Autor: Matija Šerić
Politika, ta nepredvidiva igra moći, često ispisuje najneobičnije priče — neke su inspirativne, neke ružne, neke naprosto nevjerojatne. No, rijetko koja je toliko filmska i nestvarna kao priča o Donaldu Trumpu, živopisnom i neponovljivom političaru koji je dvaput osvojio Bijelu kuću – 2016. i 2024. godine – unatoč činjenici da nikada prije nije obnašao nijednu javnu dužnost.
Prije nego što je zakoračio u svijet politike, Trump je bio utjelovljenje američkog sna – uspješan biznismen, karizmatični zabavljač i prepoznatljivo lice s televizijskih ekrana. Amerikanci su ga tada doživljavali kao simbol uspjeha i samopouzdanja, čovjeka koji se zna snaći u svakom okruženju. No, njegov ulazak u politiku 2015. sve je preokrenuo. Od trenutka kada je odlučio kandidirati se, Amerika se podijelila: jedni su ga počeli obožavati, drugi ga nisu mogli ni vidjeti.
Voljeli ga ili mrzili, Trump je fenomen koji se rađa jednom u stoljeću — čovjek koji je prkosio pravilima, rušio tabue i dokazao da u politici, kao i u životu, ništa nije nemoguće.
Mladi Donald – nadareni učenik i student
Donald John Trump rođen je 14. lipnja 1946. u newyorškoj četvrti Queens, kao četvrto od petero djece Fredericka C. i Mary MacLeod Trump. Njegov otac, ugledni graditelj i trgovac nekretninama, gradio je domove za srednju klasu u Queensu, Staten Islandu i Brooklynu, dok je majka, rođena Škotkinja, unosila toplinu i disciplinu u obitelj. No, mali Donald nije bio dijete koje se lako ukroti. Bio je bistar, živahan — i tvrdoglavo neposlušan.
U dobi od 13 godina, nakon niza nestašluka, roditelji su odlučili da mu treba čvršća ruka. Umjesto obične škole, poslali su ga u New York Military Academy, instituciju poznatu po vojničkom režimu i strogoj disciplini. Za dječaka koji je dotad živio u luksuzu obiteljskog doma, to je bio pravi šok. Umjesto privatnih učitelja i udobnih soba, čekale su ga odore, poliranje podova i jutarnja postrojavanja. No, upravo je ta škola oblikovala Trumpov karakter. Umjesto da ga slomi, vojni režim ga je očvrsnuo. Istaknuo se kao odličan učenik, sportaš i prirodni vođa – kvalitete koje će kasnije definirati njegov poslovni i politički uspon. Nakon mature 1964., Trump je ljetne mjesece provodio na gradilištima očeve tvrtke, učeći posao iz temelja – doslovno.
Nakon dvije godine studija na Sveučilištu Fordham, prešao je na Wharton School of Finance pri Sveučilištu Pennsylvania, jedno od najprestižnijih poslovnih učilišta u zemlji, gdje je diplomirao ekonomiku 1968. godine. Zbog studija i medicinskih izuzeća izbjegao je mobilizaciju u Vijetnamu.
Uz oca Fredericka, ključnu ulogu u oblikovanju njegova poslovnog duha imao je i newyorški magnat William Zeckendorf, koji je Donaldu pokazao kako razmišljati u velikim razmjerima. Jer, dok je otac gradio domove za srednju klasu, mladi Trump je sanjao nebodere, blještava svjetla Manhattana i svjetsku slavu. Njegove ambicije bile su — veće od horizonta.
