Autor: Matija Šerić
Jedan od najupečatljivijih elemenata širenja pandemije bila je izrazita razlika u stopama smrtnosti među pojedinim regijama svijeta. Dok je u Indiji smrtnost bila iznimno visoka i broj žrtava dosezao milijune, neke izolirane zajednice, primjerice u Oceaniji, gotovo su nestale kada je bolest napokon stigla do njih. Suprotno tome, određena područja, poput udaljenih krajeva Sibira ili pojedinih ruralnih regija Afrike, zabilježila su znatno manje slučajeva zahvaljujući geografskoj izolaciji i sporijem kontaktu s globalnim tokovima.
Unatoč nastojanjima da se zaraza zaustavi, pandemija se nastavila širiti sve do 1920. godine, kada su posljednji valovi počeli slabjeti. Do tada je španjolska gripa ostavila dubok trag na svijet, odnijela živote milijuna ljudi na svim kontinentima i izmijenila društvene strukture brojnih zajednica. U trenutku kada se međunarodna zajednica tek počela oporavljati od strahota Prvog svjetskog rata, suočila se s još jednom globalnom katastrofom koja je trajno obilježila tijek povijesti.
Udarac na demografiju
Posljedice bolesti daleko su nadilazile čisto medicinski okvir. Pandemija nije odnijela samo golem broj života, već je izazvala duboke društvene, gospodarske i političke preobrazbe diljem svijeta. Utjecala je i na oblikovanje zdravstvenih politika i preventivnih strategija koje se primjenjuju i danas, ostavivši trajan pečat na načinu na koji čovječanstvo reagira na prijetnje zaraznih bolesti.
Najvidljiviji i najsnažniji učinak španjolske gripe bio je broj mrtvih bez presedana. Iako je točan broj teško odrediti, procjenjuje se da je između 50 i 100 milijuna ljudi izgubilo život, što ovu pandemiju svrstava među najpogubnije u povijesti. Posebno su teško pogođena područja koja su već bila iscrpljena ratom. U Indiji je, primjerice, umrlo više od 10 milijuna ljudi, što je ostavilo dugoročne posljedice na društvo i gospodarstvo.
Gubitak mladih i radno sposobnih ljudi dodatno je usporio poslijeratni oporavak, dok su obitelji ostajale bez hranitelja, a čitave zajednice bez ključnih članova. U takvim okolnostima žene su sve češće preuzimale uloge koje su dotad bile rezervirane za muškarce, što je ubrzalo promjene u društvenim normama i dalo novi zamah procesu njihove emancipacije.
Objašnjen razvoj bolesti
Posljedice za ekonomiju
Gospodarske posljedice pandemije bile su duboke i široko rasprostranjene, osjećale su se gotovo u svim područjima društva. Masovna smrtnost i bolest uzrokovali su ozbiljan pad radne snage, što se odrazilo na produktivnost u poljoprivredi, industriji i uslužnim djelatnostima. U selima, gdje je poljoprivreda bila temelj opskrbe hranom, nedostatak radnika doveo je do smanjenih prinosa i porasta cijena, dodatno opterećujući stanovništvo koje je i prije bilo na rubu siromaštva. Industrijska proizvodnja također je pretrpjela velike udarce – brojne su tvornice radile smanjenim kapacitetom ili su bile prisiljene zatvoriti vrata, što je dovelo do vala bankrota i gubitka radnih mjesta. Time je pandemija dodatno pogoršala gospodarsku krizu koja je već bila prisutna.
U sprezi s razornim posljedicama Prvog svjetskog rata, španjolska gripa znatno je usporila globalni ekonomski oporavak, posebno u Europi, gdje su države bile opterećene velikim dugovima. Pandemija je poremetila i međunarodnu trgovinu: strah od širenja zaraze potaknuo je uvođenje brojnih ograničenja u kretanju ljudi i roba, što je dovelo do zastoja u prometu. Pomorski transport, presudan za svjetsku trgovinu, suočavao se s posebnim problemom jer su brodovi često postajali žarišta infekcije. Ove smetnje u trgovinskim tokovima imale su dugotrajan učinak, uzrokujući nestašice i inflaciju diljem svijeta.
Utjecaj na politiku
U političkom smislu, španjolska gripa snažno je utjecala na globalna zbivanja u razdoblju između dva svjetska rata. U mnogim državama vlasti su bile suočene s kritikama zbog nesposobnosti da učinkovito odgovore na krizu. Nepostojanje odgovarajuće pripremljenosti i manjak zdravstvenih mjera potaknuli su nepovjerenje građana u vlade, što je u pojedinim slučajevima dovelo do ozbiljnih političkih previranja pa čak i do promjena vlasti.
