Autor: Matija Šerić

Ilegalna trgovina drogom, naročito kokainom, gigantski je globalni problem o kojem se nedovoljno govori i piše. To jest, svi su upoznati s problemom, ali on se ne rješava. Dapače, svako malo dogodi se neki spektakularni događaj. Koliko je narkotrgovina unosan, raširen i pedantan biznis ponovo smo dobili potvrdu početkom svibnja. Naime, španjolska obalna policija je u međunarodnim vodama u blizini Kanarskih otoka 1. svibnja presrela brod „Arconian“ pod zastavom Komora. Krijumčari nisu štedjeli prostor jer je brodski prostor bio prekrcan pošiljkama droge. Na brodu se nalazilo između 35 i 40 tona kokaina!

Rekordna zapljena kokaina u Europi

Koliko su to velike količine svjedoči činjenica kako je dosad maksimalna količina zaplijenjenog kokaina u Španjolskoj u jednoj policijskoj akciji iznosila 13 tona kokaina. Točnije, prije dvije godine, španjolska policija je zaplijenila spomenutu pošiljku u južnoj luci Algeciras na  kontejnerskom brodu koji je u pristigao iz Ekvadora. Količine iz ovog mjeseca su gotovo trostruko veće. Štoviše, radi se o rekordnoj količini droge koja je ikad zaplijenjena u Europi. Srušen je rekord iz lipnja 2024. kad su njemačke vlasti zaplijenile 25 tona kokaina u najvećoj njemačkoj luci Hamburg.

Kokain u vrijednosti skoro milijarde dolara

Drugim riječima, zapljena iz svibnja je nikad viđena. Procijenjena vrijednost robe, tj. kokaina, iznosi najmanje 812 milijuna eura, a možda i više ako se proda kupcima veće platežne moći. To je novac otprilike u vrijednosti godišnjeg nominalnog BDP-a karipske države Sveti Kristofor i Nevis. Presretnuti brod je plovio na ruti između Freetowna, glavnog grada Sijera Leonea, prema libijskoj luci Bengazi.

Sva 23 člana posade (17 Filipinaca, a ostatak Nizozemci i Surinamci) su privedena. Posada nije bila nevini promatrač. Štoviše, na brodu su pronađeni oružje i streljivo, a šest članova posade se skrivalo u trenutku policijskog upada. Zbog težine kaznenog djela, opasnosti od bijega i rizika od ponavljanja kaznenih djela, sud je posadi odredio pritvor bez jamčevine dok traje istraga. Pokazuje se kako su španjolske vlasti napravile odličan posao u suradnji s nizozemskim i američkim vlastima.

Gigantski pothvat – Libija – Španjolska

Iako je brod trebao pristati u Libiji, ta afrička država u opskrbnom lancu droge je bila samo tranzitna točka. Španjolska je planirano krajnje ishodište, gdje je 30-ak tona kokaina trebalo biti iskrcano. Prema istražiteljima, kokain je trebao biti prekrcan na brze glisere koji bi krenuvši iz Libije preplovili Sredozemno more i robu visoke vrijednosti transportirali na španjolsku mediteransku obalu. To je ogroman logistički pothvat. Grandiozne količine kokaina ne bi bile istovarene s nekoliko glisera i u jednoj, već u više luka. Procjene su da bi u toj operaciji sudjelovalo između 25 i 75 glisera, a odredišne luke bi bile Algeciras, Valencia, Barcelona, Cartagena i Malaga. Stoga je logičan zaključak da iza svega stoje transnacionalne kriminalne mreže.

Dva razloga zašto je Španjolska ilegalno narkočvorište

Španjolska je postala nova vrlo važna točka u međunarodnoj trgovini narkoticima. Odnosno, ta pirenejska država je svojevrsni portal kroz koji se uvozi droga na Stari kontinent. Dva su glavna razloga. Prvi je jezična i kulturna, a očito i kriminalna, povezanost Španjolske i Latinske Amerike. Većina kokaina se proizvodi u zemljama Latinske Amerike (Kolumbija, Peru, Bolivija, Brazil). U pogledu Europe većina tog kokaina prolazi kroz Španjolsku koja je s druge strane Atlantika. Drugi razlog zašto je Španjolska postala narkočvorište je blizina Maroka. Ta zemlja Magreba je najveći svjetski proizvođač hašiša.

Pritom je važan geografski položaj Kanarskih otoka koji su arhipelag u Atlantskom oceanu oko 100 km zapadno od obale Maroka. I prošle godine su španjolske vlasti u više navrata hapsile krijumčare na brodovima na području Kanarskih otoka. Pokazalo se kako je droga bila iz Kolumbije, Brazila i sličnih južnoameričkim zemalja s ciljem ulaska u Španjolsku i Europsku uniju. I tada su u igri bili brzi gliseri kao sredstva transporta.

Kokainska cesta

Osim relacije Kanarski otoci – španjolsko kopno, postoji i tzv. „kokainska cesta“, zapravo transatlantski narkokrijumčarski koridor između Kanarskih i Azorskih otoka. 18. svibnja je objavljeno da je antikriminalna operacija španjolske Guardie Civil i Europola rezultirala s 54 uhićene osobe na osam brodova. Svi uhićeni su imali namjeru transportirati kokain ili hašiš u složenim pomorskim operacijama od Kanara do Azora kako bi se izbjegle velike europske luke. Azori su portugalski arhipelag u Atlantskom oceanu koji je udaljen oko 1.500 km od portugalske obale.

Model kokainske ceste temelji na brodovima maticama iz Latinske Amerike koje prevoze višetonske pošiljke kokaina, nakon čega se droga na otvorenom moru prebacuje na brze brodove i potom na manja plovila za konačnu isporuku na izolirane plaže i marine u Španjolskoj i Portugalu. Prostrane vode između Kanarskih otoka i Azora (udaljenost dva otočja je oko 1.400 km) sve se više profiliraju kao ključni krijumčarski koridor, gdje udaljenost i goleme morske površine otežavaju nadzor i omogućuju nesmetano kretanje ilegalnih pošiljki. Može vidjeti kako su se kriminalci prilagodili i da isporuke droge obavljaju daleko od velikih luka, u manjim lukama, marinama ili običnim uvalama. To je nažalost „dostignuće“ dečkiju s druge strane zakona.

Međunarodna mreža kriminala

Europol i španjolske vlasti ilegalnu trgovinu drogom na Pirenejskom poluotoku povezuju s „Mocro Maffijom”, nizozemskom mrežom kriminalnih klanova koja je posljednjih godina proširila djelovanje u Latinskoj Americi kako bi izravno dogovarala distribuciju droge s proizvođačima. Kokain se u Kolumbiji dobrim dijelom uzgaja pod pokroviteljstvom ostataka FARC-a i Narodno-oslobodilačke vojske (ELN). Španjolska vlada je detektirala u zapljenama droge 2023. godine sudjelovanje više od 30 organizacija organiziranog kriminala. Očito je transnacionalna mreža kriminala snažna i razgranata.

Španjolski unutarnji problemi (politička nestabilnost, korupcijske afere, stambena kriza, nezaposlenost mladih, pritisak ilegalnih migranata) snažno pogoduju razvoju organiziranog kriminala. To je nešto s čim će se španjolske vlasti morati boriti u budućnosti, ali i španjolsko društvo u cjelini. Premijer Pedro Sánchez, koji je na vlasti osam godina, nije dorastao zadatku.