Autor: Matija Šerić
„Klimatske promjene predstavljaju hitan globalni izazov. On traži kolektivnu akciju čovječanstva i sveobuhvatan odgovor. U Indiji, vjera i priroda imaju duboku vezu od drevnih vremena.“ Jednom prilikom je to izjavio Narendra Modi. Legendarni i aktualni indijski premijer u pregršt navrata upozorio je svijet na velike opasnosti koje donose klimatske promjene. Modijevo ukazivanje na taj prirodni fenomen je potpuno opravdano budući da je njegova Indija jedna od najugroženijih država svijeta. No, nikako nije jedina.
Klimatske promjene prijetnja su svim državama, doduše Indijski potkontinent je posebno ranjiv. Stanje u svim tamošnjim zemljama je alarmantno, a Republika Indija zaslužuje poseban osvrt kao najmnogoljudnija država svijeta s 1,4 milijarde stanovnika i rastućim gospodarstvom.
Klimatska 2025. je srušila negativne rekorde
Indijski meteorološki zavod (IMD) objavio je početkom ovog mjeseca statistiku za proteklu godinu koja je sve samo ne dobra. Naime, Indija je 2025. doživjela svoju osmu najtopliju godinu u povijesti, s nacionalnom prosječnom temperaturom koja je bila 0,28 °C iznad prosjeka razdoblja od 1991. do 2020. Indijci su imali priliku doživjeti najtopliju zimu (ujedno i veljaču) u 124 godine mjerenja temperatura. Toplinski valovi krenuli su već od veljače (države Goa i Maharashtra), što se dosad nikad nije događalo.
Temperature u Indiji su se podignule za 0,68 stupnjeva Celzijusa između 1901. i 2025. Iako je to upola manje od svjetskog prosjeka (zbog navodnjavanja, onečišćenja zraka, promjenjivih monsunskih vjetrova), posljedice su apokaliptične. Pritom su se maksimalne temperature podignule za 0,89 °C, a minimalne temperature za 0,47 °C. Porast minimalnih temperatura, a ne samo dnevne vrućine, bio je ključan element koji je poticao ekstremnih vremenskih uvjeta tijekom cijele godine. Zašto? Zato što vruće noći produljuju toplinske valove i uzrokuju nestabilnost tijekom cijele godine, čak i izvan ljetnih mjeseci.
Klimatske promjene su užasna prijetnja Indijcima
Predmonsunske kiše
Sezona prije monsuna (ožujak–svibanj) bila je 0,29 °C toplija od uobičajene. U svibnju je zabilježena najveća količina padalina u cijeloj Indiji od 1901. godine, i to 126,7 mm, dok je ukupna količina kiše u razdoblju prije monsuna bila treća najveća u povijesti. Prekomjerne padaline izazvale su iznenadne poplave i kobna klizišta, znatno povećavajući broj dana s ekstremnim vremenskim događajima još prije početka sezone monsuna.
Monsunske katastrofe
Tijekom ljetnih monsuna (lipanj–rujan) prosječne temperature ostale su iznad normale za +0,09 °C. Stradali su na neki način svi dijelovi zemlje. Valja posebno izdvojiti obilne kiše u kolovozu i rujnu koje su se pretvorile u bujične poplave koje su poharale savezne države Punjab, Jammu i Kašmir te Himachal Pradesh. Punjab je doživio najgore poplave od 1988. godine, dok je u Himachal Pradeshu 98 od 122 dana monsuna zabilježena kiša od jake do izuzetno jake.
Valovi hladnoće u postmonsunskom periodu
Sezona nakon monsuna (listopad–prosinac) bila je neznatno hladnija od prosjeka, s temperaturom -0,10 °C ispod prosjeka, ali izvanredni vremenski uvjeti su se i dalje nastavili. Pojavili su se ledeni valovi u 13 saveznih država u svim indijskim regijama. Listopadski ciklon Montha i epizode lokalno intenzivnih kiša bile su smrtonosne, usmrtivši najmanje 300 ljudi.
Poplave – državni neprijatelj broj 1
Premda su povijesno munje bile najpogubniji vremenski fenomen u Indiji, u prošloj godini nadmašile su ih gigantske kiše, tj. poplave su postale klimatska prijetnja broj 1. U 2025. vremenske nepogode usmrtile su najmanje 2.760 Indijaca. Poplave i klizišta odgovorne su za 1.372 smrtna slučaja, a munje za 1.317 smrti. Dakle, kiša uzrokuje klizišta i poplave koje nose sve pred sobom. Uništavaju infrastrukturu, floru i faunu te ljudske živote.
