Autor: Matija Šerić
Unatoč zapanjujućim uspjesima i globalnom sjaju, upravo su kroz svoje filmove, serije i glazbu Južni Korejci svijetu poslali i drukčiju poruku – onu o unutarnjim ranama suvremenog društva. Iza blještavila K-popa i glamura Seula često se kriju priče o nepravdi, nejednakosti i borbi za dostojanstvo. U djelima poput Parazita ili Squid Gamea odražava se bolna stvarnost zemlje u kojoj uspjeh nije svima jednako dostupan.
Drugo lice Koreje
Brojna istraživanja od 2015. godine do danas otkrivaju zabrinjavajući trend: mnogi mladi sanjaju o odlasku iz zemlje. Svoju sadašnjost uspoređuju s feudalnim poretkom dinastije Joseon, osjećajući da je društvo ponovno podijeljeno – ovaj put ne po krvi, nego po imovini i prilikama.
Iz te tjeskobe izrasla je i nova društvena oznaka: „sampo generacija“, što doslovno znači „generacija koja je odustala od tri stvari“: ljubavi, braka i djece. Ovi mladi ljudi nisu izgubili nadu iz hira, već zato što si jednostavno ne mogu priuštiti obiteljski život u zemlji visokih cijena i još viših očekivanja. Danas se termin proširio u „N-po generaciju“, onu koja je odustala od mnogočega više – od sigurnog zaposlenja, vlastitog doma i životne stabilnosti. Tako ispod modernih nebodera i svjetlucavih reklama Južna Koreja skriva i svoje drugo lice – lice naraštaja koji se bori s pritiskom savršenstva, u društvu koje je osvojilo svijet, ali još uvijek traži način da pronađe unutarnji mir.
Prilog o demografskim problemima
Niska stopa fertiliteta
Južna Koreja danas stoji pred jednim od svojih najvećih izazova: demografskim ponorom koji prijeti promijeniti samu strukturu društva. Zemlja s najnižom stopom fertiliteta na svijetu i sve starijom populacijom suočava se s tihom krizom koja bi mogla imati duboke gospodarske i socijalne posljedice. Stručnjaci predviđaju da će se broj stanovnika u narednim desetljećima početi smanjivati, dok vlada sa zabrinutošću gleda u budućnost u kojoj bi manje djece i starije društvo mogli usporiti ekonomski rast i poljuljati temelje mirovinskog i socijalnog sustava.
Brojevi govore sami za sebe: samo 230 tisuća novorođenih u 2023. To je najniža brojka otkako se vodi evidencija – nasuprot milijun godišnje tijekom 1970-ih. U toj statistici ogleda se promjena duha vremena: nestao je optimizam koji je nekoć pokretao južnokorejsko čudo. Istraživanja pokazuju da od 1990. godine sve manje Korejaca vjeruje da imaju slobodu izbora i kontrolu nad vlastitim životima, što odražava rastući osjećaj tjeskobe i nemoći među mladima.
Još nije jasno kojim će putem vlasti krenuti. Hoće li pokušati održati status quo, izbjegavajući duboke reforme sve dok nezadovoljstvo ne dosegne točku ključanja, kao u burnoj 1968. u svijetu, ili će imati hrabrosti poduzeti proaktivne i vizionarske mjere? Odgovor na to pitanje mogao bi odrediti sudbinu cijele nacije.
Jer budućnost Južne Koreje ne ovisi samo o ekonomskim pokazateljima, već o tome hoće li uspjeti ponovno probuditi vjeru u zajedničku budućnost. To je budućnost u kojoj će mladi ponovno poželjeti stvarati, živjeti i rađati, vjerujući da njihovi životi doista imaju smisao i perspektivu.
Ekonomski izazovi
Nakon desetljeća ekonomskog čuda i vrtoglavog rasta BDP-a od 6 do 9 posto godišnje, Južna Koreja je ušla u novo poglavlje svoje gospodarske priče. Od 2012. godine rast se stabilizirao na skromnijih 2 do 3 posto godišnje. To su brojke koje su uobičajene za razvijene ekonomije, ali koje u slučaju Južne Koreje otkrivaju i dublje strukturne slabosti. Gospodarstvo zemlje i dalje počiva na jednom dominantnom sektoru poluvodičima, a sudbina tog sektora uvelike ovisi o tek nekoliko divova poput Samsunga. Oslonjenost na jedno veliko tržište, Kinu, te ovisnost o sirovinama iz Japana, s kojim Seoul vodi trgovinski rat, dodatno ograničavaju gospodarsku otpornost. Usto, demografski pad i starenje stanovništva prijete usporavanjem inovacija i smanjenjem radne snage – izazovi za koje nema jednostavnih rješenja.