Uspon u Manhattan i karakterno oblikovanje
Nakon završetka studija, Donald Trump pridružio se obiteljskoj tvrtki Elizabeth Trump & Son, koju je kasnije preimenovao u Organizaciju Trump. Godine 1971. preselio se u Manhattan, epicentar moći i bogatstva, gdje će ubrzo upoznati mnoge utjecajne ljude. „To je bio dar za mene“, kasnije je komentirao. „Znate, biti sin nekoga moglo je biti natjecanje, ali ovako sam dobio cijeli Manhattan za sebe.“
S uvjerenjem u ekonomske mogućnosti koje je pružao veliki grad, Trump se upustio u spektakularne graditeljske projekte, gdje je spajao atraktivan arhitektonski dizajn s mogućnošću velikih zarada i medijskog publiciteta. Njegovi projekti nisu bili samo poslovni pothvati — bili su i način da postane prepoznatljivo ime u New Yorku i šire.
Ipak, ne smije se zaboraviti da je Trumpov put do uspjeha bio relativno olakšan. Potekao je iz imućne obitelji, a tvrtka njegova oca Fredericka u 1970-ima imala je vrijednost od oko 200 milijuna dolara. Donald je kasnije priznao da je od oca dobio zajam od nekoliko milijuna dolara za pokretanje vlastitih projekata. Osim financijske sigurnosti, imao je i društvene veze te ugled u gradu — faktore koji mnogima otvaraju vrata koja bi za druge ostala zatvorena. Da je Trump svoj naslijeđeni kapital uložio konzervativnije, vjerojatno bi i dalje bio milijarder, ali ne s istim spektakularnim javnim imidžom.
Utjecaj roditelja također je oblikovao njegov karakter. Fred Trump bio je radoholičar, ambiciozan i neustrašiv u poslu, dok je Mary Trump bila teatralna i sklona središtu pažnje. Kada je rođen njihov sin Robert, Mary je često bila bolesna, a Donald je odrastao s osjećajem nedostatka pažnje i ljubavi. Ta rana iskustva mogla bi objasniti njegovu želju da dominira medijskim prostorom, neumoljivu potrebu za javnom pažnjom i sposobnost da od svakog događaja napravi spektakl.
Medijska prepoznatljivost i stvaranje Organizacije Trump
Još šezdesetih godina, Donald Trump je pokazivao neutaživu želju za publicitetom. Njegov prvi poslovni pothvat bio je pokušaj na Broadwayu — produkcija vlastite predstave. Predstava nije uspjela i zatvorila se nakon deset tjedana, no dala je mladom Trumpu važnu lekciju: njegov teatralni karakter mogao je postati moćno oružje. Shvatio je da u New Yorku uspjeh dolazi ne samo od rada, već i od imena, imidža i karizme — aduta koje je odlučio maksimalno iskoristiti.
Prije nego što je „sastavio dvije cigle zajedno“, već je dospio na stranice The New York Timesa, prikazan kao mladi tajkun u usponu. Brzo je uvjerio oca da mu dopusti samostalni projekt: upravljanje napuštenim apartmanskim naseljem Swifton Village. Obnovio ga je i relativno brzo prodao uz značajan profit za obiteljsku tvrtku, čime je pokazao poslovnu oštrinu i sposobnost preuzimanja rizika. Taj pothvat postao je svojevrsni okidač karijere, a već 1971. Trump je imenovan glavnim direktorom Organizacije Trump.
Prava prilika stigla je kada je pennsylvanijska Središnja željeznica bankrotirala, otvarajući mogućnost kupnje vrijednog zemljišta na zapadnoj strani Manhattana. Iako su početni planovi za stambene projekte naišli na prepreke zbog loših ekonomskih uvjeta, Trump je pokazao fleksibilnost i snalažljivost. Promovirao je zemljište kao moguću lokaciju za gradski kongresni centar Jacob Javits, i 1978. gradske vlasti su upravo tu lokaciju odabrale u konkurenciji s još dvije opcije. Bio je to još jedan dokaz njegovog oka za prilike i sposobnosti da pretvori izazove u dobit.
Prve kontroverze
Godine 1973., Donald Trump i njegov otac našli su se u žarištu medijske i pravne pozornosti kada je federalno Ministarstvo pravosuđa podiglo optužbe protiv Organizacije Trump. Tvrtka je, kako je tvrdilo ministarstvo, sustavno diskriminirala Afroamerikance koji su željeli iznajmiti stanove, a Trumpovo opravdanje da su odbijali crne podnositelje zbog niskih prihoda nije bilo dovoljno uvjerljivo.
