Autor: Matija Šerić
Počevši od 2018., Tren de Aragua proširila je svoje operacije izvan granica Venezuele. Postala je prva venezuelanska kriminalna organizacija koja je postigla da dobije status međunarodne. U Venezueli, nažalost, kriminal je pojava koja traje desetljećima, a humanitarna kriza koja je izbila 2010-ih samo je pojačala tu negativnu pojavu. Godine 2018. banda se pokušala nametnuti kao glavna kriminalna organizacija na problematičnoj venezuelansko-kolumbijskoj granici. Ondje se sukobila s glavnim kolumbijskim odmetničkim gerilskim skupinama, komunističkom Nacionalnom oslobodilačkom vojskom (ELN) i desničarskom paramilitarnom narko skupinom Clan del Golfo (AGC).
Međunarodno širenje
Banda se usred venezuelanske izbjegličke krize proširila diljem Latinske Amerike. Uspostavila je kontrolu blizu kolumbijskoga graničnoga grada La Parada, gdje mnogi migranti pristižu u Kolumbiju. Tren de Aragua počela je sustavno iskorištavati venezuelanske emigrante, naplaćujući im skupe naknade za prolaz, krijumčareći ih diljem Kolumbije, te ih iskorištavati za prostituciju. Uz to, članovi bande konspirativno su pratili Venezuelance u zemlje u koje su emigrirali i tamo su uspostavili svoje ćelije. U početku su se orijentirali samo na iskorištavanje svojih sunarodnjaka da bi s vremenom krenuli provoditi kriminal neovisno o nacionalnosti.
Od 2018. do 2025. nazočnost pripadnika organizacije potvrđena je u Kolumbiji, Peruu, Boliviji, Ekvadoru, Brazilu, Čileu, Panami i drugim zemljama Latinske Amerike, ali i šire. Banda se prvo utvrdila u graničnim područjima, a potom u velikim urbanim centrima kao što su Lima, Bogotá i Santiago de Chile. Kako su ćelije bande jačale tako je jačalo nasilje protiv konkurencije iz krimi miljea, a istovremeno i savezništvo s raznim zatvorskim skupinama i narko kartelima.
Velika nazočnost u Peruu
Pripadnici bande tajno su krenuli pristizati u Peru između 2016. i 2018. zajedno s venezuelanskim emigrantima. Broj emigranata u zemlji se s povećao s 400 tisuća 2018. na 1,5 milijuna 2023. Tako je venezuelanska dijaspora u Peruu postala najbrojnija nakon Kolumbije (2,8 milijuna). Zbog velike prisutnosti Tren de Arague u Peruu, došlo je do razvoja ksenofobije protiv Venezuelanaca od strane domicilnog stanovništva. Nakon sukoba između Peruanaca i venezuelanskih migranata na tržnici Gamarra u Limi, ogranak Los Gallegos Tren de Arague objavio je video zapis u kojem stoji: „Neće biti mira za Peruance koji podržavaju ksenofobiju. Počet ćemo ubijati sve peruanske vozače“, prijeteći ubojstvima lokalnih vozača taksija.
Napadi granatama na hotele, odrezani dijelovi tijela ubijenih žrtava bačeni na ulice u plastičnim vrećicama i brojne žrtve pretvorene u seksualno roblje čvrsto su utisnuli bandu u javnu svijest građana Perua. Država je djelovala i samo 2023. uhićena su najmanje 183 člana organizacije. U travnju 2024. peruanski premijer Gustavo Adrianzén proglasio je Tren de Araguu javnim neprijateljem broj jedan. No, to nije pokolebalo Venezuelance koji su djelovali kao dio zločinačkog udruženja. Nastavile su se iznude hotela, restorana, prijevozničkih, građevinskih i drugih tvrtki.
Prilog o organizaciji
Teror u Čileu
Posljednjih godina Tren de Aragua je osobito aktivna u Čileu. Zabilježeno je nekoliko slučajeva okrutnih ubojstava. Neka tijela su izrešetana s više od 15 metaka, nađeni su tragovi mučenja na tijelima koja su ostavljena bačena ili zakopana u pustinji. To su horor prizori na koje Čile kao relativno mirna i sigurna južnoamerička zemlja nije navikao. Od pojave bande na čileanskom teritoriju, zabilježeni su slučajevi zlostavljanja tinejdžerica i žena u svrhu seksualnog iskorištavanja, posebno Venezuelanki, kao i iznude, trgovina drogom, mučenja i ubojstva. U metropolitanskom području Santiaga, prosjek od šest do osam slučajeva otmica godišnje porastao je na 26 slučajeva u 2021., 46 u 2022. i 50 u 2023. godini.
U jednoj od velikih akcija koje je čileanska policija provela 2023. kako bi razbila bandu, postalo je jasno da organizacija djeluje kao klasična poslovna kompanija. Članovi bande kupili su suvremeni autobus koji je prometovao sjevernim Čileom. U autobus je ušlo 28 ilegalnih migranata i utovaren je 141 kilogram droge. Policija je uspjela uhititi 11 članova bande. Premda se na prvi pogled činilo da se radi o autobusnoj kompaniji, vozači su trgovali migrantima i prevozili narkotike.
U ožujku 2024. čileanski državni tužitelj Héctor Barros optužio je Tren da Araguu za otmicu i ubojstvo venezuelanskog disidenta, bivšeg vojnog časnika, 32-godišnjeg Ronalda Ojede. Barros nije isključio političke motive, tj. da je skupina odradila prljavi posao po nalogu struktura venezuelanskog režima Nicolása Madura. Čileanski tužitelj optužio je venezuelanskog ministra unutarnjih poslova Diosdada Cabella da je naredio ubojstvo i platio ubojicama za taj čin. Bilo to točno ili ne, još jednom pokazana je moć organizacije u Čileu. Danas organizacija djeluje u 14 od 16 čileanskih pokrajina.
Čvrsta baza u Kolumbiji
U Kolumbiji organizacija ima najsnažnije uporište zbog blizine Venezuele. Osim granice, centar operacija Tren de Arague je u prijestolnici Bogoti. Kao i drugdje, glavne aktivnosti su krijumčarenje migranata, trgovina ljudima i narkoticima, prostitucija i iznude. Specifičnosti su vlasništvo nad nekim uglednim noćnim klubovima koji ugošćavaju strane DJ-e i to što su neki pripadnici policije bili na platnim listama Tren de Arague.
Slaba kolumbijska država dozvolila je penetraciju kriminalaca u njene strukture. Između 2022. i 2023. kolumbijske su vlasti dokumentirale najmanje 57 slučajeva ubijenih koji su bili zamotani u vreće za smeće, mnogi od njih su bili raskomadani sa znakovima mučenja. Nije poznato koliko su od tih ubojstava počinili pripadnici Tren de Arague, a koliko druge bande. Zanimljivost je kako za razliku od Bogote i drugih gradova, banda se nije uspjela probiti u Medellín koji je bio središte Medellínskog narko kartela kojeg je vodio Pablo Escobar. Razlog je dobro organizirano gradsko podzemlje koje se oduprlo venezuelanskim kriminalcima.
Angažman u Argentini
Dana 29. svibnja 2025., argentinska ministrica sigurnosti Patricia Bullrich objavila je uhićenje 12 navodnih članova Tren de Arague, koje je optužila za nekoliko kaznenih djela: napade oružjem i bombama na supermarkete, mesnice i trgovine željezarijom. Napadi su rezultirali smrtnim posljedicama. Argentinska vlada je ove godine bandu klasificirala kao terorističku organizaciju nastojeći je maknuti iz svoga dvorišta.
