Autor: Matija Šerić
Budućnost je oduvijek očaravala ljude, provocirala njihovu maštu i budila znatiželju. Još prije nekoliko desetljeća, Eleanor Roosevelt, prva dama SAD-a, rekla je: „Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.“ Svi smo barem jednom u životu postavili pitanje: „Što nam donosi sutra?“ Ta vječna želja da zavirimo u ono što dolazi kreirala je cijelu plejadu proroka, a najpoznatiji među njima je Nostradamus. No, iako su njihova predviđanja fascinantna, danas je daleko sigurnije i pametnije gledati u budućnost kroz prizmu analize i promišljenog istraživanja, umjesto oslanjanja na puko nagađanje ili alternativne metode proricanja.
Pogled u neka buduća vremena
Suvremeni svijet u kojem živimo je dinamičan i nepredvidljiv te se muči s mnogobrojnim problemima poput ratova, klimatskih promjena, izbjegličkih kriza i demografskih izazova. Sutrašnjica je neizvjesna. Zato je sasvim normalno da se danas, koncem 2025., zapitamo kako će svijet izgledati 2050. godine? Kakva će biti politička, ekonomska, demografska, religijska i klimatska situacija na planetu Zemlji? To je pitanje koje ne zanima samo futurologe, već i obične ljude na svim kutevima našeg planeta. 25 godina predstavlja dug period u ljudskom životu, ali ako se zanemare velike nesreće poput udara kometa, velikih poplava, potresa ili nuklearnog armagedona, na temelju poznatih činjenica, trendova i procesa može se predviđati budućnost svijeta s velikom dozom sigurnosti.
Udvostručenje svjetskog gospodarstva
Ekonomija je najvažniji čimbenik o kojemu ponajviše ovisi izgled svijeta u godinama i desetljećima koja dolaze. Istraživanje ugledne konzultantske kompanije PricewaterhouseCoopers (PwC) procijenilo je da bi Narodna Republika Kina do 2050. trebala posjedovati najveće svjetsko gospodarstvo u smislu pariteta kupovne moći BDP PKM, dok bi Sjedinjene Američke Države mogle izgubiti zamah i zaostati iza Indije. Svjetsko bi se gospodarstvo do 2050. moglo udvostručiti uz pretpostavku općenito poticajnih mjera i izostanka većih globalnih katastrofa.
Azija – gospodarski pokretač svijeta
Na ljestvici koju čine 32 zemlje, temeljenoj na procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP) iskazanog paritetom kupovne moći (PKM), vodeće je mjesto pripalo Kini s procijenjenim BDP-om u 2050. godini od 58,5 bilijuna dolara i petinom udjela u svjetskom gospodarstvu. Slijedi Indija s BDP-om većim od 44 bilijuna dolara, dok se SAD našao na trećem mjestu s procijenjenom vrijednošću BDP-a iskazanom PPP-om od 34,1 bilijun dolara. Četvrto mjesto pripalo je Indoneziji s procijenjenim BDP-om od 10,5 bilijuna dolara, peto Brazilu sa 7,54 bilijuna, a šesto Rusiji sa 7,13 bilijun dolara.
Na sedmom mjestu se našao Meksiko sa 6,8 bilijuna $, osmi je Japan s 6,7 bilijuna dolara. Među isključivo europskim je gospodarstvima Njemačka na ljestvici BDP-a zauzela deveto mjesto s procijenjenom vrijednošću BDP-a u 2050. godini od 6,13 bilijuna dolara, a Velika Britanija zatvara krug prvih deset država svijeta s 5,3 bilijuna dolara. Riječ je o nedvosmislenoj dominaciji azijskih država, njih pet u top 10. Azija bi trebala preuzela središnju ulogu u globalnoj ekonomiji, a njena zemljopisna i gospodarska snaga te rast stanovništva čine kontinent ključnim pokretačem svjetskog razvoja. Azijska dominacija pokazatelj je povezanosti tehnološkog napretka, industrijskog razvoja i trgovinskih mreža u tamošnjim zemljama.