Slučaj je završio 1975. bez priznanja pogreške od strane Trumpovih. Ipak, morali su učiniti ustupke u skladu sa Zakonom o poštenom stanovanju: zaposlenici su morali biti educirani o pravilima jednakih mogućnosti, a zajednica je trebala biti informirana o stambenim praksama koje isključuju rasnu diskriminaciju.
Trump je kasnije u svojoj knjizi Umjetnost dogovora komentirao slučaj riječima: „Na kraju vlada nije mogla dokazati svoj slučaj, i mi smo završili čineći manju nagodbu bez priznanja ikakve krivice.“ Ovaj događaj bio je njegov prvi veći sukob s pravom i medijskom pozornosti, lekcija u javnom upravljanju krizom koja će ga pratiti kroz čitavu karijeru.
Grand Hyatt i početak obiteljske dinastije
U isto vrijeme dok je gradom New Yorkom kružila fama o njegovim kontroverzama, Trump je imao viziju velikih pothvata u trgovini nekretninama. Godine 1974. dobio je priliku kupiti hotel Commodore, tada neprofitabilan objekt smješten tik uz Veliku središnju postaju – lokaciju koja je obećavala izvanredne poslovne mogućnosti.
Sljedeće godine Trump je sklopio partnerski ugovor s hotelskom korporacijom Hyatt, koja do tada nije imala prisutnost u centru Manhattana. Riješio je složen dogovor s gradskim vlastima o obnovi hotela, čime je osigurao kapital i dozvole potrebne za projekt. Renovacija je koštala 70 milijuna dolara, a hotel je preimenovan u Grand Hyatt – impozantni 90-metarski neboder na 26 katova. Hotel je ubrzo postao popularan i financijski uspješan, učvrstivši Trumpov status najpoznatijeg i najkontroverznijeg trgovca nekretninama u Velikoj jabuci.
Privatno, Trump je uvijek pokazivao oko za lijepe žene, posebno one iz istočne Europe. Godine 1977. oženio je Ivanu Zelničkovu, češku manekenku, koja je ubrzo postala i potpredsjednica Organizacije Trump, zadužena za dizajn i renovaciju Commodorea. Zajedno su dobili troje djece: Donalda J. Trumpa Juniora, Ivanku i Erica, gradeći temelje Trumpove obiteljske dinastije koja će pratiti njegov život i karijeru u godinama koje slijede.
Trump Tower, Atlantic City i imperij luksuza
Godine 1979. Donald Trump zakoračio je u novu eru ambicioznih projekata kada je iznajmio zemljište na Peto aveniji u New Yorku, tik uz slavnu draguljarnicu Tiffany & Co., planirajući veliki kompleks apartmana i maloprodavaonica u vrijednosti od 200 milijuna dolara. Rezultat je bio Trump Tower, 58-katni neboder otvoren 1982. godine, koji je uključivao impresivno šestokatno unutarnje dvorište s ružičastim mramorom i velikim vodopadom. Luksuzni kompleks privukao je poznate trgovce i celebrityje, donoseći Trumpu nacionalnu medijsku pažnju i učvrstivši njegov status kao magnata nekretnina.
U međuvremenu, Trump je usmjerio pažnju na kasino-industriju. Godine 1980. osigurao je vlasnički udio u Atlantic Cityju, New Jersey, angažiravši mlađeg brata Roberta da upravlja složenim procesom kupnje zemljišta, dobivanja kockarske licence te osiguranja dozvola i financiranja. Partnerstvo s Holiday Inn Corporation, matičnom tvrtkom Harrah’s kasino hotela, rezultiralo je otvaranjem Harrah’s na Trump Plazi 1984., vrijedan 250 milijuna dolara.
