klijenti ne žele platiti dogovoreni iznos i seksualne radnice bivaju silovane, opljačkane ili istučene.

Ukrajinske izbjeglice u Europi

Ruska invazija pokrenula je najveći izbjeglički val u Europi nakon 1945. Procjenjuje se da je osam milijuna Ukrajinaca napustilo svoju zemlju, uglavnom žene i djeca, a mnogi od njih su iznimno ranjivi što nastoje iskoristiti trgovci ljudima. Barem na papiru, europske zemlje bile su velikodušne prema ukrajinskim građanima koji su preplavili njihove granice, dajući im automatski dozvolu za boravak u zemlji do tri godine, kao i radne dozvole.

Ukrajinske izbjeglice tako imaju priliku dobiti smještaj, zdravstvenu skrb i pristupiti tečajevima jezika ispred tražitelja azila koji su pobjegli od nasilja i represije u bliskoistočnim zemljama kao što su Sirija, Afganistan ili Libija. Trošak za Poljsku, koja je sama primila najmanje 1,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica, iznosi 10 milijardi dolara. Njemačka, Češka i druge države EU također su preuzele velike financijske obaveze. U teoriji, ukrajinske izbjeglice imaju veliku potporu i zaštitu država domaćina dok u praksi to često nije slučaj.

Težak položaj izbjeglica

Ukrajinske izbjeglice – žrtve stranih predatora

Ukrajinske izbjeglice postaju dvostruka žrtva jer postaju meta zlih ljudi u zemljama koje su im pružile utočište. Sigurnosne službe u europskim zemljama trebaju osnažiti pravni okvir i provedbu na terenu kako bi zaštitile izbjeglice u odnosu na predatore koji ih žele uvući u kriminalni svijet prostitucije. Ujedinjeni narodi upozorili su u travnju 2022. da će trgovci ljudima iskoristiti djevojke i žene koje bježe iz Ukrajine, a neke grupe za ljudska prava naglasile su rizik koji predstavljaju programi koje sponzorira EU. Ti programi privatnim osobama nude opciju da prihvate ukrajinske izbjeglice u svoje domove. Provjera osoba i provjera sigurnosti tih domova često je bila u drugom planu pred valovima ljudi koji su bježali od rata.

Europske države vode bitke s kriminalnim mrežama koje su desetljećima proganjale ukrajinske žene, a kojima su ukrajinska kriza i ruska invazija došle kao darovi s neba. Sada trgovci ljudima ne moraju ići u Ukrajinu tražiti svoje žrtve budući da su njihove države prepune ukrajinskih izbjeglica. Samim time, potencijalnih žrtava mnogo je više. Kriminalci ne nastoje iskoristiti svoje žrtve samo kao klasične prostitutke u bordelu ili na ulici nego to nastoje i na online platformama. Često se ukrajinske djevojke, uključujući one maloljetne, prikazuju dostupne za online erotske i pornografske sadržaje. Internetske platforme koje nude rad Ukrajinkama u noćnim klubovima ili na web kamerama ponekad spominju maksimalnu, ali ne i minimalnu dob, što pokazuje izloženost maloljetnih osoba.

Može se reći da je stanje alarmantno. Podaci s europskih internetskih tražilica ukazuju na golem skok pretraživanja pojmova kao što su „ukrajinske prostitutke“, „ukrajinske eskort dame“, „ukrajinska pornografija“ i sl. Irska web stranica za pružanje seksualnih usluga, Escort-Ireland, izvijestila je o porastu posjećenosti od 250% unutar nekoliko tjedana nakon ruske invazije. Prema Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), stranica je tvrdila da nudi korisnicima način da prožive svoje „ratom inspirirane fantazije“. Oko mjesec nakon početka ruske invazije, menadžment stranice pohvalio se: „Ukrajina pobjeđuje na bojnom polju Escort-Ireland“. U Švedskoj – gdje je, kao i u Irskoj, ponuda legalna, ali kupnja seksualnih usluga nije, 30 od 38 muškaraca uhićeno je u ožujku 2022. zbog plaćanja seksualnih usluga ukrajinskim izbjeglicama.

Potencijalna rješenja

U mnogim europskim zemljama vlasti nemaju prikladne zakone koji bi policiji omogućili zapljenu elektroničkih dokaza u svrhu kaznenog progona trgovaca ljudima. Postojeći zakoni Europske unije zabranjuju internetske sadržaje koje prikazuju seks ili seksualno nasilje nad maloljetnicima, ali imaju u sebi rupe koje dopuštaju web-stranicama oglašavanje usluga seksa ispod 18 godina. Tisuće takvih web stranica aktivno je u Europi. Administratori stranica tvrde da količina reklamiranja seksualnih usluga premašuje njihovu sposobnost provjere legalnost takvih sadržaja.

Neprofitne organizacije diljem Europe, zajedno s državnim agencijama za socijalnu skrb, intenzivirale su informativne kampanje o ugroženosti ukrajinskih žena. Potrebno je učiniti više kako bi se kreiralo sigurno okruženje, posebno u pružanju skrbi za djecu, osigurala psihofizička podrška, kao i radna mjesta. Uz to, europski kreatori politike i represivni aparat trebali bi pokrenuti sveobuhvatni progon trgovaca ljudima, a pogotovo zlostavljača u online svijetu. Kako bi se suzbilo neželjeno seksualno iskorištavanje Ukrajinki u Europi važno je da EU modificira svoj pravni okvir, da policija radi svoj posao i razotkrije trgovce ljudima koji skrivaju svoj eksploatatorski biznis pod plaštom masažerki, čistačica, kućnih pomoćnica ili njegovateljica. Ustvari, radi se o paravanu za prostituciju žena koje se najčešće time ne žele baviti.

U samoj Ukrajini, treba donijeti nove zakone koji bi prostituciju ili iskorijenili ili legalizirali i uveli neki red. Sve ovisi o svjetonazoru političara. Ukrajinski donositelji odluka trebaju procijeniti i donijeti odluku. Moraju odlučiti je li prostitucija djelatnost po kojoj će Ukrajina biti prepoznatljiva u svijetu poput Tajlanda i hoće li ona činiti ukrajinsku turističku ponudu. S druge strane, mogu odlučiti da je prostitucija neprihvatljiva i uvelike je iskorijeniti. Ako se na to odluče trebaju pružiti alternativu ženama da se time više ne bave kroz otvaranje alternativnih, moralnih i legalnih radnih mjesta. Ovakvo stanje sive zone, gdje je prostitucija tehnički ilegalna a društveno prihvatljiva, najgore je i najviše šteti ukrajinskim ženama koje se time bave često protiv svoje volje.

Prvi dio članka.