Autor: Matija Šerić

Inflacija je jedna od najopasnijih pojava u gospodarstvu, a ona u ovim trenucima opasno prijeti Sjedinjenim Državama, sa svim svojim negativnim posljedicama. Novonastala prijetnja je rezultat ekonomske političke američke vlade. No, vladajući to ne žele priznati. U petak 19. rujna guverner američkih Federalnih rezervi Stephen Miran izjavio je da ne očekuje kako će Trumpove carine imati inflacijski učinak na američko gospodarstvo. „Uvijek će biti promjena relativnih cijena, ali pitanje je hoće li to biti inflacija koja je makroekonomski značajna i na koju bi monetarna politika trebala reagirati” izjavio je guverner. Miranovi provladini stavovi nisu začuđujući budući da ga je Donald Trump izabrao u kolovozu da zauzme mjesto bivše guvernerice Adriane Kugler nakon njezine iznenadne ostavke. Kugler je dala ostavku jer se nije slagala s Trumpovom ekonomskom politikom. Neupitno je kako je guverner Miran pouzdani Trumpov suradnik koji radi onako kako mu njegov šef naredi.

Opasnost galopirajuće inflacije

Međutim, statistički podaci govore kako je opasnost značajne inflacije u SAD-u vrlo moguća, a ona je ogromnim dijelom je posljedica carina koje je nametnula Trumpova administracija. Štoviše, ako se nastave negativni trendovi aktualna inflacija mogla bi se preobraziti u stagflaciju – stanje u gospodarstvu koje je obilježeno rastućim cijenama, visokim stupnjem nezaposlenosti i sporim (stagnirajućim) gospodarskim rastom.

Inflacija stabilno raste

Prema podacima američke savezne vlade s početka ovog mjeseca, u kolovozu je prosječna stopa inflacije u Sjedinjenim Državama iznosila 2,9 posto, što je najveća stopa inflacije od siječnja. Ukupno gledano, skok potrošačkih cijena iznosio je 0,4 posto. Cijene hrane za kućanstvo porasle su za 0,6 %, dok su cijene goriva skočile za 1,9 posto. Stopa nezaposlenosti je iznosila 4,3 posto što općenito nije loše, ali zabrinjavajuće je to što je u prvom tjednu rujna broj ljudi koji je dobio otkaze i prvi put zatražio socijalnu pomoć od vlade porastao za 27.000 osoba. Inflacija troškova stanovanja je porasla na 3,6 % i ona je dobrim dijelom zaslužna za porast cijena. No, najnegativnije su utjecale carine koje je Trump nametnuo je u trgovini s drugim državama. Tu je skok najznačajniji.

Upravo su cijene proizvoda koje Amerika uvozi iz prekomorskih zemalja drastično porasle: šivaće mašine, tkanine i pribor (9,1 %), nakit (6,8 %), instant kava (4,9 %), rajčice (4,5 %), ženska odjeća (4,4 %), banane (2,1 %). Treba imati na umu da bi se cijene potrošačkih dobara podigle još više da brojne američke kompanije u maloprodaji i veleprodaji nisu napunile svoja skladišta proizvodima sa starim cijenama, tj. dok nove Trumpove carine nisu stupile na snagu. No, prije ili kasnije stari proizvodi će se potrošiti, a menadžeri će morati kupiti nove proizvode po nepovoljnijim cijenama, što će na koncu osjetiti američki kupci na policama dućana.

Inflacija se pojačala u kolovozu

10 gradova u kojima inflacija hara

Veliki gradovi (metropolitanska područja) koji su najgore pogođeni inflacijom su Tampa na Floridi, San Diego u Kaliforniji, Philadelphia u Pennsylvaniji, Anchorage na Aljasci, Los Angeles, Chicago (Illinois), Riverside (Kalifornija), New York City, Phoenix (Arizona) i Baltimore (Maryland). Inflacija u tim velikim urbanim sredinama znatno raste zbog kombinacije visokih troškova stanovanja, rasta cijena goriva te poskupljenja uvozne robe, što sve skupa podiže cijene proizvoda i drugih usluga. To, naravno, najviše pogađa siromašne, ali i pripadnike osiromašene srednje klase. Upravo u metropolitanskim područjima svaki porast cijena energenata je negativan, jer ljudi troše iznadprosječne svote novca na putovanja (koja nisu kratka) na relaciji kuća-posao (predgrađe-velegrad).

Problem s otplatom kredita

Neke od najvećih američkih banaka ističu da Amerikanci i dalje solidno financijski stoje i te da zasad ima malo naznaka pogoršanja u odnosu na sustav kredita. Međutim, drugi indikatori pokazuju nešto drugo. 16. rujna renomirana kreditna agencija Fair Isaac Corporation (FICO) izvijestila je kako sve veći broj američkih potrošača pokazuje znakove financijskog stresa jer inflacija i rast kamatnih stopa smanjuju njihovu kupovnu moć i otežavaju otplatu dugova, tj. kredita. U najgorem položaju je tzv. Generacija Z, tj. studenti koji imaju sve više poteškoća s otplatom studentskih dugova. Više od deset posto studenata koji plaćaju kredite kasnilo je s plaćanjima. Očito je kako su studenti najviše ugroženi.

Negativni učinci Trumpovih carina

Središnja banka nastoji poboljšati stanje

Da stanje nije dobro potvrdila je uprava Federalnih rezervi. Iz te ustanove, na čijem je čelu predsjednik Jerome Powell, 17. rujna poručili su da su smanjili ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda i najavili da bi to mogli učiniti još dvaput ove godine. Njihov potez je posljedica rastuće zabrinutosti zbog stanja na američkom tržištu rada, tj. rastuće nezaposlenosti. Niže kamatne stope mogle bi smanjiti troškove zaduživanja za stambene kredite, kredite za automobile i poslovne zajmove, te možda potaknuti zapošljavanje.

Veliki rizici za SAD

Još u travnju ove godine, predsjednik Federalnih rezervi Powell upozorio je da su nove Trumpove carine „znatno veće od očekivanih”, s vjerojatnim posljedicama koje uključuju „višu inflaciju i sporiji gospodarski rast”, klasične preteče stagflacije. Stanje u američkom gospodarstvu je kritično, a vidljivo je kako je kritičnost uzrokovao sam Trump svojim carinama u trgovini s Kinom, Indijom, Brazilom, Meksikom, Europskom unijom i drugim zemljama. Iako je predsjednik htio poboljšati stanje u američkom gospodarstvu, pogotovo industriji, energetici i domaćoj proizvodnji, otežao je život običnim Amerikancima koji žive od plaće do plaće ili koji traže posao kako bi mogli plaćati stanarinu koja je sve skuplja. Također, ugroženi su i biznisi koji uvoze repromaterijal i opremu kako bi mogli kreirati svoje proizvode poput automobila, elektronike, namještaja, odjeće, strojeva i prehrambenih proizvoda.

Ako se sadašnji trendovi nastave, stanje u SAD-u neće biti dobro za vladajuću Trumpovu administraciju, pogotovo s obzirom na to kako ujesen sljedeće godine slijede međuizbori za Kongres. Ako demokrati odnesu pobjedu u izborima za Zastupnički dom i Senat to će uvelike smanjiti ovlasti Trumpove administracije, jer bez potvrde Kongresa vlada ne može donijeti proračun i zakone. Ako se ne postigne dogovor o financiranju saveznih agencija i programa moglo bi doći do gašenja savezne vlade, što se događalo i ranije. Obje strane (republikanci i demokrati) bi morale postići kompromis, što je jako teško s obzirom na užarene podjele u SAD-u.