Autor: Matija Šerić
Islamska Republika Pakistan zadnjih desetljeća uvijek je bila važan čimbenik u međunarodnim odnosima, a pogotovo u Aziji. No to se često zanemaruje. Međutim, sad se pojavila situacija kada nitko ne može reći kako je Pakistan nevažna država negdje na rubu svijeta. Rast pakistanske geopolitičke moći postao je izrazito vidljiv posljednjih tjedana zahvaljujući angažmanu Islamabada u zaustavljanju užasnog rata u Iranu. Pakistanska diplomacija omogućila je prvi krug izravnih pregovora na visokoj razini između Washingtona i Teherana u Islamabadu. Pakistansko posredovanje uspješno je osiguralo prekid vatre između SAD-a i Irana koji je stupio na snagu 8. travnja i koji je odnedavno produljen na neodređeno vrijeme. Pakistanci vrše napore za održavanje daljnjih rundi pregovora.
Pakistan se postavlja kao prijeko potreban glas razuma u usijanim odnosima na Bliskom istoku. Država je geopolitički relevantna zbog svog geografskog položaja, demografije, gospodarstva i trgovine, političkog ustroja, ali i vojnog potencijala.
Vrstan geografski položaj
Prvo i osnovno, moć Pakistana u međunarodnim odnosima moguća je zbog njegovog vrlo povoljnog geostrateškog položaja. Moglo bi se reći da je pozicija Pakistana u južnoj Aziji praktički savršena za projiciranje političkog, gospodarskog i svakog drugog utjecaja u Aziji. Zemlja je omeđena Iranom na jugozapadu, Afganistanom na sjeverozapadu, Kinom na sjeveru, Indijom na istoku i Arapskim morem na jugu kao dijelom Indijskog oceana. Sve navedene okolne države su vrlo važne – Kina je supersila, Indija regionalna sila globalnog potencijala, Iran regionalna sila izrazite važnosti, a Afganistan konstantna točka nestabilnosti. Izlazak na Indijski ocean omogućuje Pakistanu da bude pomorska država i ključno azijsko prometno čvorište preko kojeg se prekrcavaju i uvoze energenti, ali i izvozi kineska i druga azijska roba široke potrošnje slikovito rečeno – od igle do aviona.
Klima i krajolici poluge rasta
Na zavidan zemljopisni položaj nadovezali su se šarolika klima i raznoliki krajolici. Klima varira od tropske do umjerene, dok su u južnim obalnim područjima prisutni sušni uvjeti. Monsunski period donosi obilne kiše i česte poplave, dok u sušnoj sezoni padaline znatno opadaju ili ih gotovo uopće nema. Država se dijeli na tri glavna geografska područja: sjeverna planinska gorja, ravnicu rijeke Ind i Balučistansku visoravan. Pakistanski krajolici protežu se od obalnih ravnica do ledenjačkih planina, obuhvaćajući pustinje, šume, brdovita područja i visoravni.
Specifično podneblje je generator gospodarskog i demografskog rasta. Neobična kombinacija raznolike klime i reljefa omogućuje širok spektar gospodarskih aktivnosti – od intenzivne poljoprivrede u dolini rijeke Ind do stočarstva i rudarenja u planinskim i visoravnskim područjima. Istovremeno, prirodna raznolikost podržava intenzivni razvoj urbanih središta, migracije stanovništva i regionalnu specijalizaciju, čime se osnažuju ukupni demografski potencijali zemlje.
Demografski div
U demografiji Pakistanci nemaju poteškoća. Dapače, imaju se čime pohvaliti. Ne toliko davne 1955. godine Pakistan je imao „samo“ 40 milijuna stanovnika, a danas prema procjenama ima 259 milijuna (s uračunatim dijelom spornog Kašmira). To je rast od 6,4 puta. Zemlja je demografski eksplodirala zahvaljujući kulturalnoj preferenciji velikih obitelji, ranom stupanju u brak, islamu koji promiče bračne vrednote i djecu, ali i niskoj razini emancipacije žena. Stopa fertiliteta po ženi je oko 3,6 djeteta! U jednoj Americi stopa fertiliteta iznosi oko 1,6. Pakistan je peta država svijeta i druga po ukupnom broju muslimana, odmah nakon Indonezije.
