Autor: Matija Šerić
Tijekom 1980-ih Donald Trump se iz godine u godinu pojavljivao na listama deset Amerikanaca kojima se javnost najviše divila. Njegova vještina privlačenja pozornosti bila je neupitna — često prozirna, ali uvijek učinkovita. „Ne radim to zbog novca. Novca imam dovoljno, više nego što ću ikada trebati. Radim to jer volim taj posao. Dogovori su moj oblik umjetnosti. Dok drugi slikaju ili pišu poeziju, ja stvaram velike poslove — to je moj užitak“, napisao je Trump 1987. godine u svojoj knjizi.
Osim nekretnina, okušao se i u sportu — pokrenuo je USFL ligu američkog nogometa, a kasnije i Trump University, instituciju koja je trebala podučavati tajne uspjeha u poslovanju s nekretninama. Njegova popularnost, čini se, nije bila slučajna. U očima mnogih Amerikanaca, Trump je djelovao kao čovjek iz naroda, iako je pripadao društvenoj eliti.
Kontroverze oko rasizma
No, 1989. godine ponovno je dospio u središte nacionalne pažnje — ovaj put zbog rasnih napetosti. Nakon brutalnog napada na mladu ženu u Central Parku, petorica tinejdžera – svi pripadnici manjina, Afroamerikanci i Latinoamerikanci – uhićena su i optužena. Kasnije se pokazalo da su priznanja iznuđena pod pritiskom. Trumpov odgovor bio je dramatičan i provokativan: platio je oglas na cijeloj stranici vrijednosti 85.000 dolara u kojem je pozvao na vraćanje smrtne kazne, potpisujući ga vlastitim imenom.
Čak i nakon što su optuženi mladići oslobođeni, Trump je nastavio tvrditi da „nisu dobri momci“. Iste godine, u jednom televizijskom intervjuu na NBC-u, izjavio je kako crnci zapravo imaju prednost te da bi radije bio „obrazovani mladi crnac nego bijelac u Americi 1989.“ Izjava je izazvala val reakcija – jer unatoč njegovoj tvrdnji, afroamerička zajednica tada još nije imala jednake prilike u obrazovanju i zapošljavanju kao bjelačka većina.
Dokumentarac o Trumpovoj biografiji
Biznis izazovi i turbulentni privatni život
Početak devedesetih za Donalda Trumpa bio je sve samo ne miran. Tržište nekretnina, dotad njegov glavni izvor moći i slave, doživjelo je nagli pad 1990. godine. Vrijednost njegova carstva srušila se s procijenjenih 1,7 milijardi na tek oko 500 milijuna dolara. Trumpova organizacija morala je posegnuti za ogromnim kreditima kako bi opstala — situacija koja je ozbiljno prijetila potpunim bankrotom. Za mnoge promatrače, njegov financijski pad bio je savršena metafora za kraj razdoblja biznis-ekstremizma osamdesetih — vremena glamura, rizičnih ulaganja i beskrajne samouvjerenosti. Ipak, u pravom „trumpovskom“ stilu, uspio je preokrenuti situaciju: već do 1997. njegovo se bogatstvo ponovno procjenjivalo na gotovo dvije milijarde dolara.
Trumpov imidž uspješnog biznismena nakratko je zasjenila burna medijska sapunica njegova razvoda od Ivane Trump, koji je punio tabloide i naslovnice. Ubrzo se ponovno oženio — ovaj put za glumicu u usponu Marlu Maples. Njihova kći Tiffany rođena je samo dva mjeseca prije vjenčanja 1993. godine. Brak, međutim, nije dugo potrajao: 1997. su se razdvojili, a dvije godine kasnije i službeno razveli. Nakon toga Trump započinje vezu sa slovenskom manekenkom Melanijom Knauss, s kojom se vjenčao 2005. na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi. Među uzvanicima su bili i Bill te Hillary Clinton. Godinu kasnije, par je dobio sina Barrona.
Angažman u svijetu zabave
Trumpova poslovna znatiželja nije poznavala granice. Godine 1996. ušao je u svijet glamura i reflektora, udruživši se s NBC-jem u kupnji Miss Universe Organization, koja organizira tri velika izbora ljepote — Miss Universe, Miss USA i Miss Teen USA. Njegov brend tada je dosegnuo globalnu prepoznatljivost, a mnogi su poduzetnici plaćali visoke iznose samo da bi mogli istaknuti njegovo ime na svojim zgradama i projektima. Sve se to promijenilo 2015., kada je Trump objavio predsjedničku kandidaturu, što je dovelo do raskola s NBC-jem i prodaje udjela u organizaciji.
