Autor: Matija Šerić
Svatko tko kupuje kavu i proizvode od kave u dućanima mogao je primijetiti posljednjih mjeseci drastična poskupljenja. Početkom srpnja u većini hrvatskih supermarketa cijena 1 kg mljevene kave iznosi otprilike 18 eura, dok pola kilograma iznosi 9 ili 10 eura. To su strahovite visoke cijene. Potrošači moraju čekati sniženja kako bi mogli uštedjeti pokoji euro. Cijene toplih napitaka od kave u kafićima su još nepovoljnije. Slično je i u ostatku Europe i svijeta. Cijene kave su otišle u nebesa. S obzirom na nepovoljne trendove na tržištu stanje bi moglo biti još i gore, tj. kava bi mogla postati napitak dostupan samo bogatašima.
Trumpov brazilski harač – 50 posto
Dva su glavna krivca za moguće novo poskupljenje kave: Donald Trump i loš urod kave. U srijedu 9. srpnja kontroverzni američki lider potpisao je odredbu prema kojoj bi američke carine na uvoz robe iz Brazila, uključujući kavu, trebale skočiti na ogromnih 50 posto. Carine bi trebale stupiti na snagu 1. kolovoza osim ako u međuvremenu ne dođe do bilateralnog dogovora. Sjedinjene Države trećinu kave za svoje potrebe uvoze iz Brazila. Iako imaju nešto svojih usjeva kave na Havajima i Portoriku, Amerika se oslanja na uvoz kako bi zadovoljila rastuću potražnju. Američki doručak bi mogao znatno poskupjeti jer iz Brazila Amerikanci masovno uvoze i omiljeni sok od naranče. Oba proizvoda su svojevrsni „trademark“ američkog doručka, ali i doručka mnogih građana svijeta.
Trumpova osveta
Trumpov potez otvoreno je politički motiviran i on to ne krije. Na meti mu je brazilski Vrhovni sud koji sudi bivšem desničarskom predsjedniku Jairu Bolsonaru, njegovom savezniku, zbog navodne uloge u pokušaju poništavanja izbora 2022. na kojima je trijumfirao ljevičar Luiz Inácio Lula da Silva. Uz to, Trump je u javnom pismu kao razlog za podizanje carina Brazilu naveo i kazneni progon američkih društvenih mreža u Brazilu jer nisu poštovale lokalne zakone. Trumpa nije omela činjenica kako je Amerika prošle godine imala trgovinski suficit u bilateralnoj trgovini s Brazilom u iznosu od čak 6.8 milijardi dolara. Brazilski predsjednik Lula da Silva izjavio je istog 9. srpnja da će Brazil odgovoriti recipročnim mjerama. Lula se pozvao na nedavno usvojeni zakon kojim se vladi omogućuje donošenje proporcionalnih protumjera.
Nadolazeća nova inflacija cijena kave
Marcos Matos, izvršni direktor Cecaféa, brazilskog vijeća izvoznika kave, rekao je kako će carine „naštetiti nama, izvoznicima kave, u smislu radnih mjesta, prihoda i troškova. Također će naštetiti američkoj industriji i krajnjim potrošačima, koji će na kraju plaćati više.” Ako carine uskoro ne padnu na razumnu razinu, primjerice oko 10 posto, najveće svjetske prerađivačke kompanije kave poput Starbucksa, Lavazze i Nescaféa suočit će se sa znatno većim troškovima poslovanja.
To je potvrdio i Giuseppe Lavazza, čelnik istoimene kompanije. On i drugi biznismeni zaključuju da će kavene kompanije pokušati ublažiti udar viših carina kako ih ne bi morali osjetiti krajnji potrošači, ali to neće biti nimalo lako. Jedna od taktika za ublažavanje troškova mogla bi biti uvoz zrna kave iz drugih zemalja umjesto iz Brazila, no kompanije će vjerojatno svejedno morati plaćati više za kavu. Sasvim je izvjesno kako će stradati najviše obični ljubitelji crnog napitka.
Loš urod kave
Posljednjih nekoliko godina svjetska proizvodnja kave pati zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. U Brazilu, najvećem proizvođaču arabike kave, česte su bile suše i mrazovi ili obilne kiše koje su smanjile prinose. Slične probleme bilježe i druge zemlje poput Kolumbije i Vijetnama (najveći proizvođač robusta kave). Sve to uzrokuje manju ponudu kave na tržištu i, posljedično, rast cijena. Zbog toga potrošači trpe udar na svoj kućni budžet. Početkom ove godine cijene kave dosegnule su povijesno visoke razine. Inflacija cijena je mnoge natjerala da posegnu dublje u džep za jutarnji espresso, cappuccino ili macchiato. Berba kave u Brazilu za ovu godinu trenutno je na odrađena na razini od 40%, što je manje u odnosu na 52% koliko je bilo u isto vrijeme lani. Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakvi trendovi mogli nastaviti ukoliko se ne pronađu načini za prilagodbu proizvodnje klimatskim promjenama.
Reportaža o Trumpovima carinama
Domino efekt poskupljenja
Izgledno je kako bi povećanje carina moglo dodatno opteretiti potrošače koji se već godinama bore s rastom cijena kave. Skuplja kava u Americi uzrokovat će domino efekt – kava će poskupjeti na svjetskim tržištima, odnosno u većini kafića, restorana i trgovina diljem svijeta. Iako su cijene na globalnim tržištima u lipnju pale za oko 17% zbog napretka berbe i očekivanja veće ponude, i dalje su 18% više u odnosu na 2024. Nedavno su cijene i arabike i robuste blago pale zahvaljujući očekivanjima boljih berbi, no taj je izgled sada zasjenjen rastućim trgovinskim tenzijama. Najava carina odmah je uzdrmala tržište kave. Terminski ugovori za arabiku u New Yorku porasli su više od 3.5% u četvrtak ujutro kao reakcija na vijest.
Prosvjedi u Brazilu kao odgovor
Nada u brazilsko-američki dogovor postoji
Postoji nada da će predsjednici Trump i Lula da Silva do početka kolovoza naći zajednički jezik i da američke carine za Brazil neće iznositi 50 posto. Američka ministrica poljoprivrede Brooke Rollins izjavila je krajem lipnja kako Bijela kuća razmatra izuzeća od carina za poljoprivredne proizvode koji se ne mogu uzgajati u SAD-u, uključujući kavu. I brazilskoj vladi je u cilju dogovor jer je njihova valuta, brazilski real, posljednjih dana od Trumpove najave izgubila dva posto vrijednosti.
Svi ljubitelji kave mogu se nadati da će doći do razumnog dogovora. I sadašnje cijene kave mnogi kupci širom svijeta ne mogu si priuštiti. Bilo kakvo dodatno poskupljenje odvest će kavu u kategoriju proizvoda rezerviranih za bogataše poput jastoga i kavijara. Ako dogovor ne bude postignut, svakodnevna šalica kave mogla bi postati prava privilegija.