No upravo u trenucima stagnacije rađa se novi duh Južne Koreje. Budućnost ne leži samo u tvornicama i korporacijskim neboderima, već u idejama i energiji mladih inovatora. Sve više pogleda okreće se prema Seongsu-dongu, poznatom kao „seulski Brooklyn“, i dolinama Pangjoa, središtima tehnoloških start-upova i kreativnih poduzetnika. Ta žarišta modernog stvaralaštva pulsiraju inovacijom i pokazuju da nova generacija Korejaca ne prihvaća granice koje im nameću tradicija i korporativna hijerarhija.
Seongsu i Pangjo simboli su nove, hrabre Koreje, zemlje koja ruši stereotipe o poslušnosti i konformizmu, i koja sve više pokazuje da njezina snaga ne leži samo u tvornicama i izvozu, već u kreativnosti, znanju i hrabrosti mladih umova. Upravo ondje, u tim urbanim laboratorijima budućnosti, možda već niče novo korejsko čudo.
Suicid je veliki društveni problem
Inovacije – formula za novi gospodarski procvat
Gospodarstvo temeljeno na inovacijama i start-up kulturi moglo bi postati novi motor rasta Južne Koreje – onaj koji bi ne samo potaknuo ekonomsku ekspanziju, nego i otvorio vrata širem društvenom preporodu. Budućnost zemlje leži u stvaranju više kreativnih i dinamičnih poduzeća poput Navera, često nazivanog „korejskim Googleom“, koji je 2020. godine prvi put ušao među deset najvećih kompanija u zemlji. Takvi uspjesi pokazuju da Južna Koreja ima ogroman potencijal za inovacije, ali da mu treba dati više prostora za rast.
Vrijeme je da vlada napusti zastarjele politike koje privilegiraju velike korporacije i dijele im izdašne državne potpore, a zauzvrat guše razvoj manjih poduzeća i start-upova. Jer upravo te politike održavaju neravnotežu u gospodarstvu i sprječavaju pojavu novih ideja koje bi mogle transformirati cijelu zemlju.
Poseban problem predstavljaju uobičajene poslovne prakse velikih kompanija, koje često teže brzim, kratkoročnim profitima na račun manjih dobavljača, umjesto da ulažu u stabilne i dugoročne opskrbne lance. Takvi odnosi usporavaju razvoj malog i srednjeg poduzetništva, koje bi moglo biti nositelj inovacija i radnih mjesta budućnosti.
Ipak, pojavljuju se ohrabrujući znakovi promjene – inicijative koje promiču uzajamnost i pravednije odnose unutar korejskih i azijskih opskrbnih lanaca. No, potrebno je učiniti mnogo više, osobito od strane velikih korporacija koje bi trebale prepoznati da suradnja, a ne dominacija, vodi održivom uspjehu.
Svijetla budućnost
Ako Južna Koreja uspije osloboditi kreativnu energiju svojih mladih poduzetnika i ukloni prepreke koje sputavaju inovacije, mogla bi se pretvoriti u još snažniji globalni centar start-upova i brojnih investicija. U svakom slučaju, usprkos određenim poteškoćama, radi se o zemlji koja istodobno njeguje status globalne kulturne sile i gradi gospodarstvo budućnosti utemeljeno na idejama, znanjima, vizijama i vještinama. Može biti primjer mnogima, poput Hrevatske. Ako ne bude iznenadnih šokova, budućnost će biti južnokorejska na veliko zadovoljstvo njenih građana.
Izvori:
http://www.korea.net/AboutKorea/Economy/The-Miracle-on-The-Hangang
https://oecdecoscope.blog/2022/09/19/korea-stunning-success-and-work-in-progress/
https://www.managementstudyguide.com/south-korea-success-story.htm
https://engelsbergideas.com/essays/the-roots-of-south-koreas-crisis/
