Autor: Matija Šerić
Glad je jedna od najgorih pojava koje ljudsko biće može pretrpjeti. Enciklopedija Proleksis stručno definira glad kao: „organski osjet izazvan nedostatkom hrane, praćen osjećajem neugode, grčevima, mučninom, općom slabosti i psihičkim klonućem.“ I takva službena definicija je neugodna, a doživljavanje gladi u praksi je daleko gore. Stanovnici Pojasa Gaze imaju tu nesreću da se skoro dvije moraju nositi s tim užasnim stanjem iako živimo u svijetu obilja.
Glad hara enklavom
U petak 22. kolovoza međunarodno priznati sustav za mjerenje i analizu pohranjenosti, Integrirana klasifikacija faza prehrambene sigurnosti (IPC), potvrdio je kako je više od pola milijuna stanovnika grada Gaze pogođeno glađu. To je oko četvrtine stanovništva cjelokupnog područja palestinske enklave. Može se pretpostaviti kako je gladnih i više nego što službene statistike pokazuju.
Sada je i službeno područje Gaze klasificirano kao poprište krajnje bijede, masovnog izgladnjivanja, posljedičnih bolesti (marazam, anemija, skorbut, rahitis…) i smrti. Sve su to rezultati uskraćivanja hrane i drugih životnih potrepština od strane Izraelskih obrambenih snaga (IDF) koje područje Gaze drže u opsadi posljednja 22 mjeseca. Nitko i ništa ne može ući ni izaći iz tamošnjeg područja bez dozvole izraelskih vojnih organa.
Stanje nadomak apokalipse
Prije rata grad Gaza je imao oko 700 tisuća stanovnika – otprilike veličina Washington D.C.-a. Izraelska blokada je uzrokovala krah domaće proizvodnje hrane u Gazi, koja je nekoć postojala. Iz IPC-a su poručili kako će se stanje još i pogoršati, tj. glad će se proširiti cijelim Pojasom, ako uskoro ne uslijedi primirje Izraela i Hamasa koje bi omogućilo prikladnu podjelu humanitarne pomoći. Iako je stanje u Pojasu Gaze teško još od početka rata Hamasa i Izraela 7. listopada 2023. ove godine približilo se apokalipsi.
IPC je službeno potvrdio glad
Djeca umiru
Premda su humanitarni konvoji ulazili u Gazu, stanje se dramatično pogoršalo između ožujka i svibnja ove godine, kada je Izrael u svojim naporima da eliminira militante Hamasa zabranio sav uvoz hrane, lijekova i ostalih dobara. Posebno su pogođena djeca. Do 22. kolovoza od gladi su umrle ukupno 273 osobe, od čega je 112 djece. To su službene brojke, a neslužbene bi mogle biti još i gore. Najgore je roditeljima koji su prisiljeni gledati kako im umiru djeca, a ne mogu ništa učiniti kako bi to spriječili, jer jednostavno nemaju načina.
Komplicirana podjela pomoći
Nakon što su posljednjih tjedana izišli na vidjelo dokazi o gladovanju djece, Izrael je dopustio ulazak većih količina humanitarne pomoći, ali iz Ujedinjenih naroda su otkrili kako je to premalo, što je vidljivo svakom prosječnom neutralnom promatraču. Nije problem samo dolazak kamiona humanitarne pomoći nego kompliciran način distribucije hrane konačnim primateljima. Palestinci moraju prijeći dug put kako bi došli do lokacija gdje se pomoć dijeli, a na putu moraju proći kroz izraelske kontrolne točke. To je novi sustav koji su uvele američke humanitarne organizacije koje dijele pomoć na terenu.
Sve te komplikacije produljuju vrijeme čekanja na konzumaciju hrane, što u mnogim slučajevima može biti kobno, osobito za bolesne, starije i djecu. Prema procjenama dužnosnika UN-a, stotine ljudi je ubijeno od strane IDF-a dok je čekalo u redu na humanitarnu pomoć. Izraelske trupe negiraju optužbe i pritom tvrde kako oni pucaju samo na pljačkaše. No, očito to nije tako.