Trump je istovremeno širio luksuzni portfelj, kupivši zaštićeni povijesni ljetnikovac Mar-a-Lago za 8 milijuna dolara, koristeći ga za poslovne sastanke i stručna usavršavanja prije nego što ga je otvorio za turističke svrhe. Tijekom 1980-ih otvorio je niz hotela, nebodera i kockarnica duž atlantske obale, pretvarajući regiju u epicentar svog luksuznog brenda.
Godine 1986. Trump je otkupio Holiday Inns hotele, preimenovavši ih u Trump Plaza Hotel i Casino. U isto vrijeme preuzeo je i Hiltonov kasino-hotel u Atlantic Cityju, koji je nakon problema s licencom preimenovao u Trumpov dvorac, vrijedan 320 milijuna dolara. Krajem desetljeća Trump je ostvario ambiciju za najvećim projektom: Trump Taj Mahal, otvoren 1990., kombinacija hotela i kasina koja je postala najveća i najskuplja igraonica na svijetu. Sama igraonica prostirala se na 15.500 četvornih metara, a izgradnja je koštala 1,1 milijardu dolara, učvrstivši Trumpov status globalnog simbol luksuza i spektakularnog poslovnog rizika.
Ekspanzija na jug i neki neuspjesi
Šireći svoje poslovno carstvo prema jugu, Donald Trump pokrenuo je projekt luksuznih stanova u West Palm Beachu na Floridi. Godine 1989. odlučio se i na zračni pothvat: kupio je Eastern Air Lines Shuttle za 365 milijuna dolara, preimenovavši ga u Trump Shuttle. Ipak, kompanija nije donosila profit, pa je 1992. došlo do spajanja s drugom zračnom tvrtkom, što je označilo kraj Trumpove avanture u zračnom prijevozu.
U siječnju 1990. Trump je otputovao u Los Angeles s ambicioznim planom izgradnje komercijalnog i rezidencijalnog nebodera od milijardu dolara, visokog 125 katova. No, ekonomska kriza ubrzo je omela njegove grandiozne vizije, prisilivši ga na odustajanje od projekta. U New Yorku je nastavio s nekretninskim pothvatima: kupio je stambenu zgradu i Barbizon-Plaza Hotel blizu Central Parka s planom da izgradi veliki kompleks stanova. No stanari, zaštićeni gradskim propisima i programom iznajmljivanja stanova, uspješno su se suprotstavili njegovim planovima. Trump je tada odlučio renovirati Barbizon, preimenovavši ga u Trump Parc, pretvarajući ga u luksuzni stambeni objekt koji je ipak sačuvao njegovu reputaciju u svijetu nekretnina.
Ambiciozni projekti u srcu Manhattana
Godine 1985., Donald Trump kupio je 76 jutara zemlje na zapadnoj strani Manhattana za 88 milijuna dolara s vizijom izgradnje impresivnog kompleksa nazvanog Television City. Projekt je trebao obuhvatiti tucet nebodera, robno-trgovinski centar i park uz rijeku Hudson, s ciljem da privuče televizijske kuće i postane novi centar medijske industrije u New Yorku. Ipak, spor proces dobivanja dozvola i otpor oporbe usporili su realizaciju, čineći projekt izazovnim i dugotrajnim pothvatom.
Godine 1988. Trump je dodatno učvrstio svoj status nekretninskog magnata kupnjom Plaza Hotela za 407 milijuna dolara. Uz nadzor svoje supruge Ivane, potrošio je dodatnih 50 milijuna dolara na temeljitu renovaciju, pretvarajući legendarni hotel u simbol luksuza i ekskluzivnosti na Manhattanu.
Kliknite ovdje za drugi dio članka.
Izvori:
https://www.britannica.com/biography/Donald-Trump
https://www.trump.com/leadership/donald-j-trump-biography
https://en.wikipedia.org/wiki/Donald_Trump
https://www.whitehousehistory.org/bios/donald-j-trump
https://www.biography.com/political-figures/donald-trump
https://www.bbc.com/news/world-us-canada-35318432
