Autor: Matija Šerić
Brzezinski je posebnu pozornost posvetio tzv. „ruskom pitanju“. Rusko pitanje u teoriji Velike šahovske ploče je složeno. Brzezinski iznosi nekoliko različitih interesa o ruskoj državi nakon pada komunističkog režima 1991. Rusi su nesigurni o tome što je Rusija, što znači biti Rus i gdje se točno Rusija geografski nalazi. Rusija je 1990-ih prošla mnogobrojne promjene nakon što su se mnoge bivše države SSSR-a odcijepile kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Gruzija, a i sama je doživjela kompliciranu transformaciju iz socijalizma u kapitalizam.
„Rusko pitanje“ – pitanje svih pitanja
Pitanja koja zahtijevaju odgovor, a iskrsnula su nakon ruskog osamostaljenja su: 1) kako se Rusija želi povezati sa Zapadom; 2) koliko je SAD zabrinut za budućnost ruske države; 3) kako se američko-ruski odnosi mogu poboljšati i 4) kako zadržati rusku državu u mogućim ekspanzionističkim namjerama. Brzezinski nije bio jasan u definiranju preciznih prepreka koje Rusija mora savladati kako bi postala moćna država u budućnosti. SAD treba biti vrlo zabrinut što se tiče budućnosti Rusije. Brzezinski iznosi da ruska država nastoji povratiti kontrolu nad regijom Srednje Azije što predstavlja prijetnju američkim interesima. Tvrdi da Rusija ima tri nove škole mišljenja za međunarodne odnose: 1) zrelo strateško partnerstvo sa SAD-om; 2) naglasak na „bliskom susjedstvu“ kao centru ruskih interesa i 3) protusavez protiv Amerike i njenih interesa. Očito je u najboljem američkom interesu da se osigura srdačan dijalog i suradnja između dvije velike sile.
Sukob postaje konstanta američko-ruskih odnosa
Brzezinski je proročanski isticao kako postoji velika vjerojatnost rata između Rusije i SAD-a sve dok Rusija nastavlja održavati svoje autoritarno uređenje i projicira moć u mnogim dijelovima svijeta poput Ukrajine i Bliskog istoka. Brzezinski daje nekoliko primjera kako su SAD i Rusija htjeli poboljšati odnose. SAD je pokrenuo „zrelo strateško partnerstvo“ s Rusijom koje je zamijenilo bivše natjecanje. Neposredno nakon kraja Hladnog rata američko-ruski odnosi znatno su se poboljšali.
Predsjednik George W. Bush odradio je prvi posjet Rusiji kako bi se susreo s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. SAD i Rusija imali su pozitivne trenutke u posthladnoratovskom razdoblju kao što je suprotstavljanje terorizmu, ali su uvijek postojala neslaganja oko Čečenije. I Washington i Moskva bi trebali zajedno raditi kako bi Rusija postala uspješna demokratska država. Kasniji događaji, pokazali su kako stalni sukobi i sučeljavanja imaju prednost pred suradnjom i partnerstvom koje je ostavljeno za neka buduća vremena.
Intervju s Brzezinskim
Ukrajina – stožerna točka američkih strateških interesa
Za razliku od mogućeg razvoja odnosa između Rusije i SAD-a, prema teoriji Velike šahovske ploče Brzezinski tvrdi da na određene načine SAD može zadržati Rusiju u njenoj ograničenoj sferi utjecaja. Rusi nisu bili sretni kad su dopustili 2000-ih da se američki vojnici stacioniraju u Srednjoj Aziji pod barjakom borbe protiv terorizma u Afganistanu, ali su ipak pristali na privremene američke vojne baze. Brzezinski ističe da je Ukrajina stožerna točka koja kopnenim putem povezuje Rusiju sa zapadnom Europom, pa sve dok se Ukrajina protivi ruskom pristupu svom teritoriju Rusija nema izravnu rutu prema zapadnoj Europi.
Geografski, Ukrajina je smještena između sjevernog dijela Bliskog istoka, istočno od EU-a i NATO-a i zapadno od Rusije. Ukrajina je iz tih razloga jedna od najvažnijih stožernih točaka za američke interese na euroazijsoim svjetskom otoku. Treba dodati da je Ukrajina jednako, a možda i više važna za ruske interese na istom području. Zato i dolazi do konflikata. Brzezinski je proročanski predvidio ukrajinsku krizu 2014. i sukob SAD-a i Rusije oko te zemlje. Trenutno je Ukrajina u stanju nereda i s nesigurnom političkom budućnošću. Ukrajinska kriza i Rusko-ukrajinski rat pokazali su koliko je velika uloga Ukrajine u geopolitici.
Ishod američke hegemonije ovisi o euroazijskoj ploči
U ostatku teorije pozornost je posvećena i ostalim važnim dijelovima svijeta poput Baltika, jugozapadne Azije, Bliskog istoka, srednjoazijskih republika. Međutim, Euroazija, iliti prostor kojeg britanski geostrateg Halford Mackinder naziva Heartland, najključnije je područje svijeta i prema Brzezinskom. On, opet proročanski, opisuje vrlo zabrinjavajuću situaciju u godinama koje dolaze ako Sjedinjene Države ne stvore trajniju dominaciju nad širokim područjima svijeta.
„Ova velika, čudnovato oblikovana euroazijska šahovska ploča – proteže se od Lisabona do Vladivostoka – pruža postavke za ‘igru’. Ako srednji prostor može biti uvučen sve više u šireću orbitu Zapada (gdje Amerika prevladava), ako južna regija nije podvrgnuta dominaciji jedne sile, i ako Istok nije ujedinjen tako da izaziva isključenje Amerike sa svojih offshore baza, tada se može ustvrditi da je Amerika prevladala. Ali ako srednji prostor odbija Zapad, postaje asertivan jedinstveni entitet ili pridobije kontrolu nad Jugom ili formira savez s velikim istočnim igračem, tada se američki primat u Euroaziji dramatično smanjuje.“
Aktualnost teorije
Teorija Velike šahovske ploče Brzezinskog svakako je točna i dobro promišljena (jer tko vlada Euroazijom vlada cijelom svijetom) i nju su prihvatili i u djelo, odnosno američku vanjsku politiku, pretvorili Bill Clinton i svi ostali predsjednici do Donalda Trumpa. Američki stručnjak poljskog podrijetla je uspio u svom naumu i opet je američkoj javnosti vratio usmjerenje na svjetska pitanja. Koliko je takva teorija u praksi moralna i opravdana može se razglabati, ali SAD je i dalje prva sila svijeta. Budući da su se na prostoru Euroazije uzdignule Rusija i Kina, može se reći da teorija nije u potpunosti realizirana, ali je i dalje aktualna u američkoj vanjskoj politici skoro 30 godina poslije prvotne objave i nakon što je njen autor 2017. napustio ovaj svijet. Hoće li američka hegemonija opstati ili će prevladati neke druge sile, vrijeme će pokazati.
