Autor: Matija Šerić
Prirodna dobra imaju veliki utjecaj na razvoj čovječanstva. Svi će se odmah sjetiti nafte i plina čija je upotreba temeljito promijenila svijet, međutim, postoje i druge robe koje su presudno utjecale na globalni politički, ekonomski i društveni razvoj. Jedna od tih roba svakako je kava. Tijekom proteklih stoljeća kava (jednostavna mješavina vode i mljevenih zrna) postala je omiljeni napitak milijuna ljudi. Utjecaj kave nije ograničen na prehrambenu industriju i ugostiteljstvo nego je mnogo širi. Ispijanje kave je postalo neizostavni dio svakodnevnog života milijuna, ali i ključan čimbenik u povijesnom razvoju društava.
Od svojih skromnih početaka u etiopskim visoravnima do globalnog ultra popularnog proizvoda, utjecaj kave je ogroman. Na svom stoljećima dugom putu da postane globalno piće, kava je bila alat za izgradnju i razgradnju carstava i poticanje industrijske revolucije. A ponekad je bila pokretačka snaga za iskorištavanje ljudi, poticanje ropstva i potpirivanje građanskih ratova.
Etiopija i Bliski istok
Biljka kava rasla je oduvijek u Etiopiji i vjerojatno su je koristila nomadska plemena tisućama godina, no ljudi su tek oko 1400. godine shvatili da mogu pržiti njezine sjemenke (zrna). Farmeri su primijetili da su koze koje su jele zrna kave bile energičnije od onih koje ih nisu jele. Kava je bila pokretač razvoja trgovine u ranom novom vijeku. Njezina popularnost rasla je eksponencijalno, a cijene su dosezale nevjerojatne visine. Prije više od pet stoljeća, kada je kava bila lokalizirana kultura na istočnoafričkim teritorijima Etiopije, arapski trgovci u ranom 16. stoljeću bili su prvi koji su prepoznali potencijal kave i krenuli je donositi u Jemen.
Arapski sufijski redovnici koristili su napitak u sličnu svrhu kao što ga ljudi piju danas – kako bi dobili poticaj da ostanu budni. Njihov cilj je bio doseći božansku svijest u ponoćnim molitvama. Uz to je korišten i za medicinske svrhe. Iz Jemena je kava osvojila cijeli Bliski istok, sjevernu Afriku, Tursku, Perziju i na kraju europski kontinent. Zapravo je kava bila prva biljka koja je pokrenula drevnu globalizaciju koja je promijenila tokove trgovine i oblikovala gospodarsku dinamiku svijeta.
Kava i ropstvo
Kako je piće postajalo sve popularnije, carstva su shvatila da mogu uzgajati vlastitu kavu koristeći rad seljaka i robova u svojim dalekim kolonijama. Do 18. stoljeća britanski, francuski, španjolski, portugalski i nizozemski vođe učinili su kavu jednom od svojih najboljih kolonijalnih usjeva, zajedno sa šećerom, pamukom i duhanom. Od Indonezije do Latinske Amerike i Kariba, porobljeni radnici bili su prisiljeni uzgajati kavu na kolonijalnim plantažama. Francuska karipska kolonija St. Dominique uzgajala je dvije trećine svjetske kave u kasnom 18. stoljeću sve dok otočne plantaže nisu spaljene, a vlasnici masakrirani tijekom Haićanske revolucije 1791. Koristeći brojnu robovsku radnu snagu, Portugalci su ubrzali procese koji su vodili tome da Brazil postane najveći svjetski proizvođač kave.
Brazil je zemlja u koju je pristigao najveći broj porobljenih ljudi u Novom svijetu, najvećim dijelom da rade na plantažama kave. Kod stvaranja plantaža uništavana je Amazonska kišna prašuma. Upravo je Brazil bio posljednja zemlja na zapadnoj hemisferi koja je ukinula ropstvo 1888. Oslanjajući se na crne robove, Brazil je učinio kavu žilom kucavicom svog gospodarstva, bankarskog sustava te političke i društvene strukture. Suočen sa zakonima koji daju slobodu potomcima robova, jedan član brazilskog parlamenta koji se protivio uklanjanju ropstva izjavio je 1880.: „Brazil je kava, a kava je crnačka“.
Kavane – pokretači društvenih promjena
Različiti oblici kavana i kafića postali su ishodišne točke otkuda su potjecale kulturne i intelektualne revolucije. Kavane su se prvi put pojavile u Osmanskom carstvu jer se muslimani koji su se uzdržavali od alkohola, nisu imali potrebu okupljati u pivnicama. Tijekom stoljeća, kavane su postale ključne za uspostavljanje onoga što neki filozofi nazivaju „javnom sferom“, kojom su nekada dominirale elite. Kavane su bile jedina javna mjesta gdje su se muškarci mogli okupljati i razgovarati o novostima, vjeri, politici i tračevima daleko od budnih očiju vjerskih ili državnih vlasti.
U 17. i 18. stoljeću, europske kavane postale su epicentri intelektualnih rasprava, vatrenih političkih debata i umjetničkih manifestacija. Ljudi su se okupljali kako bi dijelili ideje, raspravljali o filozofiji i posljedično kroz revolucionarne promjene oblikovali sudbine svojih nacija. Kava je postala simbol prosvjetiteljstva i slobode izražavanja, a njezina konzumacija je omogućila otvaranje prostora za kritičko razmišljanje i inovaciju.
