Autor: Matija Šerić
„Sunce je možda zašlo nad našim gradom večeras, ali, kako je Eugene Debs jednom izjavio: ‘Vidim svitanje boljeg dana za čovječanstvo.’“ Inspirativnim pozivanjem na uglednog američkog socijalista započeo je svoj pobjednički govor novoizabrani gradonačelnik New York Cityja. Kada je u noći s 4. na 5. studenog postalo jasno da je novi gradonačelnik najvećeg američkog grada postao demokratski socijalist Zohran Mamdani, politička slika Amerike drastično se promijenila. To jest, na prvi pogled nije se dogodilo ništa revolucionarno, budući da na saveznoj razini Sjedinjenih Država i dalje suvereno vladaju Donald Trump i republikanci. Međutim, pobjeda nekonvencionalnog populističkog ljevičara mogla bi najaviti tektonske političke promjene u SAD-u. Hoće li uistinu uslijediti bolji dani koje spominju Debs i Mamdani vidjet ćemo, ali mogli bi uslijediti dani velikih i nikad viđenih političkih promjena u SAD-u.
Od Trumpa do Mamdanija
Točno godinu dana nakon uvjerljive Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima, sada je sličnu uvjerljivu pobjedu odnio njegov antipod na lokalnim izborima. 34-godišnji njujorški političar indijsko-ugandskog podrijetla slavio je s 50,4 posto glasova kao kandidat Demokratske stranke; drugoplasirani je bio neovisni Andrew Cuomo s 41,6 % glasova, a trećeplasirani republikanac Curtis Sliwa sa 7,1 posto glasova birača. Mamdani je tako postao najmlađi njujorški gradonačelnik nakon 1892. godine i prvi Indijski Amerikanac i musliman na toj važnoj poziciji.
Pobjeda Mamdanija u New York Cityju (NYC) mogla bi pokrenuti političke procese koji će s vremenom ograničiti i okončati vladavinu Trumpa, MAGA pokreta i republikanaca. I ne samo to. Amerika bi mogla za koju godinu zakoračiti radikalnim ljevičarskim stazama kojima nikada nije koračala. Kako je to uopće moguće? Odgovor možemo pronaći u liku i djelu novoizabranog njujorškog gradonačelnika i u zapaljivoj političkoj i društvenoj svakodnevici SAD-a.
Pobjednički govor
Skromni počeci u Africi
Kada se 18. listopada 1991. u Kempali, glavnom gradu Ugande, rodilo dijete indijsko-ugandskog antropologa i akademika Mahmooda Mamdanija i njegove supruge, indijske filmske redateljice Mire Nair, malo tko je mogao pretpostaviti kako se rodio budući gradonačelnik New Yorka. Djeluje sve kao filmska priča, nerealna za stvarni život; međutim, ponekad je stvarnost filmičnija i uzbudljivija od filmskog platna. Punim imenom, Zohran Kwame Mamdani, rođen je unutar obitelji indijske dijaspore u Africi. Otac mu je šijitski musliman iz Gujarata, a majka hinduistica iz Punjaba. Dakle, rođenje u multietničkoj i multikonfesionalnoj obitelji uvelike je odredilo njegov životni put, jednako kao i boravak u različitim državama tijekom odrastanja.
Od svojih malih nogu, Mamdani je bio predodređen za nadimak „svjetskog čovjeka“. Već s pet godina obitelj intelektualaca se iz Ugande preselila u Južnoafričku Republiku, točnije u prijestolnicu Cape Town. Ondje je njegov otac Mahmood dobio radno mjesto pročelnika afričkih studija na gradskom sveučilištu. U kasnim 1990-ih, u vremenu odmah nakon ukidanja apartheida, Zohran je dvije godine pohađao privatnu osnovnu školu. Po prvi put u životu mogao je vidjeti nejednakosti u životu djece i odraslih na licu mjesta. On je imao sreću da je bio dijete dobrostojeće obitelji što, nažalost, nije bila glavnina djece Cape Towna i Južne Afrike. Većina je živjela u uvjetima teškog siromaštva i besperspektivnosti. Iako je apartheid ukinut, društvene nejednakosti nisu bile riješene tada, a nisu ni danas.
Preseljenje u Grad koji nikad ne spava
U nestabilnoj Južnoj Africi obitelji Mamdani je provela samo dvije godine i već 1998. preselili su se u New York City. Obitelj se preselila u elitnu četvrt Morningside Heights – zapadna strana Gornjeg Manhattana. Prema riječima samog Zohrana, imao je privilegirano djetinjstvo: „Nikada mi nešto nije trebalo, ali opet sam znao da to ni na koji način nije stvarnost za većinu Njujorčana.“ U svom kvartu pohađao je privatnu školu za djecu (Bankarska privatna škola za djecu), koja nije bila dostupna svima već samo djeci iz imućnih obitelji. Na jednim školskim izborima se kandidirao kao neovisni kandidat. Njegova „politička“ agenda bila je antiratna i zagovarala je jednaka prava i jednake odgovornosti za sve učenike. Bila je to naznaka onoga što će kasnije zagovarati na pravim izborima. S 12 godina privremeno se vratio u Ugandu gdje je jednu godinu proveo s ocem (koji je tamo bio na službenom odmoru), ali još više djedom i bakom. S njima je imao priliku bolje učiti i saznati obiteljsko naslijeđe. Ipak, bilo je to samo kratkotrajno preseljenje. Njegov životni put i dalje je ostao vezan za New York.
