Jedinstvene registarske pločice u Hrvatskoj – nacionalni imperativ

Autor: Matija Šerić

Hrvatska ima pregršt strukturalnih problema od kojih su svakako najvažniji demografski slom, nepravilan gospodarski razvoj koji se bazira na turizmu, zastario obrazovni sustav i zdravstvo puno manjkavosti. Radi se o složenim problemima koji se ne mogu riješiti preko noći nego su realno potrebne godine kako bi se „ispravile krive Drine“. Međutim, za donošenje nekih važnih administrativno-tehničkih odluka potreban je puno kraći period. Jedno od gorućih pitanja koje se može riješiti, možda ne preko noći, ali zasigurno brzo, jest uvođenje jedinstvenih registarskih pločica na vozilima, tj. eliminiranje naziva gradova.

Evolucija pločica

U početnim godinama samostalnosti, Hrvatska je naslijedila registarske pločice koje su bile dio bivše Jugoslavije, a nove pločice su uvedene tijekom 1992., kada je država postala neovisna i međunarodno priznata. Tri godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2016. uveden je modernizirani dizajn i dodan je grb EU. Međutim, ključna stavka na pločicama i dalje je ostala, a to su oznake gradova. Oznake kao što su RI, ZG, ST, OS, ZD pokazale su se problematičnima jer postaju meta vandala koji razbijaju i uništavaju vozila, a ponekad napadaju i same vozače i putnike u njima.

Dva motiva napada

Razbojnici nedjela ih čine iz dva motiva. Prvi je regionalni – netrpeljivost prema Dalmatincima, Istrijanima, Riječanima, Zagrepčanima, Slavoncima. Ne treba zanemariti kako mržnja prema pripadnicima istog naroda iz druge pokrajine Hrvatske neke maloumnike potiče na vandalske ispade. Drugi je razlog mnogo zastupljeniji i povezan je s nogometom. Nevaljalci razbijaju vozila zato što pretpostavljaju da su ih voze navijači Dinama, Rijeke, Hajduka, Osijeka ili nekog drugog nogometnog kluba. Huligansko nasilje izravna je posljedica nogometnog rivalstva i velik je problem zadnjih nekoliko desetljeća.

Očekivano, najgore prolaze splitske registarske oznake u Zagrebu i zagrebačke pločice u Splitu i Dalmaciji. Ništa bolje nije stanje s riječkim oznakama u Splitu i splitskim u Rijeci. Oštećenja vozila s takvim oznakama događaju se gotovo svakoga tjedna i pritom se stvaraju štete od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura. Većina incidenata ostaje nepoznata široj javnosti. Paradoks je kako razbijači vozila ne uzimaju u obzir kako možda vlasnici vozila nisu dio navijačkih skupina iz gradova u kojima je registrirano vozilo i kako možda oni ne navijaju za klub iz svog grada.

Prednosti za osobe

Kada bi se uvele unificirane registarske pločice na razini cijele Hrvatske to bi bio odličan potez iz više razloga. Eliminirala bi se oštećenja na vozilima kao što su bušenje guma, oštećenje lima, laka i stakala, ali i opasniji ispadi kao što su zapaljenja vozila. Istovremeno, vozači i putnici iz vozila ne bi bili meta fizičkih napada huligana što se također povremeno događalo.

Prednosti za institucije

Promjena pločica dobro bi došla hrvatskom zdravstvu jer hitna služba ne bi morala primati ozlijeđene osobe i ne bi trebalo trošiti javni novac na liječenje ozlijeđenih. Ako bi se eliminirali incidenti to bi značilo kako bi se oslobodilo policiju i pravosuđe da se bave istragama slučaja i kažnjavanjem prekršitelja. Policija ionako ima premalo osoblja i alata za širok raspon poslova kojima se bavi, a hrvatsko pravosuđe je u neredu već desetljećima. Dobitnici uvođenja jedinstvenih oznaka bila bi i osiguravateljska društva koja ne bi svoje resurse trošila na plaćanje šteta u slučaju da oštećeni imaju kasko osiguranje. Ušteđeni novac osiguravatelji bi mogli preusmjeriti u neke druge sektore.

Prednosti za društvo i državu

Unifikacija registarskih pločica omogućila bi i bolju identifikaciju vozila u cijeloj Hrvatskoj, čime bi se povećala sigurnost i učinkovitost nadzora prometa. Ne bi profitirale samo fizičke nego i pravne osobe – autoprijevoznici koji se bave prijevozom tereta.  Ujedno bi se smanjili troškovi i pojednostavila promjena vlasništva kod prodaje vozila u Hrvatskoj između različitih gradova. Npr. vozilo koje je iz Splita prodano u Zagreb moglo bi zadržati iste pločice. Procjene govore da bi se iz svih navedenih razloga (štete na  vozilima, ozlijede ljudi, police osiguranja, sudski troškovi…) spriječili troškovi od nekoliko desetak milijuna eura godišnje.

Najvažnije od svega, uklanjanjem oznaka gradova smanjila bi se mogućnost društvenih i političkih napetosti koje mogu nastati na temelju pripadnosti nekom gradu ili pokrajini, čime bi se doprinijelo stabilnijoj društvenoj klimi. Ljudi bi mogli slobodnije putovati iz jednog dijela Hrvatske u drugi neovisno putuju li zbog poslovnih, obiteljskih, turističkih ili nogometnih razloga. Ne bi morali razmišljati ima li garaža ili parking na kojem će ostaviti automobil video nadzor koji bi identificirao potencijalne napadače.

Nužan potez budućnosti

Jedinstvene registarske pločice bi se mogle uvesti slično kao i u BIH – upravo je to jedna od rijetkih stvari koju bi Hrvatska od BIH trebala prepisati (slično je i u Belgiji i Francuskoj). Međutim, uzimajući u obzir hrvatsku političku i društvenu klimu nije izgledno kako će se u bliskoj budućnosti uvesti unificirane oznake. Međutim, prije ili kasnije to će shvatiti i centri moći kao poželjan potez.