Uspon BRICS država
Svjetsko gospodarstvo bi trebalo biti udvostručeno po veličini do 2042. rastući po godišnjoj stopi od oko 2,6 % između 2016. i 2050. Gospodarstva u nastajanju (Kina, Indija, Indonezija, Rusija, Brazil, Turska, Meksiko) trebala bi i u idućih 20-ak godina biti motor rasta svjetskog gospodarstva i do 2050. godine činiti gotovo polovinu svjetskog gospodarstva, u odnosu na sadašnjih oko 35 posto. Goldman Sachs predviđa da bi do sredine stoljeća SAD trebao biti jedina članica G7 koja će se još kvalificirati kao jedna od zemalja najvećih gospodarstava svijeta. Druge članice te organizacije nadmašit će ne samo Kina nego i Indija, Brazil, Rusija, Indonezija i Meksiko. Uspjeh svih gospodarstava koja su u nastajanju ovisit će o tome hoće li policymakeri u njihovim zemljama poduzimati održive i učinkovite investicije u obrazovanje, infrastrukturu i nove tehnologije, a posebice umjetnu inteligenciju. Očito je kako će to i središta svjetske moći premjestiti prema istoku i jugu planeta.
Projekcije svjetske populacije
Prije par godina organizacija Ujedinjenih naroda (UN) izdala je izvješće o stanju svjetske populacije 2050. Tada bi na planetu Zemlji trebalo stanovati 9,8 milijardi stanovnika. Danas ih ima 8,2 milijarde. U izvještaju Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a navodi se da se broj stanovnika u svijetu svake godine povećava za 83 milijuna ljudi, a očekuje se da će se taj trend nastaviti usprkos kontinuiranom padu stope fertiliteta. Polovica stanovnika svijeta bi trebala biti smještena u devet država: Indija, Nigerija, Kongo, Pakistan, Etiopija, Tanzanija, SAD, Uganda i Indonezija. Indija je 2023. godine pretekla Kinu i postala najmnogoljudnija zemlja svijeta. U Indiji sada živi približno 1,46 milijarde, a u Kini 1.41 milijarde ljudi.
Nigerija bi do 2050. godine mogla prestići Sjedinjene Američke Države po broju stanovnika, čime bi postala treća najnaseljenija zemlja u svijetu. Nigerija bi trebala imati oko 410 milijuna stanovnika, a SAD 389 milijuna. U istom periodu očekuje se da će se broj stanovnika u 26 afričkih zemalja udvostručiti. Broj osoba starijih od 60 godina bi se trebao udvostručiti do 2050. Primjetan je pad stope fertiliteta u svugdje u svijetu pa čak i u Africi. Bit će to veliki izazovi za mirovinske sustave, ali i za zapošljavanje nove mlade radne snage.
Starenje Kineza
Iako će Kina po svemu sudeći biti ekonomski najjača svjetska država, problem je što kineska radna snaga naglo stari. Danas Kina ima 7,9 radno sposobnih ljudi (između 20 i 64 godine starosti) na jednu osobu stariju od 65 godina. Do 2050. imat će samo 2,2 radno sposobnog na jednog koji ne radi. Navodno niti jedna zemlja nije uspjela uzdržavati toliko starijih ljudi po jednom radniku. Ali, npr. u Hrvatskoj, omjer onih koji rade prema umirovljenima iznosi oko 1,2:1. Prema projekciji Standard & Poor’sa za 2050. godinu za 30 najnaprednijih zemalja – u tipičnoj naprednoj zemlji izdaci vezani uz starost porast će za otprilike 10% BDP-a. Pod pretpostavkom da će porezi ostati nepromijenjeni, baloni neto državnog duga skočit će sa 65 % BDP-a 2010. na 329 % 2050. godine i svesti državne obveznice na status bezvrijednih papira.
Gradsko stanovništvo će prevladavati
Prema prognozama novinara časopisa The Economist u knjizi „Megapromjena – Kako će izgledati svijet u 2050“, oko 70% čovječanstva živjet će u gradovima, na planetu će biti više od 400 megagradova s više od 10 milijuna stanovnika 2050. Ogromna koncentracija stanovništva u metropolitanskim područjima donijet će velike izazove u pogledu stanovanja, prijevoza, energetske opskrbe i kvalitete zraka. Gradovi će postati ključna središta inovacija, gospodarskog rasta i kulturne raznolikosti, ali će se istovremeno suočavati s problemima dohodovne nejednakosti i društvenih podjela. Upravljanje takvim urbanim megastrukturama zahtijevat će napredne strategije planiranja, digitalizaciju infrastrukture i održive politike razvoja. Također, bit će izazovno na selu uzgajati hranu kako bi se veliki gradovi prehranili. Očito će se sela morati presložiti i radi sebe i opskrbe gradova.