Studentski dani
S 19 godina je završio srednju prirodnu školu u Kingsbridge Heightsu u četvrti Bronx. Tijekom svog školovanja u toj ustanovi osnovao je sastav kriketa, igrao nogomet i kandidirao se za potpredsjednika učeničkog tijela. Bezuspješno. Potom je otišao na fakultet Bowdoin College u saveznoj državi Maine gdje je osnovao podružnicu propalestinske studentske organizacije Studenti za pravdu u Palestini. Očito je već tada bio duboko uronio ne samo u američku već i svjetsku politiku. To je vidljivo po tome što je bio redoviti suradnik/dopisnik studentskih novina The Bowdoin Orient, gdje je pisao o politici, kulturi i sportu u svojoj rubrici pod nazivom Kwameova kolumna. Zanimljivo je kako je srednje ime Kwame dobio po prvom predsjedniku Gane, Kwameu Nkrumahu. Kao da je odmah na početku života bio predodređen za velike stvari.
Kratki prikaz Mamdanija
Izgradnja političkih stavova
Iako je dolazio iz bogate kozmopolitske obitelji, Mamdanijev društveno-politički iskorak nipošto nije bio unaprijed zajamčen. Kako bi i bio kad njegovi roditelji nisu bili Amerikanci već Indijci. Tijekom studentskih dana kroz svoj novinarski i publicistički rad brusio je svoje političke stavove koji su općenito išli u smjeru od umjerene do radikalne lijeve opcije. Početkom 2014. napisao je autorski komentar u američkim novinama Bangor Daily News. U svojem članku pozvao je Sveučilište Bowdoin da se pridruži bojkotu Izraela koji je pokrenula Američka udruga za američke studije (ASA) te je kritizirao dekana fakulteta Barryja Milla zato što to nije učinio. Diplomirao je 2014. godine, stekavši titulu prvostupnika afričkih studija. Tu je pomalo neočekivano zaustavio svoje formalno obrazovanje.
Ulazak u politiku
Mamdani je stidljivo postao ušao u politiku i to kao politički aktivist 2015. Te godine radio je kao volonter u kampanji demokratskog kandidata Alija Najmija na posebnim izborima za 23. okrug gradskog vijeća. Motivirala ga je činjenica da je Najmija podržao Heems, njujorški reper indijskog podrijetla. Dvije godine kasnije pridružio se njujorškoj podružnici organizacije Demokratski socijalisti Amerike (DSA). Potom je radio u kampanji demokratskog socijalističkog kandidata Khadera El-Yateema (luteranski pastor palestinskog podrijetla) koji se kandidirao za gradsko vijeće NYC-a. Iako je kandidatura bila bezuspješna to mladog političkog idealista nije maknulo iz politike.
Priključivanje DSA-u posljedica je toga što su se stavovi te organizacije spojili s njegovima: socijalizam + potpora Palestini. Mamdani u to tome nije usamljen. To su stavovi (borba za socijalno pravedniju Ameriku i pravda za palestinski narod) koji motiviraju mnoge mlade Amerikance, ne samo muslimanskog podrijetla, na politički aktivizam u nekom obliku.
Umjetnička skretanja
Jedno vrijeme okrenuo se glazbenim i filmskim vodama, što nije čudno s obzirom na podrijetlo. Proučavao je, skladao i izvodio rap glazbu pod umjetničkim imenom Young Cardamom, posebice 2016 i 2017. Surađivao je s nekim ugandskim reperima. Također je bio autor i producent glazbene podloge za film Queen of Katwe (2016.) svoje majke, redateljice Mire Nair. Bio je i treći pomoćni redatelj na filmu. Za rad na filmu je 2017. nominiran za prestižnu nagradu Guild of Music Supervisors Awards. Iako je pokazao zavidne umjetničke sklonosti, u nastavku karijere u potpunosti se orijentirao na svoju prvu ljubav – politiku.
Izvori:
https://www.theguardian.com/us-news/2025/nov/05/zohran-mamdani-victory-speech-transcript
https://nyassembly.gov/mem/Zohran-K-Mamdani
https://www.britannica.com/topic/What-are-Zohran-Mamdanis-positions-on-key-policies
https://edition.cnn.com/2025/11/07/us/new-york-mamdani-india-analysis-intl-hnk