U Rusiji se pandemija odvijala paralelno s Građanskim ratom, dodatno destabilizirajući državu već potresenu posljedicama Oktobarske revolucije. U Njemačkoj je pak pandemija produbila političku nestabilnost nakon poraza u Prvom svjetskom ratu i time pridonijela stvaranju uvjeta koji su kasnije omogućili uspon pokreta nacista.
Na širem planu, španjolska gripa oslabila je europske kolonijalne sile, posebno u Africi i Aziji. Kolonijalne administracije, često nesposobne ili nezainteresirane za učinkovitu borbu protiv širenja bolesti, izgubile su još dio ionako krhkog legitimiteta. Primjerice, britanske vlasti u Indiji nisu uložile značajne napore u obuzdavanje pandemije, što je povećalo nezadovoljstvo stanovništva. Takvi propusti dodatno su potaknuli razvoj pokreta za neovisnost, koji će u desetljećima nakon pandemije oblikovati političku kartu svijeta.
Posljedične reforme u zdravstvu
Jedna od ključnih ostavština španjolske gripe bila je spoznaja o nužnosti izgradnje učinkovitijih javnozdravstvenih sustava i koordiniranog međunarodnog odgovora na buduće pandemije. Iskustva iz tog razdoblja potaknula su mnoge države da ojačaju zdravstvene institucije, razviju sustavnije praćenje i izvještavanje o zaraznim bolestima te stvore mehanizme i organizacije sposobne za brzu reakciju u kriznim situacijama.
U Sjedinjenim Američkim Državama pandemija je dovela do širenja ovlasti javnozdravstvenih tijela i potaknula proces koji je na kraju rezultirao osnivanjem Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH). U europskim zemljama iskustvo španjolske gripe ubrzalo je reforme u javnom zdravstvu – od jače koordinacije zdravstvenih službi do uspostave nacionalnih programa cijepljenja.
Na globalnoj razini pandemija je pokazala koliko je međunarodna suradnja presudna u borbi protiv zaraznih bolesti. Ta je svijest postavila temelje za razvoj međunarodnih zdravstvenih inicijativa, koje su naposljetku kulminirale osnivanjem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 1948. godine.
Kulturni i psihološki učinak
Španjolska gripa ostavila je dubok trag ne samo na političkom i gospodarskom, već i na kulturnom i psihološkom životu mnogih društava. Strah i trauma koje je izazvala našli su odjek u umjetnosti, književnosti i popularnoj kulturi. Brojni autori i umjetnici toga doba, poput Katherine Anne Porter ili T. S. Eliota, u svojim su djelima istraživali teme smrti, gubitka i prolaznosti, odražavajući mračno raspoloženje i osjećaj beznađa koji je zahvatio čitave zajednice.
Na psihološkoj razini pandemija je stvorila široko rasprostranjeni osjećaj nesigurnosti i nemoći. Masovni gubitak voljenih i suočavanje s „nevidljivim neprijateljem“ doveli su do porasta tjeskobe i depresije. Kolektivna trauma ostavila je dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje, ali je istodobno potaknula razvoj psihologije i psihijatrije kao znanstvenih disciplina, što je predstavljalo važan korak naprijed.
Pandemija je izmijenila i percepciju tijela, bolesti i smrti. Kod nekih je ljudi ojačala religioznost, dok je kod drugih oslabila vjeru u tradicionalne duhovne odgovore. Istodobno, porasla je svijest o važnosti higijene i zdravlja, što je dovelo do promjena u svakodnevnim praksama – od češćeg pranja ruku i nošenja zaštitnih maski do opreznijeg ponašanja u javnim prostorima.
Sveukupno gledano, španjolska gripa ostavila je duboke tragove u kolektivnoj svijesti čovječanstva, trajno mijenjajući kulturne obrasce i svakodnevni život.
Prvi dio članka nalazi se ovdje.
Izvori:
https://www.britannica.com/event/influenza-pandemic-of-1918-1919
https://www.bbc.com/future/article/20181016-the-flu-that-transformed-the-20th-century
https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofBritain/The-Spanish-Flu-pandemic-of-1918/
https://www.paho.org/en/who-we-are/history-paho/purple-death-great-flu-1918
https://www.weforum.org/stories/2020/04/covid-19-how-spanish-flu-changed-world/
