Sjedinjene Države su jedna od država gdje se mafija najviše razvila. Američka mafija nastala je prvenstveno kao posljedica dolaska velikog broja Talijana u SAD u drugoj polovici 19. st. od kojih se dio bavio mafijaškim zanatom. Iako su SAD-u postojale i postoje različite mafijaške skupine zasnovane po etničkim i rasnim principima (poput irske, afroameričke, armenske i grčke mafije) talijanska mafija ostvarila je najjači utjecaj.

Počeci

Sredinom 19. stoljeća, veliki broj Talijana počeo je emigrirati u Sjedinjene Američke Države, bježeći od siromaštva i političke nestabilnosti u domovini. Mnogi od njih naselili su se u urbanim središtima poput Chicaga, New Yorka  i New Orleansa, gdje su se suočili s predrasudama, diskriminacijom i teškim životom. U tim ranim zajednicama, neki emigranti počeli su formirati kriminalne bande kao način preživljavanja u prilično neuređenom okruženju. Bande su često pružale zaštitu lokalnim Talijanima od nasilja drugih etničkih grupa (bjelački poduzetnici, irski imigranti i crnačke zajednice), ali i od službenih američkih vlasti, koje su bile sklone korupciji i raznim zloupotrebama.

Do kraja 19. i početkom 20. stoljeća, razne mafijaške grupe su se počele organizirati u složenije organizacije. Ključne bande uključivale su „Five Points Gang“ u New Yorku, koja je privukla mnoge buduće mafijaše raznih nacionalnosti. Irske i talijanske bande su kontrolirale ilegalne aktivnosti, poput kockanja i prostitucije, te su počele surađivati s drugim etničkim grupama.

Prohibicija – rapidan rast utjecaja

Prohibicija, tj. zabrana proizvodnje i distribucije alkoholnih pića od 1920. do 1933. bila ključni trenutak za razvoj američke mafije. Iako se vjerovalo kako će zabrana alkohola smanjiti alkoholizam i organizirani kriminal, dogodilo se suprotno. Mafijaške bande u SAD-u postale su glavni opskrbljivači alkoholom. Potražnja za alkoholom je naglo porasla, a mafija je imala znanje i sposobnosti da isporuči tražena pića. Ilegalna trgovina alkohom mafiji je donijela ogromne milijunske profite. Vođe mafije, poput Al Caponea u Chicagu, postali su poznate javne ličnosti. Capone je koristio brutalnost i korupciju kako bi eliminirao konkurenciju, a njegov uspon na vlast odražava kako je mafija postala važna sila u američkom društvu. Tijekom ovog razdoblja, mafija je također počela razvijati svoje strukture i kodove časti.

Zlatno doba mafije

Nakon završetka prohibicije 1933., mafija, koja je stekla veliko bogatstvo i moć kroz ilegalnu distribuciju alkohola, nastavila je širiti svoje poslovne interese. Koristeći novac i iskustvo iz tog razdoblja, mafijaške obitelji proširile su svoj utjecaj na nova područja, posebno kockanje, ugostiteljstvo te iznude. Zlatno doba mafije u Sjedinjenim Državama, obuhvaća razdoblje od 1940-ih do 1960-ih. U tom periodu mafija je imala najveći utjecaj i doseg u američkom društvu, politici i ekonomiji. Tijekom ovog vremena, mafijaške organizacije, poglavito talijansko-američke obitelji, uspostavile su strukture koje su omogućile njihov dugoročni uspjeh i moć.

Jedan od ključnih elemenata uspjeha mafije tijekom Zlatnog doba bila je Komisija, koja je osnovana 1931. pod vodstvom Charlesa „Luckyja“ Luciana. Komisija je djelovala kao svojevrsni „upravni odbor“ američke mafije i omogućila je koordinaciju između različitih obitelji, minimizirajući sukobe i potičući suradnju. Komisija se sastojala od šefova glavnih mafijaških obitelji (Genovese, Gambino, Lucchese, Bonanno, i Colombo) u New Yorku i služila je kao glavni forum za rješavanje sporova i koordinaciju aktivnosti diljem zemlje. Ovaj sustav donio je stabilnost i osigurao učinkovitost djelovanja mafije.

Jedan od ključnih poslovnih pothvata za mafiju bio je razvoj Las Vegasa kao središta kockarske industrije. Talijansko-američki mafijaši, uključujući Bugsyja Siegela, prepoznali su potencijal koji je savezna država Nevada pružala zahvaljujući legaliziranom kockanju, te su ulagali u izgradnju kockarnica, uključujući poznati Flamingo Hotel. Mafija je kontrolirala brojne kockarnice i koristila ih kao sredstva za pranje novca, čime su osigurali stabilan priljev prihoda. Las Vegas postao je pravi mafijaški grad, a mafija je zarađivala milijune. U Zlatnom dobu mafijaši su imali ogroman utjecaj na sindikate. Kontrola nad sindikatima omogućila je mafiji ne samo značajne financijske prihode, već i politički utjecaj, jer su sindikati mogli mobilizirati birače i stvarati pritisak na političare. Mafija se sve više usmjeravala na unosne poslove poput trgovine narkoticima i prostitucije.

Opadanje mafijaške moći

S krajem 1950-ih i početkom 1960-ih, američka vlada počela je intenzivirati napore protiv organiziranog kriminala. Jedan od ključnih trenutaka bio je „Apalachin Meeting“ 1957., kada su vlasti uhvatile mnoge vodeće mafijaše na tajnom sastanku u New Yorku. Incident je otvorio oči javnosti o stvarnoj moći mafije. Istražitelji, poput tužitelja Robert F. Kennedyja, počeli su raditi na razotkrivanju povezanosti mafije s političarima i poslovnim ljudima. Postavljeni su novi zakoni koji su omogućili lakše praćenje i kažnjavanje organiziranog kriminala. Od 1970-ih, američka mafija počela je doživljavati opadanje moći. Unutarnje borbe, hapšenja ključnih vođa, i pojačane policijske akcije značajno su oslabile njezinu strukturu. Mnogi mafijaši su završili u zatvoru, a organizacije su se počele suočavati s konkurencijom iz drugih kriminalnih grupa, poput latinoameričkih i afroameričkih bandi.

Suvremena mafija

Danas američka mafija nastavlja postojati, ali se suočava s brojnim izazovima. Tradicionalne obitelji, kao što su Gambino, Genovese i Lucchese, još uvijek djeluju, ali su njihovi utjecaji znatno smanjeni. Mnogi od vođa mafije su zatvoreni, a preostale organizacije moraju se suočiti s pritiscima od strane vlasti, rivalnim grupama i promjenama u društvu. U suvremenom kontekstu, mafija se često suočava s pritiscima iz različitih pravaca, uključujući tehnološki napredak koji omogućuje vlastima bolje praćenje i istraživanje kriminalnih aktivnosti. Digitalizacija, online kockanje, i trgovina drogama na internetu također predstavljaju nove izazove i prilike za mafiju.

Autor: Matija Šerić

Naslovna fotografija: AI