Rapidan gospodarski razvoj
Demografija je uz geografiju, klimu i terene jedan od glavnih pokretača brzog gospodarskog razvoja. Zemlja je po nominalnom BDP-u 42. država svijeta (407 milijardi USD), a po BDP-u prema paritetu kupovne moći (BDP PKM) 27. država svijeta (oko dva bilijuna dolara). Pakistan posjeduje strukturno raznoliko gospodarstvo koje se oslanja na poljoprivredu, tekstilnu industriju i doznake radnika iz inozemstva. Poljoprivreda ostaje važan sektor, posebno u dolini rijeke Ind (pšenica, pamuk, šećer, riža, mango, rajčica), dok tekstil čini glavni izvozni proizvod zemlje. Sve više se razvija uslužni i IT sektor, a izvozi se i bakar i mineralna ulja. Unatoč potencijalu velikog tržišta i strateškom položaju, gospodarstvo se suočava s problemima poput niske produktivnosti i makroekonomskih kriza. Zbog svog zemljopisnog položaja Pakistan je ključna tranzitna ruta u trgovini Kine i okolnih država sa svijetom.
Politička posebnost
Pakistan se ne smatra politički stabilnom državom zbog slabih koalicijskih vlada, utjecaja vojske na politiku te terorističkih napada radikalnih islamista. Ipak, političko ustrojstvo na bazi umjerenog političkog islama omogućilo je državi da bude utjecajna u regiji. Vojska je najvažniji politički čimbenik koji sve krize razriješi i onemogućava eventualni raspad države zbog etničke heterogenosti. I u unutarnjoj i vanjskoj politici vojska često ima posljednju riječ. Pakistan je kao Islamska Republika, jedna od država uz npr. Tursku, Saudijsku Arabiju i Iran, kojoj se dive muslimani diljem svijeta – od Indonezije do BiH. Islam je ondje zadržan u konzervativnoj formi i ima utjecaj na sve sfere društva.
Nuklearna moć
Povrh toga, riječ je o jedinoj muslimanskoj državi koja posjeduje nuklearno oružje – oko 170 nuklearnih bojevih glava i šest nuklearno sposobnih balističkih sustava projektila. Ta činjenica uvelike omogućuje Pakistanu da bude važan čimbenik u geopolitici Azije. Pakistan nitko ozbiljan ne smije ozbiljnije napasti, izuzev možda Indije koja je također nuklearna sila (ali ti sukobi bivaju ograničenog karaktera). I konvencionalni sustavi oružja su dobro razvijeni. Pakistan se ubraja među top 15 vojno najmoćnijih država svijeta.
Sve veća suradnja Pakistana i Irana
I sad dolazimo do onog najaktualnijeg. Islamabad ima relativno dobre odnose i s Iranom i SAD-om, iako su odnosi s Irancima daleko bolji nego s Amerikancima. Pakistan i Iran dobrim dijelom povezuje to što su obje islamske republike, iako je prva sekularna država, a druga klasična teokracija. U prvoj su većina suniti, u drugoj šijiti. No to ih nije omelo u suradnji. Pakistan je uz Kinu bio jedna od najvažnijih država posrednica koja je dovela do normalizacije odnosa Irana i Saudijske Arabije u ožujku 2023. Zanimljivo je da je za svoj prvi inozemni iranski predsjednik Masud Pezeškian izabrao upravo Pakistan gdje je boravio u kolovozu 2025. Cilj posjeta bio je jačanje gospodarske suradnje dviju država. Iranci imaju želju pristupanja Kinesko-pakistanskom ekonomskom koridoru (CPEC). Tom prilikom potpisano je 12 trgovinskih sporazuma koncentriranih na trgovinsku i infrastrukturnu suradnju.
