Autor: Matija Šerić
Giorgia Meloni je most nazvala „inženjerskim simbolom globalnog značaja“ i u pravu je. Most ima ogroman značaj ne samo za talijansku državu, već i i za Europsku uniju i NATO savez. Ministar Salvini je pedantno citirao studije prema kojima bi Mesinski most mogao stvarati 120 tisuća radnih mjesta godišnje, odnosno biti okidač razvoja u gospodarski posrnuloj južnoj Italiji.
Važnost mosta za Italiju
Osim ulaganja od 13,5 milijardi eura za sam most, predviđeni su i dodatni milijuni investicijskih sredstava za modernizaciju luka, izgradnju pristupnih (auto)cesta i brzih prometnica, unapređenje logističke infrastrukture te razvoj industrijske infrastrukture u regiji. Sva ta ulaganja bi dodatno ojačala regiju južne Italije kojoj ulaganja očajnički trebaju. To sve znači da most nije samo prometni projekt, već i važan instrument razvoja talijanskoga gospodarstva. Veći broj radnih mjesta i bolje prometne veze mogli bi dugoročno smanjiti velike ekonomske razlike između sjevera i juga Italije koje su zadnjih godina dodatno produbljene.
Važnost mosta za kolektivni Zapad
Mesinski most ima važnost za EU i NATO koju mnogi promatrači podcjenjuju. Iz talijanske vlade su poručili kako imaju namjeru klasificirati most kao vojni (obrambeni) projekt. Tako bi izgradnja mosta pomogla Italiji da dosegne potrošnju od pet posto svog BDP-a u vojne svrhe. Iznos od pet posto ulaganja BDP-a u obranu i sigurnosna pitanja države članice NATO-a moraju ostvariti do 2035. Povišenje vojne potrošnje je odluka koju je nametnuo Donald Trump na Haškom summitu organizacije u lipnju. Donedavna obaveza je bilo ulaganje dva posto BDP-a u vojne svrhe. Odluka je donesena, prema riječima NATO-a zbog „ilegalne ruske aneksije Krima i uslijed šire nestabilnosti na Bliskom istoku“.
Službeni Rim vidi Mesinski most ne samo kao prometnu poveznicu, već i kao ključni strateški objekt za obranu i sigurnost. Most bi omogućio brzi prijenos vojnih postrojbi i vojne opreme prema južnim dijelovima NATO-a (Sicilija, Grčka, Turska, Balearsko otočje) i na Maltu (partner NATO-a), čime bi se povećala vojna snaga južnog krila NATO-a i sigurnost mediteranske regije. Sicilija bi mogla postati vojna tvrđava saveza.
Premda Mesinski most sam po sebi ne može izravno spriječiti ilegalne ulaske imigranata u EU i NATO, može značajno doprinijeti sigurnosti i nadzoru granica. Povezujući talijansko kopno i Siciliju, omogućio bi postavljanje nadzornih punktova, čime bi se otežali ilegalni prelasci između kopna i otoka. Most bi također mogao biti opremljen modernim kamerama, senzorima i drugim tehnologijama za praćenje prometa i nadzor sigurnosti, što dodatno jača sposobnost Italije da štiti granice EU-a i NATO-a. U slučaju ilegalnog prelaska, sigurnosne snage, uključujući policiju i karabinjere, mogle bi brzo intervenirati, čime bi se povećale šanse za sprječavanje ili hapšenje osoba koje pokušavaju nezakonito prijeći most ili područje oko mosta.
Video prezentacija mosta
Protivnici mosta iznose brojne zamjerke
Kao i obično, prije izgradnje svakog većeg infrastrukturnog objekta, neke skupine građana na Siciliji i ostatku Italije protive se izgradnji. U subotu 9. kolovoza održani su veliki prosvjedi u gradu Mesini koji su okupili oko 10 tisuća prosvjednika. Prosvjednici su isticali kako bi oko 500 obitelji trebalo biti raseljeno zbog izgradnje. Različite ekološke udruge uložile su pritužbe prema Bruxellesu, ističući zabrinutost da bi projekt mogao negativno utjecati na ptice selice. Naglašavaju da studije o utjecaju na okoliš nisu dokazale da je projekt javni imperativ te da eventualna šteta po okoliš ne bi bila nadoknađena. Iako ekološke udruge izražavaju zabrinutost, provedene studije pokazuju da će projekt uključivati sve potrebne mjere zaštite okoliša i očuvanja staništa ptica selica. Stručnjaci ističu da je moguće minimalizirati ekološki utjecaj bez ugrožavanja javnih interesa.
Neki se protive mostu zbog straha da bi mogao ojačati mafiju na Siciliji koja bi most koristila za lakši transport ilegalne robe poput droge, krijumčarenog oružja, krivotvorenog novca i drugih zabranjenih materijala. Na takve konstatacije zagovornici izgradnje ističu da bi most bio pod strogim nadzornim protokolima te bi omogućio postavljanje kontrolnih punktova, kamera i senzora, čime bi se znatno otežalo bilo kakvo nezakonito korištenje. Štoviše, dolazak talijanskih organa reda na Siciliju bi bio olakšan, što ne ide u prilog mafiji.
Neke skupine su protiv mosta jer je područje južne Italije seizmičko aktivno i postoje realne mogućnosti jačih potresa. Iz kompanije Webuild odgovaraju da su viseći mostovi strukturno otporniji na potrese. Ističu da su slični mostovi već izgrađeni u seizmički aktivnim područjima, uključujući Tursku, Japan i Kaliforniju. Protivnici navode vjetar i koroziju kao problem, ali i to su izazovi koji se mogu riješiti održivom izgradnjom.
Usprkos nesavršenostima, most je dobrodošla investicija
Sve u svemu, Mesinski most bi mogao biti odlična stvar prvenstveno za Italiju, a posredno i za EU i NATO. Južna Italija bi trebala gospodarski ojačati, a južno krilo NATO-a postati sigurnije pogotovo kad se uzme u obzir nestabilno stanje u Libiji, Svetoj Zemlji, Siriji i drugim dijelovima sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Malo narušavanje flore i faune na prostoru oko mosta te druge promjene koje donosi izgradnja, poput raseljavanja nekih obitelji, cijena su koja se može neutralizirati izgradnjom u skladu s načelima održivog razvoja.
U svakom slučaju, most je infrastrukturni projekt koji je dobrodošao za sve koji žele dobro Italiji i Kolektivnom Zapadu. A onih koji žele loše EU i NATO-u ima podosta (i državnih i nedržavnih aktera) i zato nije iznenađujuće da se pod krinkom zaštite okoliša kriju njihovi pravi motivi.
