Autor: Matija Šerić
Osvanuo je 1. travanj iliti 1. april – dan poznat kao dan šala, viceva, anegdota i prevara. Opće je poznato narodno pravilo: „Čuvaj se da te netko ne prevesla na prvi april“. I doista, treba se paziti i ne ispasti budala. U Hrvatskoj, regiji, diljem Europe, ali i šire, ljudi se naveliko šale na današnji dan koji se u engleskom govornom području naziva April Fools’ Day. Istini za volju, malo humora u ograničenim okvirima ne škodi. Idealan je trenutak pogledati kako je nastao aktualni praznik duhovitosti kojeg upravo slave milijuni.
Prvi travnja vuče podrijetlo od rimske Hilarije
Točno podrijetlo običaja nije poznato, točnije, misteriozno je. Doduše, postoje povijesni izvori koji potvrđuju da se Prvi travnja obilježava kao dan šala stoljećima. Slavio se još od razdoblja mračnog srednjeg vijeka. Neki idu toliko daleko i spominju čak doba Rimskog Carstva. Naime, blagdan Hilaria u rimskoj religiji obilježavao se 25. ožujka, a simbolizirao je dan veselja i radosti. Drugi istraživači smatraju da korijeni 1. travnja sežu sve do priče o Potopu iz biblijske Knjige Postanka i tvrde da je ljudska naivnost stara koliko i voda koja je prekrivala svijet. Neupitno, od 16. stoljeća nadalje, tj. od početka novog vijeka postoje pouzdani podaci da se 1. travnja redovito slavi na neki način koji nije svuda isti.
Karlo IX. i mijenjanje datuma nove godine
Prema zanimljivoj prvoj teoriji, korijeni današnjeg običaja sežu u Francusku 16. stoljeća. Naime, Ediktom iz Roussillona iz kolovoza 1564. godine francuski kralj Karlo IX. odlučio je unijeti red u kalendar te je proglasio da nova godina više neće započinjati na Uskrs, kako je dotad bilo uobičajeno u kršćanskom svijetu, već 1. siječnja. No, kako je Uskrs blagdan koji šeta, čiji se datum mijenja iz godine u godinu, mnogi su se teško odricali stare tradicije. Oni koji su nastavili slaviti novu godinu prema starom običaju ubrzo su postali meta podsmijeha – i upravo su oni, prema toj teoriji, postali prve „prvotravanjske budale“.
Proljetna ravnodnevica i „Canterburyjske priče“
Prema drugoj teoriji, neki istraživači vjeruju da korijeni ovog običaja leže u samoj prirodi – u razdoblju proljetnog ekvinocija, koji se događa 20. ili 21. ožujka. Tada, na prijelazu godišnjih doba, priroda kao da se poigrava s ljudima: sunce, kiša, snijeg i led izmjenjuju se bez upozorenja, toplina naglo ustupa mjesto hladnoći, a vrijeme postaje nepredvidivo. Upravo u toj varljivoj igri vremenskih prilika, smatraju neki, krije se inspiracija za dan kada su šale i podvale postale dio tradicije.
Prema trećoj teoriji, koju su podržali neki istraživači povijesti umjetnosti, jedan stih pjesnika Geoffreyja Chaucera u basni „Priča svećenika časne sestre“ iz „Canterburyjskih priča“ (objavljene oko 1390. godine) možda diskretno nagovještava duh Dana ludih, iako priča sama po sebi nikad izravno ne spominje šale i običaje koji se odvijaju u suvremeno doba.
Različiti načini proslave
Načini proslave razlikuju se od zemlje do zemlje, ali svima je zajedničko kako je cilj drugu osobu nasamariti i proglasiti prvotravanjskom budalom. U Francuskoj se osoba koja nasjedne na šalu naziva „poisson d’avril“ ili „travanjskom ribicom“, aludirajući na mladu ribicu – lako uhvatljivu i naivnu, baš poput one koja se nasmiješi na dobru šalu. Za francusku djecu je uobičajeno da zalijepe papirnatu ribicu na leđa prijatelja koga žele prevariti.
U Škotskoj se današnji dan naziva Gowkie Day ili Lov na Gowka; gowk, odnosno kukavica, simbol je naivca i šarlatana. Sljedećeg dana, koji je poznat kao Tailie Day, prijateljima se na leđa pričvršćuju znakovi s natpisom „šutni me“, pretvarajući običnu šalu u razigranu igru. U Irskoj su se ljudi šalili tako da su nosili „važan dopis“ s uputom da ga predaju drugoj osobi. Kad bi se pismo otvorilo, pisalo je samo: „Pošalji sljedećoj budali“.
U Njemačkoj prvotravanjska šala znači prevariti nekoga lažnom pričom, a kada istina izađe na vidjelo, viknuti „April, april!“ – i tako osoba postaje prvotravanjska budala. Od 1986. godine New York je svake godine domaćin parade za Prvi travanj. Parada je puna satiričnih sudionika i performansa koji se šale na račun političara, slavnih osoba i aktualnih događaja. Sudionici dolaze u kostimima i s rekvizitima kako bi utjelovili najzapaženije „kretene“ godine.
Udarne medijske prevare
Poznato je kako se mediji i javne osobe šale s ljudima. Prva televizijska šala za Prvi travanj dogodila se 1957. godine kada je BBC emitirao prilog o stabljikama špageta koje rastu u Švicarskoj. U prilogu se tvrdilo da je strašni špagetni bubašvaba konačno istrijebljen, što je dovelo do bogate berbe špageta. BBC je čak prikazao snimke ljudi kako „beru“ špagete s grana, zapanjujući gledatelje. Uspjeh je bio potpun i mnogi su povjerovali. Godine 1996. američki lanac brze hrane Taco Bell našalio se objavom da je kupio Liberty Bell, poznato američko simbolično zvono, i preimenovao ga u Taco Liberty Bell, tvrdeći da time pomaže smanjenju američkog duga. Vijest je izazvala bijes Amerikanaca, a NPS je morao demantirati tvrdnju.
Godine 1992. NPR je šokirao slušatelje objavom da se Richard Nixon, koji je 1974. podnio ostavku zbog afere Watergate, ponovo kandidira za američkog predsjednika. Radio je najavio njegov slogan: „Nikada nisam ništa pogriješio i neću učiniti opet.“ 1998. godine Burger King odlučio je malo zafrkavati američku javnost. Pokrenuli su reklamu za „Whopper (hamburger) za ljevake“, a zbunjeni kupci su stvarno dolazili u restorane tražeći ovaj izmišljeni sendvič, ne sluteći da je sve bila šala!
Dan šala je svima potreban
Neovisno o podrijetlu i načinu proslave 1. travnja, nema sumnje kako svima nama treba doza humora i šale u užurbanom, stresnom i tmurnom svijetu (svijetu nemira i ratova) koji postoji danas 2026. godine. Uz to, nakon duge, hladne i sumorne zime konačno je stiglo proljeće koje donosi vedrije vrijeme i svjetlije raspoloženje. Prema znanstvenim istraživanjima, 10 do 15 minuta smijeha na dan donosi mnoge zdravstvene benefite kao što su topljenje 50 kalorija, bolji protok krvi, jačanje imunološkog i dišnog sustava, ublažavanje boli i stresa. Naravno, to ne znači da prijatelje, kolege, susjede ili članove obitelji treba šokirati izmišljenim događajima koji rezultiraju šokom i hladnim tušem. Kao i u svemu u životu, i u sprdnjama treba biti umjeren. U svakom slučaju, šale su čovječanstvu prijeko potrebne.