No pravi iskorak u zabavnu industriju dogodio se 2004. godine kada je lansirao reality show „Pripravnik“ (The Apprentice). Emisija je bila jednostavna, ali magnetično privlačna: natjecatelji su se borili za priliku da postanu menadžeri u Trumpovoj organizaciji, dok bi on, sa svojom karakterističnom strogom gestom, presuđivao riječima — „Otpušten si“. Serija je postala televizijski fenomen i donijela Trumpu novu slavu, ali i nominaciju za nagradu Emmy. Uspjeh je potaknuo i spin-off „Celebrity Pripravnik“, u kojem su sudjelovale poznate osobe poput Lennoxa Lewisa, Dennisa Rodmana i Leeze Gibbons.
Zanimljivo, iza kulisa, Trump je bio znatno topliji nego što je to prikazivao na ekranu. Njegovi zaposlenici opisivali su ga kao šefa koji zna prepoznati potencijal, nagraditi trud i ponuditi drugu priliku. Mladim, ambicioznim ljudima davao je odgovornost i priliku da rastu — i, za razliku od njegove TV-personalnosti, rijetko bi nekoga doista „otpustio“.
Milijarder koji ne zna stati
Ulaskom u 21. stoljeće Donald Trump je dokazao da njegovu ambiciju ne mogu zaustaviti ni ekonomske krize ni loši naslovi. Širio je svoje poslovno carstvo diljem svijeta, pretvarajući svoje ime u globalni brend luksuza. Među njegovim najpoznatijim projektima nalaze se Trump World Tower u New Yorku, Trump International Hotel and Tower u Chicagu, Trump Hotel u Las Vegasu te ekskluzivni Mar-a-Lago Club u Palm Beachu na Floridi. No Trumpovi zlatni natpisi nisu krasili samo američke gradove — njegovi su projekti nicali i u Panami, Rio de Janeiru, Vancouveru i Torontu.
Američki poslovni magazin Forbes svrstao ga je 2016. među najbogatije ljude planeta: 324. mjesto na svjetskoj razini i 113. u Sjedinjenim Državama, s procijenjenim bogatstvom od 4,5 milijardi dolara. Trump je, čini se, uspio pretvoriti svoje prezime u sinonim za moć, sjaj i neumoljivu vjeru u vlastiti uspjeh. Religijski, Trump se oduvijek deklarirao kao kršćanin. Dugo je pripadao Prezbiterijanskoj crkvi, no od 2020. opisuje se jednostavno kao „kršćanin bez denominacije“. Često ističe da mu je Biblija najdraža knjiga, odmah nakon njegove vlastite — Umjetnost dogovora. Tijekom karijere objavio je niz knjiga, a najnovija, Spasimo Ameriku (2024.), svojevrsni je manifest u kojem podsjeća na postignuća iz svog predsjedničkog mandata (2017.–2021.) i predstavlja viziju „novog doba američkog prosperiteta“.
Trump je također počasni član pop-kulture. Dobitnik je brojnih priznanja, a među najpoznatijima su zvijezda na Šetalištu slavnih u Hollywoodu i naslov Osobe godine magazina Time 2016. godine. Ironično, iako često kritizira novinare i optužuje medije za „lažne vijesti“, Trump bez njih ne bi bio – Trump. On razumije njihovu moć bolje nego itko. Svakog jutra, i prije nego što je zakoračio u politiku, s entuzijazmom bi provjeravao novinske stupce i televizijske priloge ne bi li vidio gdje se njegovo ime spominje. Za njega, mediji nisu neprijatelji – oni su gorivo koje hrani njegovu neutaživu potrebu za pažnjom i potvrdom vlastite veličine.
Političko levitiranje
Trumpova politička putanja oduvijek je bila poput promjenjivog mozaika — teško ju je svrstati u jednu boju ili ideološki okvir. Iako se najveći dio života poistovjećivao s Republikanskom strankom, njegov odnos prema politici bio je više pragmatičan nego doktrinaran. Još tijekom 1980-ih podržavao je Ronalda Reagana i njegove konzervativne reforme, a 1987. službeno se registrirao kao republikanac. Već sljedeće godine počeo je razmišljati o predsjedničkoj kandidaturi — ideji koja će ga, s prekidima, pratiti desetljećima.
