Autor: Matija Šerić
Kineski Nacionalni zavod za statistiku upravo je objavio ekonomsku bilancu Narodne Republike Kine za srpanj. Rezultati su više nego pozitivni. Može se ustvrditi kako kinesko gospodarstvo nastavlja rasti usprkos izazovima koje donosi svjetsko gospodarstvo u 2025. godini. Kineska industrijska proizvodnja (prerađivačka industrija, energetski sektor i rudarstvo) u srpnju je porasla za značajnih 5,7 % u odnosu na isto razdoblje lani te 0,38 % u odnosu na lipanj. Glavni pokretači industrijskog rasta bili su sektor proizvodnje opreme i visokotehnološka industrija, koji su zabilježili rast od 8,4 odnosno 9,3 posto.
Potrošači i investicije – poticatelji razvoja
Prodaja u maloprodaji, koja se često uzima kao glavni pokazatelj potrošačkih navika, u srpnju je bila viša za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je malo slabiji rezultat u usporedbi s rastom od 4,8 posto u lipnju. Ulaganja u infrastrukturu porasla su za 1,6 posto u prvoj polovici tekuće godine, što je nešto sporiji rast u odnosu na 2,8 posto zabilježenih u prvom polugodištu 2024. Stopa nezaposlenosti u urbanim područjima iznosila je u srpnju 5,2 posto.
Objašnjen trgovinski rat SAD-a i Kine
Živahno gospodarstvo
Statistički podaci nesumnjivo pokazuju kako usprkos velikim nestabilnostima i promjenama na svjetskim tržištima te negativnom učinku loših vremenskih prilika u Kini, kinesko gospodarstvo ostaje vitalno, živahno i zadržava stabilan zamah. Nestabilnosti na svjetskim tržištima ponajprije su posljedica Trumpovih carina koje on provodi sukladno svojoj vanjskopolitičkoj agendi „Amerika na prvom mjestu“. Američko-kineski trgovinski rat carinama dosegao je vrhunac u travnju kad je Washington nametnuo 145 posto carina na kinesku robu, a Peking se osvetio tako što je podigao carine na američku robu na 125 posto.
Trump udara carinama, ali Kinezi dugoročno pobjeđuju
Trump je morao popustiti pokraj mjeseca nakon što su ga direktori vodećih američkih maloprodajnih kompanija upozorili da će daljnja eskalacija dovesti do drastičnog poskupljenja i nestašica robe široke potrošnje. Prijetila je mogućnost da na policama američkih supermarketa nema osnovnih prehrambenih proizvoda (soje, svinjetine, riže, piva i mlijeka) i potrepština za svakodnevnu upotrebu (odjeće, obuće, računala, namještaja…). U svibnju su carine privremeno smanjene sa 145 na 30 posto (kineska roba u SAD-u) i sa 125 na 10 posto (američka roba u Kini) na rok od 90 dana.
Dana 29. srpnja dvije države dogovorile su produljenje pauze na carine za još 90 dana prilikom čega se pridržavaju navedenih tarifa. Konačni dogovor o carinama bi trebao se dogoditi na summitu dvojice predsjednika Xi Jinpinga i Donalda Trumpa. To naravno ide na ruku kineskom gospodarstvu. Kinesko gospodarstvo je manje ovisno o američkoj robi nego SAD o kineskoj. To je stavka koja pogoduje aktualnom rastu gospodarstva Kine.
Veliki infrastrukturni projekti se dovršavaju 2025.
Klimatske promjene stavljaju Kinu pred veliki ispit
U lipnju i srpnju 2025. godine, Kina je bila pogođena izuzetno ekstremnim vremenskim neprilikama koje su podrazumijevale rekordne vrućine, obilne kiše, poplave i suše. U lipnju su Kina pogodili tropski ciklon Wutip i tropska depresija, što je donijelo poplave, klizišta i evakuacije. U Guizhouu su rijeke preplavile gradove, uništile infrastrukturu i generirale velike štete.
U srpnju je Kina zabilježila najvišu potrošnju električne energije u povijesti, premašivši 1,5 milijardi kilovata, zbog valova vrućine koji su zahvatili gotovo cijelu zemlju. Temperature su u nekim područjima dosezale i do 46°C.
Tijekom istog mjeseca, snažne kiše uzrokovale su poplave u sjeveroistočnim i južnim provincijama, uključujući Peking i Hebei. U Pekingu su zabilježene najobilnije oborine u posljednjim desetljećima. Poginulo je najmanje 38 osoba, a više od 80.000 ljudi je evakuirano. U nekim pokrajinama, poput Henana i Shandonga, zabilježena je kombinacija suše i poplava, što je negativno utjecalo na poljoprivrednu proizvodnju.
Socijalizam s kineskim karakteristikama funkcionira
Usprkos ekstremnom nevremenu – posljedica klimatskih promjena – kinesko gospodarstvo nastavlja koračati naprijed poput broda koji sigurno plovi kroz oluju. Snažna domaća potražnja, strateška državna ulaganja (sukladno modelu Socijalizma s kineskim karakteristikama iliti državnog kapitalizma) i brza prilagodba industrije omogućuju Kinezima prevladati gubitke u poljoprivredi i poremećaje u opskrbnim lancima. Tehnološki i uslužni sektori djeluju kao okidači razvoja, osiguravajući stabilan i živahan rast, čak i kad je priroda neprijateljski nastrojena.
„Kineski zmaj“ pokazuje svoju snagu
Kineski Nacionalni zavod za statistiku u svom izvještaju potvrdio je predanost učinkovitoj provedbi politika usmjerenih na očuvanje stabilnosti u zapošljavanju, poslovnoj aktivnosti, tržištima i očekivanjima. I u tome su Kinezi uspješni. Njihovo gospodarstvo je gospodarstvo „zmaja koji se uzdiže“, tj. predvođeno kombinacijom inovacija, industrijske snage i strateških ulaganja. Baš zato je vrlo otporno na krizne situacije. Kina je sposobna istovremeno održavati rast, poticati tehnologiju i nametnuti svoj globalni utjecaj. Formalno Kina ima 2. gospodarstvo svijeta, a zapravo je 1. gospodarska supersila svijeta. I to je nešto što boli mnoge na Zapadu iako su Zapadnjaci potaknuli kineski gospodarski uzlet prije otprilike pola stoljeća.