Kratka povijest kave
Engleska „Kavanska revolucija“
Kava je igrala ključnu ulogu u političkim i društvenim promjenama u različitim dijelovima svijeta. Primjerice, „Kavanska revolucija“ u 18. stoljeću u Engleskoj bila je povezana s razvojem javnih okupljališta i javnih rasprava o društvenim pitanjima. U nekim zemljama, političke odluke i događaji često su se događali u kavanama, gdje su ljudi donosili važne odluke. Londonska burza, osiguravateljska kuća Lloyd’s of London i Istočnoindijska kompanija osnovani su u kafićima, koji su u Londonu postali poznati kao „penny sveučilišta“ jer je cijena šalice kave od jednog pennyja često omogućavala posjetiteljima pristup tekućoj intelektualnoj raspravi.
Kava potiče američku neovisnost
U kolonijalnoj Americi, bostonska konoba i kavana Green Dragon, postala je poznata kao mjesto gdje su se sastajali vođe 13 britanskih kolonija u Americi kako bi organizirali Bostonsku čajanku 1773. i potaknuli revolucionarne ideje koje su dovele do Američkog rata za neovisnost i stvaranja SAD-a. Često se kaže da su nakon Bostonske čajanke kada su američki kolonisti upali na britanske brodove s čajem i bacali sanduke čaja u luku, Amerikanci univerzalno prešli na ispijanje kave. Književna djela, novine, pa čak i djela velikih skladatelja poput Bacha i Beethovena također su nastala u kavanama. Neki povjesničari poput Marka Pendergrasta dobro su zamijetili da se zahvaljujući kavi zapadna civilizacija razbudila i pokrenula na bolje kroz procese prosvjetiteljstva i ukidanja ropstva koji su se upravo događali u trenucima kada je konzumacija kave rasla.
Pokušaji zabrane kave
Godine 1511. guverner Meke, Khair-Beg, zabranio je kavu jer su njegovi medicinski savjetnici upozoravali da je loša za zdravlje ljudi (ustvari su se u kavanama okupljali politički disidenti) ali od te politike se ubrzo odustalo. U 16. stoljeću, Osmanlije koji su raširili kavu diljem muslimanskog svijeta, a kasnije i Europom, pokušali su zatvoriti kavane, samo da bi se suočili s velikim prosvjedima koji su ih prisilili na ponovno otvaranje. Jedan od najpoznatijih slučajeva zabrane kave dogodio se u 18. stoljeću u Pruskoj. Zabranio ju je kralj Fridrik II, poznatiji kao Fridrik Veliki. Zabranjena je iz najnevjerojatnijeg mogućeg razloga: kralj Fridrik je više volio da njegovi podanici piju pivo na kojem na on odrastao kao i mnogi drugi Prusi. Međutim, zabrana nije dugo trajala. Kava je bila zabranjena u Italiji u 16. stoljeću jer su ljudi vjerovali da je sotonistička, no zabrana je ukinuta kada je papa Klement VIII. otkrio da uživa u tom napitku i blagoslovio ga. Kava je u Švedskoj zabranjivana pet puta, a najpoznatiji (i bizaran) incident dogodio se kada ju je kralj Gustav III. zabranio 1746. jer je bio uvjeren da je napitak smrtonosan. Zabrana je ukinuta kada je Gustav ubijen 1792.
Kako je ovisnost o kavi promijenila svijet
Uloga kave u industrijskoj revoluciji
Kava je imala značajan utjecaj na produktivnost radne snage tijekom industrijske revolucije. Njezina stimulativna svojstva (čitaj: kofein) omogućila su radnicima da ostanu budni i fokusirani tijekom dugih radnih sati u tvornicama. To je promijenilo dinamiku rada i ubrzalo proizvodnju, što je imalo dugoročne učinke na razvoj modernih industrijskih društava. Svi, od Osmanlija do europskih intelektualaca prosvjetiteljstva, shvatili su da kofein u kavi podiže energiju i pojačava pažnju. U zahtjevnim tvorničkim proizvodnim industrijama koje traže od radnika da rade u tri smjene, kava je omogućila da radnici rade u svako doba dana i noći. Radnici koji su uzimali duže pauze kako bi jeli pet puta dnevno mogli su umjesto njih uzeti češće ali kraće pauze za kavu što je omogućilo širenje industrijske revolucije na svim kontinentima.
Instant kava – poticaj ratovanju
Instant kava, napravljena od brzo topivih kristala kave koji su eliminirali tradicionalno dugotrajan proces kuhanja, uzela je maha tijekom Prvog svjetskog rata. Tada je američki izumitelj George C. L. Washington pronašao način za povećanje proizvodnje i prodaju vojsci, kako bi vojnicima dao dodatni poticaj za borbu. „Sretan sam usprkos štakorima, kiši, blatu, propuhu (sic), tutnjavi topova i vrisku granata…”, napisao je američki vojnik iz rovova 1918. „Potrebna je samo minuta da upalim moj mali grijač na ulje i skuham kavu George Washington.“ U tom ratu vojnici su instant kavu zvali „Georgeova šalica“.
U Drugom svjetskom ratu američki vojnici su je zvali „šalica Joe“. Nakon što su Sjedinjene Države ušle u rat 1941., vojska je naručila 140.000 vreća zrna kave mjesečno za pripremu instant napitka, deset puta više nego prethodne mirnodopske godine. Američki dužnosnici su ograničili kavu za civile devet mjeseci kako bi je vojnici na ratištima imali dovoljno. Nakon rata, nekoliko je kompanija, uključujući Nescafe i Maxwell House, snažno reklamiralo instant kavu koristeći u reklamama ratne veterane. To je bila uspješna marketinška strategija jer je javnost brzo preuzela sklonost vojnika prema instant napitku i popularnost instant kave je dodatno rasla.
