Autor: Matija Šerić
Prije točno dvije godine, 7. listopada 2023., uslijedio je munjeviti upad Hamasovih militanata u južni Izrael. To je bio početak još jednog krvavog rata Izraelaca i Palestinaca. Može se reći i epohalan trenutak u povijesti Bliskog istoka budući da je pokrenuta lavina događaja. Hamasovi teroristi na židovski blagdan Simhat Tora pobili su više od 800 civila te oko 400 pripadnika izraelskih sigurnosnih snaga koje su zatekli u južnim dijelovima Izraela. Uz to, poveli su sa sobom u Gazu 251 taoca. Brzo je uslijedila nemilosrdna osveta Izraela, tj. koji je svim sredstvima napao palestinsku enklavu pod Hamasovom vlašću. Uz to, rasplamsao se proxy rat između Irana i Izraela koji se iz posredničkog rata pretvorio u direktni.
Iranske i izraelske trupe krenule su izmjenjivati vatru (balistički i krstareći projektili, dronovi), a u sukob su se uključili i iranski partneri u „Osovini otpora“ – Asadov režim, Hezbolah, Huti i razne šijitske milicije kroz terorističke napade i direktne vojne okršaje. Sukob Tel Aviva i Teherana kulminirao je 12-dnevnim ratom Izraela i Irana u lipnju u koji se uključio i Trumpov SAD koji je bombardirao iranska nuklearna postrojenja.
Palestinci – žrtve sukoba Izraela i Irana
Iako su i Izraelci i Iranci pretrpjeli žrtve, najveća žrtva nepromišljenog, i moglo bi se reći iracionalnog napada Hamasa na Izrael, palestinski je narod. Ne postoji racionalno objašnjenje za Hamasov krvavi pohod osim da se spriječi normalizacija odnosa Izraela i Saudijske Arabije koja je bila na pomolu. Ako je to Hamasovcima bio pravi cilj (a ne osveta za palestinske patnje tijekom desetljeća izraelske okupacije), on je postignut, kao i ponovni povratak palestinskog pitanja u žižu interesa svjetske javnosti. No, plaćena je užasna cijena koja nije konačna.
Nemjerljive patnje palestinskog naroda
Tijekom dvogodišnjeg rata u Pojasu Gaze ubijeno je više od 67.000 Palestinaca, a više od 14.000 njih je nestalo ili se ozbiljno sumnja da su poginuli. Preko 169 tisuća Palestinaca je ranjeno, a više od 12 tisuća je zatočeno. Od oko 2,1 milijuna stanovnika enklave koja se prostire na 365 četvornih kilometara, 90 posto njih je raseljeno. Izraelske obrambene snage (IDF) kontroliraju oko 75 posto Gaze, a većina gradova i sela je pretvorena u prah i pepeo. Daljnja statistika pokazuje horor brojke. Od deset stanovnika njih devet je ranjeno u izraelskim napadima, a tri od deset osoba nije jelo zadnjih deset dana. Od 100 djece četvero je izgubilo jednog ili oba roditelja. Od deset zgrada njih osam je uništeno ili oštećeno. Od deset kućanstava, devet je izbrisano, a slično je i s obradivim poljoprivrednim površinama koja su uništena u postotku od 99 posto.
Humanitarna katastrofa
Najgore od svega, rat u Gazi, tj. izraelska vojna kampanja, rezultirala je izbijanjem gladi kakva nije viđena već desetljećima. U kolovozu je UN potvrdio kako u enklavi oko pola milijuna ljudi gladuje ponajviše zbog toga što izraelske trupe onemogućavaju podjelu humanitarne pomoći. I kad se rat jednom okonča trebat će dugi niz godina da se Gazi donekle obnovi.
Dodatno, na Zapadnoj Obali rijeke Jordan, pod kontrolom Izraela i Palestinske Samouprave gdje nema formalnog rata, stradalo je oko tisuću palestinskih civila, a više od 7.000 je ranjeno. Izrael je ubrzao gradnju svojih naselja koja imaju za cilj ispresijecati palestinske enklave kako bi se onemogućila uspostava održive palestinske države. Pritom, izraelske trupe često pucaju po civilima u opravdanju da love teroriste. Civili, uključujući djecu, svakodnevno stradavaju. Izraelske trupe ne prežu zaustaviti vatru čak i kad su neutralni pripadnici treće strane na nišanu. Djelatnici UN-a, novinari i razni neutralni promatrači pogibaju kao ni u jednom ratu ranije.
Gaza – prije i nakon rata
Sukob diva i patuljka
U sukobu Davida i Golijata (to je prava definicija – ne možemo govoriti o sukobu dvije države jer je moć Izraela od Hamasa jača nekoliko stotina puta) IDF je zabilježio nešto više od tisuću poginulih vojnika. Ukupno je stradalo nešto više od tisuću izraelskih civila, a više od 13 tisuća je ranjeno.
Rat, ili bolje rečeno razaranje Pojasa Gaze, i dalje se nastavlja, a sudbina oko dva milijuna Palestinaca, kao i izraelskih talaca koje Hamasovci još uvijek drže u zatočeništvu, ostaje krajnje neizvjesna. Procjene su kako ukupno ima 48 nerazmijenjenih talaca od čega je 20-ak i dalje živih. Premda je bilo više primirja niti jedno dugoročno nije zaustavilo krvoproliće. Prije par dana Donald Trump je iznio novi mirovni plan te se uslijedili pregovori o primirju koje još nije zaživjelo.