Krajem devedesetih, Trump mijenja smjer. Godine 1999. pridružuje se Reformističkoj stranci, koju je tada osnovao milijarder Ross Perot. U listopadu iste godine objavljuje da osniva istraživački odbor koji će procijeniti njegove šanse na predsjedničkim izborima 2000. godine. Na trenutak se činilo da bi Trump mogao ozbiljno ući u utrku, no ubrzo je odustao — Reformistička stranka tonula je u unutarnje sukobe, a Trumpovi rezultati na predizborima u Kaliforniji bili su razočaravajući. Ipak, sjeme političkih ambicija već je bilo posađeno.
Od 2001. do 2008. izjašnjavao se kao demokrat, često se poistovjećujući s umjerenim i poslovno orijentiranim krilom stranke. No, kada je 2008. došlo vrijeme izbora, odlučio je podržati republikanskog kandidata Johna McCaina, smatrajući ga „pravim američkim junakom“. Godinu kasnije ponovno se vraća u Republikansku stranku i obećava da to povratništvo neće biti privremeno.
Kroz godine, Trump je donirao i demokratima i republikancima, ovisno o kontekstu i osobnim interesima, što dodatno potvrđuje njegovu političku prilagodljivost. Tijekom 2012. ponovno su se pojavile glasine o mogućoj predsjedničkoj kandidaturi, no tada je procijenio da trenutak još nije pravi. Samo tri godine kasnije pokazat će se — itekako jest.
Trump postaje političar
U lipnju 2015. Donald Trump je učinio ono o čemu se godinama samo nagađalo — s nebodera Trump Tower u New Yorku obznanio je da se kandidira za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Njegov ulazak u utrku odmah je izazvao politički potres. Iako su mnogi isprva kampanju doživjeli kao medijski show, Trump se u rekordnom roku probio među glavne favorite unutar Republike stranke, zasjenivši iskusne političare i guvernere.
Njegova strategija bila je jednostavna, ali eksplozivna. Kampanju je usmjerio na teme koje su godinama tinjale među običnim Amerikancima — ilegalna imigracija, gubitak radnih mjesta zbog seljenja proizvodnje u inozemstvo, ogroman državni dug, opasnost od islamskog terorizma i potrebu za novom, realističnijom vanjskom politikom. Sve te ideje Trump je pretočio u slogan koji će postati simbol čitave ere: „Učinimo Ameriku opet velikom“ (Make America Great Again – MAGA).
Paralelno je promovirao i načelo „Amerika na prvom mjestu“ (America First) — viziju prema kojoj bi SAD trebao prestati trošiti resurse na beskrajne ratove i pomaganje stranim državama, te se umjesto toga usredotočiti na vlastite interese, gospodarstvo i sigurnost.
Njegov neobičan spoj populizma, nacionalnog ponosa i sirove retorike privukao je milijune nezadovoljnih birača. Do svibnja 2016. svi su njegovi republikanski protukandidati redom odustajali iz utrke, priznajući da se suočavaju s fenomenom koji ne mogu nadmašiti. U srpnju iste godine, na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, Donald Trump je službeno imenovan kandidatom za predsjednika, a za svog potpredsjednika izabrao je guvernera Indiane — Mikea Pencea.
Pobjeda
Trump je svoju predsjedničku kampanju vješto izgradio na slici outsidera — čovjeka izvan političkog establišmenta koji „govori ono što misli“ i ne duguje ništa nikome. Njegov populistički pristup, začinjen jednostavnim, ali snažnim porukama, postao je glazba za uši milijunima konzervativnih i desno orijentiranih birača, posebno bijelaca iz prigradskih i ruralnih dijelova Amerike koji su osjećali da ih je politička elita zaboravila.
Dok su ga tradicionalni mediji svakodnevno napadali, a politički establišment ga pokušavao ismijati i marginalizirati, Trump je prkosno gradio momentum. I tada se dogodilo ono što je malo tko očekivao: 8. studenog 2016. godine Donald Trump pobijedio je na predsjedničkim izborima, šokiravši svijet i razbivši predviđanja gotovo svih anketa. Američki narod, barem onaj njegov konzervativniji dio, odlučio je stati iza čovjeka koji je obećao „vratiti Ameriku narodu“ i stvoriti novu, ponosnu i snažnu državu. Zanimljivo, kultna animirana serija „Simpsoni“ predvidjela je taj scenarij još 2000. godine — šala koja je godinama kasnije postala stvarnost.