Slojeviti odnosi Pakistana i SAD-a
Često se američko-pakistanski odnosi krste terminom roller coaster iliti vlakom smrti – čas si gore, čas si dolje. Dugo godina je Pakistan bio ključni američki partner u Aziji – uz Japan i Južnu Koreju najvažniji partner izvan NATO saveza. Važnost Pakistana za Washington se osobito vidjela tijekom Rata protiv terorizma od 2001. nadalje, tj. od američke vojne intervencije u Afganistanu i Iraku. Pakistanci su surađivali kako bi Amerikanci eliminirali radikalne islamističke teroriste u regiji. Naposljetku, Amerikanci su i likvidirali Osamu bin-Ladena na pakistanskom teritoriju. Odnosi su se pogoršali nakon što su se talibani vratili na vlast u Afganistanu 2021. za što su mnogi okrivili Pakistance. Amerikanci su tvrdili da su talibanima pružili logističku podršku. Tadašnji pakistanski premijer Imran Khan dodao je ulje na vatru rekavši nakon povlačenja američkih trupa kako su Afganistanci razbili „okove ropstva“. Pakistansko-američki odnosi su zahladili, pogotovo nakon što je Khan posjetio Rusiju nakon njene invazije na Ukrajinu 2022. želeći se pozicionirati kao neutralna sila s dobrim odnosima sa svima.
Odnosi su se poboljšali povratkom Donalda Trumpa na vlast 2025. i izbijanjem graničnog sukoba Indije i Pakistana u svibnju iste godine. Američka diplomacija je dogovorila primirje. Zbog toga je vlada Šebaza Šarifa predložila Trumpova za Nobelovu nagradu za mir. Pakistanska vlada je potpisala ugovore sa šest američkih lobističkih tvrtki vrijednih pet milijuna dolara kako bi pojačala utjecaj u Trumpovoj administraciji. Odnose je poboljšalo izbijanje rata između Afganistana i Pakistana koncem veljače ove godine. Rat je izbio zbog afganistanske potpore terorističkim akcijama pakistanskih talibana i Islamske države pokrajine Horasan (ISIS-K) u Pakistanu.
Uzevši u obzir takve veze Pakistana s Iranom i Amerikom, stvorena je podloga za pakistansko posredovanje koje je dovelo toliko željeno primirje na Bliskom istoku.
Potpis primirja SAD-a i Irana je povijesni pakistanski uspjeh
Kina i Pakistan – strateški partneri
Pri razmatranju političkog utjecaja Islamabada, važno je reći kako je pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari 25. travnja stigao u Kinu u petodnevni posjet u cilju poboljšanja gospodarske suradnje. Dvije države rade na drugoj fazi projekta Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC) koji je sastavni dio kineskog Novog puta svile. Ali važno je i to što je Pakistan glavni medijator između SAD-a i Irana. Pekingu je izuzetno potreban mir i skončavanje rata na Bliskom istoku i općenito stabilizacija zapadne Azije, a samim time i protok bliskoistočne nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz Hormuški tjesnac u Kinu.
Pakistanska luka Gwadar na obalama Arapskog mora postala je alternativa iranskim lukama, tj. spas za kineski uvoz i izvoz. Luku su Kinezi izgradili i njome upravljaju, a služi kao prekrcajno čvorište. Pakistanci bi od nje mogli imati godišnju zaradu oko 25 milijardi dolara. Pakistan je postao ključni strateški partner Kine uzevši u obzir vječno rivalstvo Kine i Indije te jačanje obrambene, tehnološke i trgovinske suradnje Indije i SAD-a zadnjih godina. Moglo bi se reći kako Islamabad i Peking imaju jednog zajedničkog neprijatelja, a to je New Delhi.
Islamabad – geopolitički vrlo mudar igrač
Kod razmatranja odnosa Pakistana s Kinom i SAD-om njihovu poantu je u ožujku najbolje opisao Abdul Basit. Bivši ugledni pakistanski diplomat je konstatirao da, usprkos poboljšanju američko-pakistanskih odnosa nakon početka Trumpova drugog mandata, Sjedinjene Države dugoročno nikada neće biti strateški partner Pakistana. Dodao je da su SAD strateški partner Indije, kao što je Pakistan strateški partner Kine. Geopolitička slagalica je očito na prostoru južne Azije odavno posložena na taj način i to se neće promijeniti osim ako se Pakistan fundamentalno ne reformira kao država.
Međutim, sposobnost Pakistana da levitira između velikih sila, Kine, SAD-a, Rusije, te azijskih sila je fascinantna pogotovo s obzirom na činjenicu da odnosi među državama evoluiraju svakodnevno. Pakistanci su iznimno mudri u geopolitičkom praćenju trendova i od njih treba učiti.