Izraelski ugled – najniži ikada
Izrael je svojim vojnim kampanjama pokazao snagu te zapravo kontrolira Gazu, kao i dijelove Libanona i Sirije. Također, nanio je važnu štetu iranskim vojnim postrojenjima i likvidirao utjecajne iranske vojne zapovjednike i nuklearne znanstvenike. Međutim, istovremeno međunarodni položaj Izraela se urušio. Moglo bi se reći kako Država Izrael u svijetu ima najmanji ugled od trenutka svog nastanka 1948. godine. Nemilosrdnost vojne kampanje potaknula je mnoge neutralne promatrače da izraelske vlasti na čelu s premijerom Benjaminom Netanyahuom optuže za etničko čišćenje i genocid.
Da stvar bude gora za Izrael, država se podijelila na one koji podržavaju Netanyahua i njegov radikalno-desničarski kabinet te brojne protivnike koji žele trenutni kraj rata u Gazi. Izraelska oporba premijera optužuje za ugrožavanje života izraelskih talaca, korištenje gladi kao metode ratovanja i pad međunarodnog ugleda Izraela. Netanyahu je i prije 7. listopada 2023. imao slab rejting zbog optužbi za korupciju i zlouporabu ovlasti – pokušaj podvrgavanja sudstva izvršnoj vlasti.
Međunarodna potpora palestinskoj stvari
Zajedno s osudama Izraela, u svijetu su nastale velike simpatije za palestinsku stvar, tj. palestinsku neovisnost, koju su mladi na Zapadu, poglavito SAD-u, vatreno podržavali posljednjih godina. Iako su mnoge države priznale Državu Palestinu ove godine (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Portugal, Australija, Meksiko…) teško je vjerovati kako smo blizu rješenja izraelsko-palestinskog sukoba i mogućeg formiranja palestinske države u pravom pravcatom obliku. Iako je Izrael međunarodno izoliran i dalje ima potporu SAD-a koji je najjača država svijeta. Washington niti ne pomišlja na priznanje Palestine. I Bidenova administracija davala potporu Izraelu, Trumpova to radi najviše od svih. To u ovakvim uvjetima nije dobro.
Aktualni mirovni plan
Aktualni Trumpov plan obećava, ali ne pretjerano. Prema planu, nakon potpisanog primirja Hamas bi trebao odmah osloboditi sve preostale izraelske taoce, sići s vlasti i položiti oružje. Zauzvrat, Izrael bi oslobodio stotine palestinskih zatvorenika te se povukao iz većeg dijela Pojasa Gaze. Sjedinjene Države jamčile bi pojačani dotok humanitarne pomoći i kasniju obnovu. Trump je odustao od planova o preseljenju većeg dijela stanovništva Gaze u okolne arapske zemlje i stvaranja tzv. Gaza rivijere pod američkom upravom.
Pojas Gaze bio bi stavljen pod međunarodnu upravu bez jasne ideje o tome kako će se ujediniti sa Zapadnom Obalom u svrhu stvaranja održive palestinske republike. I Trump i Netanyahu žele brz dogovor budući da su sljedeće godine parlamentarni izbori u Izraelu i SAD-u, dok Hamasovci nigdje ne žure. Militanti su spremni pustiti taoce i predati vlasti drugim Palestincima, ali daljnje dijelove plana tek trebaju prihvatiti. S obzirom na takve okolnosti, upitno je hoće li se rat u Gazi i posljedična glad uskoro završiti.
Konačni kraj sukoba dva naroda nalazi se daleko u budućnosti
Kad se rat i završi posljedice će se osjećati desetljećima. Pitanje je kako će se vršiti obnova uništene infrastrukture, a izgubljeni životi su nepovratni kao i razorene obitelji. Nažalost, izgleda kako će konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba čekati neke nove generacije. Održivo političko rješenje sukoba dva naroda i dvije religije nije na vidiku. Teško je očekivati da će cionistički radikali podržani SAD-om i islamistički ekstremisti, napraviti suvisli sporazum o miru i suživotu. No, u ovom trenutku najvažnije je prekinuti oružane borbe kako bi se zaustavile nasilne smrti, ozljede, razaranja i glad. Gaza je već dvije pakao na planetu Zemlji u najdoslovnijem obliku i to zna velika većina današnjeg čovječanstva.
Bešćutnost čovjeka 21. stoljeća
Nažalost, veliku većinu stanovnika planeta, uključujući arapski svijet i islamske države, to pretjerano ne brine jer svi oni sebično gledaju samo sebe i svoj komfor. Humanost, empatija i pomaganje su osobine od kojih je suvremeno čovječanstvo uvelike cijepljeno – kako na Istoku tako i na Jugu, Zapadu i Sjeveru. To je realnost koju treba priznati. Gaza je razotkrila svo licemjerje i lažni sjaj 21. stoljeća. Svijet se temeljito treba reformirati kako se nove Gaze (krvoprolića i gladi) ne bi događale, a slične tragedije danas se događaju u Sudanu, Jemenu, Mjanmaru, Nigeriji, Maliju, Haitiju. O tome se u mainstream medijima gotovo i ne govori.
Izvori:
https://apnews.com/article/october-7-deaths-israel-hamas-war-707cd188234d3fa5bb3129426cf703c5
https://www.timesofisrael.com/liveblog-october-07-2025/
https://www.bbc.com/news/articles/cvgqyj268ljo
https://www.npr.org/2025/10/07/nx-s1-5563937/gaza-war-anniversary-peace-talks