UN priznaje katastrofu, ne i Izrael
Glavni tajnik UN-a António Guterres izjavio je da saznanja IPC-a pokazuju „katastrofu koju je izazvao čovjek, moralnu osudu i neuspjeh same čovječnosti“ te je apelirao na „trenutni prekid vatre.“ Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio je zaključak IPC-a nazvavši ga „otvorenom laži“ koju propagira Hamas. Iz američkog State Departmenta izrazili su sumnju u izvješće IPC-a nazvavši stanje u Gazi „ozbiljnim“, a za nedostatak hrane okrivili su militante Hamasa i lokalne pljačkaše. Izraelci i Amerikanci stanje vide kroz neke druge naočale. To nije čudno s obzirom na njihovu podršku radikalnim cionističkim idejama.
Širenje gladi
Glad bi mogla bi postati još katastrofalnija i raširenija kada krene sveopća ofenziva IDF-a na grad Gazu i okolno područje s ciljem eliminacije Hamasa. Do rujna bi trećina stanovništva od oko dva milijuna stanovnika Pojasa Gaze mogla biti pogođena glađu, poručili su iz IPC-a. Brojke bi mogle biti i veće budući da u Pojasu nema područja koje je normalno opskrbljeno hranom. Daljnje ratovanje dovest će do dodatnih patnji.
Glad kao ratno sredstvo Izraela
Uloga Hamasa
Glad u Gazi posljedica je rata Izraela i Hamasa. Tko je kriv za glad? Tri su krivca. Prvi je Hamas, drugi Netanyahuov režim, a treći međunarodna zajednica. Hamas je 7. listopada 2023. izveo iracionalni vojni upad na jug Izraela gdje su pobili više od tisuću nevinih civila. Racionalnog objašnjenja za napad nema, a pogotovo za ubijanje nevinih. Jedini argument koji je koliko-toliko čvrst jest da su Hamasovci htjeli spriječiti normalizaciju odnosa Saudijske Arabije i Izraela. Novi rat Izraelaca i Palestinaca onemogućio je takav slijed događaja koji bi se izgledno dogodio. Dužnosnici Hamasa svjesno su pokrenuli rat znajući kako će palestinski narod u Gazi pretrpjeti najveće žrtve. No, oni kao radikalni islamisti njeguju kult žrtve.
Treba znati kako bez pomoći struktura izraelske države ne bi ni bilo Hamasa. Premda su bogati arapski financijski bili glavni sponzori, dio novca došao je i od Izraela. 1980-ih izraelska vlada nije imala ništa protiv da se na okupiranim teritorijima pojavi još jedan centar moći koji bi uzdrmao dominaciju Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) koja se smatrala glavnim predstavnikom Palestinaca i koju je Izrael smatrao najopasnijom organizacijom. Jedan bivši dužnosnik CIA-e rekao je da je izraelska potpora Hamasu „bila izravan pokušaj podjele i razvodnjavanja podrške snažnom, sekularnom PLO-u korištenjem konkurentske vjerske alternative“.
Uloga Netanyahuova režima
Nadalje, Netanyahuov režim je svojom nemilosrdnom vojnom kampanjom izravno kriv za glad. Treba istaknuti režim radikalne desnice budući da dobar dio Izraelaca ne podržava Netanyahua i njegovu vladu što se može vidjeti po prosvjedima na ulicama Izraela. Vidljivo je kako izraelska vlada želi uništiti Hamas, a da pritom ne radi razliku između militanata i civila. Vlada sve više ide na ruku onim izraelskim političarima koji zagovaraju trajno preuzimanje Pojasa Gaze s ciljem ovladavanja cjelokupnim područjem Svete Zemlje kako bi se stvorio Veliki Izrael. U tim naporima vide oživotvorenje drevnih Biblijskih proročanstava o dolasku Mesije.
Uloga međunarodne zajednice
Krivicu međunarodne zajednice za glad u Gazi ne treba trivijalizirati. Da, velike svjetske sile su odgovorne da već 70-ak godina nema rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Aktualni rat i posljedična glad je posljedica političkog spora Palestinaca i Izraelaca. Međunarodna zajednica je kroz svoju neaktivnost i nepromišljene poteze dodatno pogodovala stvaranju procjepa između dva naroda. A taj procjep se produbljuje novim sukobima, ratovima i nestabilnostima. Glad je klasičan primjer toga.
Suma summarum, trenutno je najvažnije zaustaviti rat i omogućiti dostavu humanitarne pomoći, a potom bi trebalo krenuti rješavati duboke probleme koji se ne mogu riješiti preko noći. Nitko ne bi smio biti gladan.
