Autor: Matija Šerić
Dana 9. svibnja Somaliju, a osobito prijestolnicu Mogadiš, pogodile su jake kiše i posljedične užasne poplave. Prema podacima somalijske vlade, razdoblju od osam sati palo je više od 115 mm kiše. Stoga ne iznenađuje što je najmanje sedam osoba poginulo u poplavama u dvije četvrti Mogadiša. Među stradalima su dvije žene i dječak čije je tijelo pronađeno ispod ruševina. Poplave su uništile najmanje devet kuća, poplavile domove 200 obitelji i oštetile šest glavnih prometnica, što je vrlo otežalo promet u somalijskoj prijestolnici. Tisuće stanovnika bile su prisiljene potražiti sklonište na višim područjima ili na krovovima kuća.
Somalija – država slučaj
Opisani incident bio je još jedan podsjetnik na problem koji Savezna Republika Somalija ima s klimatskim promjenama. Ta istočnoafrička država jedna je od najpogođenijih negativnim fenomenom u Africi. Somalija je država slučaj i njeni problemi su brojni. U najznačajnije somalijske nedaće ubrajaju se: siromaštvo, glad, dugotrajni oružani sukobi koji traju desetljećima (građanski rat), nazočnost islamističkih terorističkih skupina poput Al-Shabaaba te slaba infrastruktura. Uz sve to, klimatske promjene dolaze kao svojevrsni negativni „šlag na tortu“.
I da nema problema s klimom, većina stanovnika Somalije jedva bi preživljavala. Prema podacima UN-a i Svjetske banke, oko 70–75% stanovništva Somalije i dalje bi se suočavalo s ozbiljnim teškoćama u preživljavanju zbog siromaštva, ratnih sukoba, manjkavosti javnih usluga te slabih državnih institucija. Velik dio populacije živi ispod međunarodne granice siromaštva. Pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i pitkoj vodi izrazito je ograničen, neovisno o klimatskim uvjetima.
Suše i poplave haraju zemljom
Ekstremne vremenske prilike vrlo negativno utječu na Somaliju – uvelike pogoršavaju ionako tešku humanitarnu situaciju. Učestale i dugotrajne suše uzrokuju propast poljoprivrednih usjeva (kukuruz, sirak, sezam i voće) i uginuće stoke (koze, ovce, goveda i deve), a posljedice su smanjena dostupnost hrane, vode i mlijeka, kao i smanjeni izvoz. Godine 2022. Somalija je pretrpjela najgoru sušu u četiri desetljeća, a posljedice je osjetilo 50 posto od ukupno 18 milijuna stanovnika. Suše su uzrok nastanka pothranjenosti i gladi, zbog čega su određeni dijelova stanovništva prisiljeni na selidbu sa sela u gradove.
Kao što je već spomenuto, Somalija sve češće postaje poprište snažnih poplava koje uništavaju domove, prometnice i drugu infrastrukturu. Npr. 2023. raširene poplave su devastirale obradiva zemljišta i infrastrukturu te raselile tri milijuna osoba. Ne treba biti znanstvenik kako bi se zaključilo kako su poplave, suše i požari okidači različitih bolesti, tj. povećavaju rizik od bolesti (kolere, malarije, kožnih infekcija, upale pluća, rota virusa, dehidracije i sl.) posebno među djecom, starijima i kroničnim bolesnicima.
Klimatske promjene – višedimenzionalni krizni čimbenik
Klimatske promjene dodatno opterećuju ionako oslabljeni javni sustav zdravstvene zaštite i opskrbe hranom i vodom. Količina raspoložive stoke, ključne za život mnogih obitelji, drastično se smanjuje, što ugrožava njihovu egzistenciju. Nomadski način života, uobičajen za istočnu Afriku, postaje sve teži zbog nestanka pašnjaka i izvora pitke vode. Istovremeno, borba za oskudne resurse može narušava odnose među zajednicama, koje su često u sukobu ili nedobrim odnosima. Klimatske promjene tako postaju višedimenzionalni krizni čimbenik u zemlji koja je desetljećima pogođena pošastima rata, siromaštva, bolesti i institucionalne slabosti. Frapantan je podatak da oko 70 posto somalijskog državnog proračuna čini humanitarna pomoć.
15 milijuna gladnih Somalijaca
S obzirom na izrazito nepovoljne klimatsko-vremenske i gospodarske okolnosti, procjenjuje se kako oko 80–85% stanovnika Somalije danas živi u uvjetima ozbiljne prehrambene nesigurnosti. Preciznije, jedva preživljava s manje od dva dolara dnevno, a mnogi čak ispod jednog dolara. U ruralnim područjima i kampovima za interno raseljene osobe, brojke mogu biti još niže zbog apsolutne ovisnosti o humanitarnoj pomoći.
Rješenje za somalijsku humanitarnu krizu neće uskoro doći iako je UN na to pozvao kako bi se spasili životi. Nažalost, po svemu sudeći, stanje će se pogoršati. Trumpova administracija je donijela odluku o smanjenju američke humanitarne pomoći pa bi dodatan broj Somalijaca mogao upasti u nevolje kao što su glad i pothranjenost.