Indija – kolateralna klimatska žrtva globalnog razvoja
Indijske vlasti se može optuživati za svašta, ali treba biti objektivan i reći kako klimatske probleme nisu stvorili Indijci (ili barem nisu glavni odgovorni), nego su one posljedica onečišćenja kojeg generiraju neke druge države (Kina, Rusija, SAD, Japan, Južna Koreja i EU). Statistika to jasno pokazuje. Iako Indija ima oko 17 % svjetskog stanovništva, emitira samo 7 % globalnih stakleničkih plinova. Indijci godišnje emitiraju oko 3 gigatone (Gt) stakleničkih plinova, što u prosjeku iznosi približno dvije i pol tone po stanovniku – znatno ispod svjetskog prosjeka (četiri do pet tona godišnje).
Međutim, usprkos ispodprosječnom vlastitom doprinosu klimatskim promjenama, Indija je od 1970-ih u klimatskoj krizi. Zemlja je osobito izložena štetnim posljedicama fenomena zbog svog zemljopisnog položaja, reljefne i klimatske raznolikosti te prenapučenosti. Doduše, i neodrživi razvoj u Indiji je pogoršao stanje. Grandiozne razine zagađenja zraka i vode dovele su do povećane stope smrtnosti dojenčadi, loših sanitarnih uvjeta i smanjenog očekivanog trajanja života.
Vodene, ali i sušne krize
Porast temperatura na Tibetskoj visoravni uzrokuje ubrzano otapanje himalajskih ledenjaka, čime se ugrožava protok Inda, Gangesa, Brahmaputre, Jamune i drugih velikih rijeka. Očekuje se da će ogromna klizišta i poplave postajati sve češća pojava u saveznim državama poput Assama, Arunachal Pradesha, Meghalaya i Sikkima. Povećava se i intenzitet i učestalost toplinskih valova. Poplavljivanje područja oko rijeka i Indijskog oceana bi se moglo pogoršati, što bi moglo stvoriti posebne vodene krize. U aktualnom stoljeću očekuje se povećanje broja i intenziteta suša.
Obični Indijci najviše pate
Pošast za gospodarstvo i društvo
Ekonomski utjecaj fenomena na Indiju je ogroman. Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju prehrambenoj sigurnosti, utječući na poljoprivredu, ribarstvo i stočarstvo. Procjene pokazuju da bi do kraja 21. stoljeća indijski BDP mogao opasti između 6,4 % i više od 10 %, a oko 50 milijuna ljudi moglo bi upasti u siromaštvo zbog posljedica koje donosi klimatska kriza. Porast razine mora i obalne poplave (posebno u delti Gangesa i priobalnim gradovima poput Kalkute i Mumbaija), poplave u unutrašnjosti, cikloni, klizišta i suše bi mogli natjerati između 20 i 40 milijuna Indijaca u klimatsko izbjeglištvo do sredine 21. stoljeća. Dio tih ljudi bi mogao završiti u gradskim područjima Indije, a dio se razasuti po svijetu.
Klimatske promjene nerazmjerno i najteže pogađaju pripadnike nižih kasta te autohtone adivasi zajednice. Porast razine mora uzrokuje poplave i eroziju obale, zbog čega su stanovnici priobalnih područja posebno ranjivi na prisilno preseljenje, dok siromašni u gradovima najviše pate od bolesti uzrokovanih ekstremnim vrućinama.
Potencijalna rješenja problema
„Kada govorimo samo o klimatskim promjenama postoji percepcija želje da očuvamo naš komforni životni stil. Ali kada govorimo o klimatskoj pravdi, demonstriramo našu osjetljivost i odlučnost da osiguramo budućnost siromašnih od opasnosti prirodnih katastrofa“, izjavio je premijer Modi. Iako je njegova vlada učinila dosta na borbi protiv klimatskih promjena (ulaganje u obnovljive izvore energije, promicanje elektrifikacije transporta i pokretanje inicijativa za očuvanje šuma i vode), još puno toga može biti učinjeno. Osim nabrojanih mjera, Indija mora prilagoditi svoju infrastrukturu i poljoprivredu vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima. Razvoj sustava ranog upozoravanja na katastrofe može smanjiti rizik za najranjivije zajednice.
Međunarodna zajednica može Indiji pomoći tako da se država orijentira na održivo (zeleno) gospodarstvo i manje koristi ugljen, naftu i plin u svojoj industriji. Stranci mogu osigurati financijsku i tehničku potporu za indijsku zelenu tranziciju, prijenosom tehnologija i zajedničkim projektima. Uz sve to, međunarodni klimatski fondovi i suradnja u istraživanju klimatskih rizika mogu pomoći Indijcima da se kvalitetnije prilagode klimatskim promjenama.
Izvori:
https://www.narendramodi.in/mobile/top-quotes-by-prime-minister-modi-on-environment
https://www.science.org/content/article/india-global-warming-hole-scientists-arent-sure