Veliki klimatski izazovi
U sljedećih 30-ak godina populacija će najviše porasti u zemljama koje najmanje pridonose emisiji stakleničkih plinova. No, u kojoj će mjeri brzorastuće zemlje pridonijeti globalnom zagrijavanju ovisit će više o obrascu gospodarskog rasta nego o obrascima populacije. Klimatske promjene već jesu jako veliki problem čovječanstva, a bit će sve gore. U budućim vremenima nastavit će rasti temperature zraka, izbijat će požari, suše, poplave, otapati se ledenjaci i dizati razine oceana što bi neke zemlje mogli izbrisati s lica Zemlje a neke raseliti i devastirati. Pritisak na prirodne resurse, poput vode i poljoprivrednog zemljišta, dodatno će se povećavati, pogoršavajući prehrambenu sigurnost i ekonomske nejednakosti. Klimatske izbjeglice će zapljusnuti svijet. Prema procjeni UN-a 2050. takvih će izbjeglica biti 250 milijuna. Masovni val migracija stvorit će ozbiljne probleme za države primateljice.
Siromašni će biti manje siromašni
Može se prognozirati smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih zemalja. Udio industrije i poljoprivrede u BDP-u će pasti. Kako ljudi postaju bogatiji, tako manji dio svojih prihoda troše na hranu a veći dio na druge usluge. To je djelomice stoga što proizvedena dobra postaju sve jeftinija u odnosu na usluge. Istovremeno, očekuje se rast srednje klase u zemljama u razvoju, što će dodatno potaknuti potrošnju i ekonomski rast. Globalna povezanost tržišta i tehnološki napredak omogućit će siromašnijim zemljama bržu integraciju u svjetsku ekonomiju. S druge strane, moglo bi biti više siromašnih u razvijenim zemljama, što je trend koji gledamo zadnjih godina.
Razvoj medicine
U idućim desetljećima očekuje se velik napredak u zdravstvenoj skrbi. Kompanije razvijaju nove tehnologije koje bi zdravstvenu skrb trebale učiniti jeftinijom i pristupačnijom. Vjerojatno će biti pronađeno cjepivo protiv HIV-a, a mnogo bolesti od kojih danas masovno umiru ljudi u siromašnim zemljama, trebale bi biti iskorijenjene. Međutim, svake godine pojavi se neka nova smrtonosna bolest, postoji opasnost da će neka od takvih zaraznih bolesti postati pandemična poput ebole ili Zika virusa. Zato će globalna suradnja u praćenju, prevenciji i brzom odgovoru na epidemije postati ključna za očuvanje javnog zdravlja.
Uspon religija
U pogledu religije, prema neovisnom istraživačkom centru Pew, 2050. kršćanstvo će i dalje biti najveća religija s 2,9 milijardi vjernika, dok će islam imati 2,8 milijardi vjernika. Religija, bez obzira na to što joj pada popularnost na Zapadu, širi se diljem svijeta. Tako će do 2050. muslimani činiti 10 % europske populacije, broj vjerski neopredijeljenih ljudi, čime se misli na ateiste, agnostike i druge osobe koje se ne povezuju s religijom, značajno opada. Sve će vjere doživjeti povećanje broja sljedbenika osim budizma. Glavni razlog za to je što trenutno živeći budisti imaju malo potomaka, te će ostariti i izumirati. Četvrtina svih kršćana, točnije njih 25,5 % godine 2010. je živjela u Europi. 2050. tu će ih biti tek 15,6%, dok će najmnogobrojniji biti u Africi. U Europi će vjerojatno do 2050. godine biti 10 % muslimana, a u SAD-u će to biti druga vjera po veličini.
Izvori:
The Economist: Megachange: The World in 2050
https://esa.un.org/unpd/wpp/Publications/Files/WPP2017_KeyFindings.pdf
http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=57028#.WVUYwnJSApt
http://www.pwc.com/gx/en/world-2050/assets/pwc-the-world-in-2050-full-report-feb-2017.pdf
http://www.therichest.com/rich-list/world/these-will-be-the-top-15-richest-countries-in-2050/
http://www.pewforum.org/2015/04/02/religious-projections-2010-2050/
https://worldostats.com/country-stats/population-by-country-2050-projection/