Trumpov prvi mandat, od 2017. do 2021., bio je jednako burna mješavina uspjeha i kontroverzi. Umjesto klasične predsjedničke rutine, Bijela kuća pretvorila se u stalno poprište političkih bitaka. Velik dio svog mandata Trump je proveo braneći se od optužbi da je ruski agent i da je u suradnji s Moskvom osvojio vlast. Uz to, suočio se s nizom drugih afera — od navodnih zlouporaba položaja do prekoračenja ovlasti — što je kulminiralo s dvjema povijesnim procedurama opoziva (impeachmenta) u Kongresu. Unatoč svemu, Trump je ostao vjeran svom imidžu – borcu koji nikada ne odustaje, bez obzira koliko protivnika ima.
Krah i snažan povratak
Predsjednički izbori 3. studenog 2020. odvijali su se u sjeni globalne pandemije koronavirusa, koja je promijenila način glasanja, vođenja kampanje i svakodnevnog života. U takvom ozračju Donald Trump je tijesno izgubio bitku za drugi mandat. Izbori su bili obilježeni nizom nejasnoća, kontroverzi i sumnji, koje su otvorile mnoga pitanja o mogućim nepravilnostima — pitanja na koja do danas nije dan jasan odgovor.
Nakon poraza, činilo se da je Trumpova politička karijera završena. Društvene mreže su ga blokirale, mediji su ga proglasili „bivšom epizodom američke povijesti“, a njegovi protivnici slavili su njegov pad. No, kao i mnogo puta prije, Trump je iznova dokazao da ga je prerano otpisati. Unatoč optužbama za poticanje napada na Capitol Hill 6. siječnja 2021., zadržavanju povjerljivih dokumenata, pa čak i pokušaju izborne manipulacije, Trump nije odustao. Naprotiv — sve je to pretvorio u gorivo za povratak, predstavljajući se kao žrtva „političkog progona“. Čak ni dva pokušaja atentata nisu uspjela poljuljati njegovu odlučnost.
Ljeto 2024. označilo je njegov trijumfalni povratak na političku scenu: ponovno je postao republikanski kandidat za predsjednika. A ono što se dogodilo 5. studenog iste godine ušlo je u povijest — Trump je uvjerljivo pobijedio. Osvojio je gotovo sve swing države, ali i ukupan broj glasova, što mu nije pošlo za rukom 2016. godine. Iako su mnogi analitičari očekivali neizvjesnu i iscrpljujuću izbornu utrku, Trump je iznenadio čak i svoje pristaše: pobijedio je Kamalu Harris već tijekom izborne noći, s razlikom koja nije ostavljala prostora za dvojbe. Njegov povratak u Bijelu kuću bio je više od političke pobjede — bio je to dokaz da u američkoj politici nikad ne treba podcijeniti čovjeka koji uživa prkositi svima.
Povijesna osoba za sva vremena
Kao 45. i 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump upisao je svoje ime u povijest na način na koji je to malo kojem političaru pošlo za rukom. Njegov uspon, pad i povratak predstavljaju gotovo filmsku priču o ambiciji, upornosti i vjeri u vlastitu iznimnost. Tek će budućnost pokazati kakva će biti konačna ocjena njegova nasljeđa — hoće li ga povijest pamtiti kao reformatora, vizionara ili kao simbol razdora. No jedno je sigurno: Trumpov put bio je jedinstven, nepredvidiv i neponovljiv.
Njegova pojava nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Trump izaziva emocije krajnosti — obožavanje ili prezir, bez sredine. Za jedne je on genij biznisa i politički revolucionar, za druge kontroverzni populist čiji stil ruši sve norme. Možda ga je najtočnije opisati kao vrhunskog poduzetnika, karizmatičnog bogataša i političara koji je promijenio lice Amerike. Nakon njega, američka politika više nikada neće biti ista. Njegova izjava o samom sebi sve govori: „Voljeli ga ili mrzili, Trump je čovjek koji je siguran oko onoga što želi i kreće kako bi to dobio, nema ograničenja. Žene se pale na njegovu moć jednako kao i na novac.“
Kliknite ovdje za prvi dio članka.
Izvori:
https://www.britannica.com/biography/Donald-Trump
https://www.trump.com/leadership/donald-j-trump-biography
https://en.wikipedia.org/wiki/Donald_Trump
https://www.whitehousehistory.org/bios/donald-j-trump
https://www.biography.com/political-figures/donald-trump
https://www.bbc.com/news/world-us-canada-35318432
